AU 1. II. DER STANDARD: AMERIČKI LIBERALIZAM ILI EUROPSKA INTERVENCIJA?

arstvo AUSTRIJA DER STANDARD 1. II. 1999. Kapitalizam - ali s pravilima "I jedno i drugo bilo je neizbježno: i nastojanje političara i financijskih stručnjaka da brzo dovrše danas već globalnu, ali za Zapad još neopasnu financijsku krizu, i istodobno sukobljavanje oko pravnih instrumenata za taj pothvat. Uslijedio je sudar američkog liberalizma i nove euro-politike. Točnije rečeno, nebirokratsko stajalište Clintonovih stručnjaka za nacionalnu ekonomiju, uglavnom odanih načelu slobodnog djelovanja tržišnih snaga, i politika euro-zemalja, više orijentirana na državne ili multinacionalne intervencije i predstavljena većinom od socijaldemokratskih ministara financija, dočarali su različite strategije. Primjer sustava za pravodobno upozoravanje na krize: Gordon Brown, britanski ministar financija, želi još prije ljeta uspostaviti informacijski sustav koji omogućuje brze intervencije. Američki ministar financija Robert Rubin smatra pak da bi upravo sustav za pravodobno upozoravanje mogao potaknuti spekulacije, a u tom slučaju on neće biti rješenje već problem. Problem Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF): stručnjaci za nacionalnu ekonomiju poput Jeffreya Sachsa nisu jedini koji su ga žestoko napali. Dominique Strauss-Kahn, francuski ministar financija, želi MMF snažnije vezati uz političke (drugim riječima - i bruxelleske) odredbe. Ni slučajno, odgovaraju Amerikanci jer je MMF u prvom redu njihov instrument. Prošle se godine u Davosu još relativno neodređeno govorilo o pravilima globalizacije. Ove su godine stvari postale konkretnije. No, vrijeme polako istječe. U siječnju 1998. svijet je već šest mjeseci živio s azijskom krizom (pozivajući Japance da reformiraju svoje banke). U kolovozu 1998. dogodio se slom u Rusiji a krajem prošle godine urušio se i brazilski real. Što, dakle, činiti? Čarobna je riječ bila 'arhitektura', međunarodna financijska arhitektura koja bi trebala ostati 'dugotrajna'. Treba li novčana privreda usmjereni rast po uzoru na šumarstvo? Rečenica kanadskog premijera da 'bankovnom sustavu treba postaviti međunarodne standarde', najviše se približila tom načelu. Naime, ni Robert Rubin ne isključuje mogućnost pravila za dodjelu kredita i sustava bonus-malus, namijenjenog zemljama u tranziciji. No, nad svim tim pitanjima nadvio se očito opće prihvaćeni zahtjev za transparentnijim novčarskim sustavom. Naime, maksimalna je informiranost djelotvoran protivnik korupcije. U tom su pogledu SAD zasigurno uzor. Treba ga samo slijediti - u Austriji također. Dakle, ni na Zapadu nije baš sve savršeno. To je teže riješiti probleme ostalih svjetskih regija - Azije, Rusije, Južne Amerike. Nešto se pokušava. Davos uvijek ima prednost jer daje riječ o 'državama-tigrovima'. Ovaj je put velika pozornost poklonjena nastupu Leeja Kwana Yewa, bivšeg premijera i današnjeg višeg ministra Singapura. On je savjetovao pragmatizam. Izlaz iz pat-pozicije ne nudi ni laisser-faire ni potpuni nadzor kapitala, kazao je Lee. No, u budućnosti treba spriječiti da države posuđuju fenomenalne svote novca koje - kao u slučaju Tajvana - čine polovicu društvenog brutto proizvoda, upozorio je on, objasnivši da takvi postupci nužno rezultiraju krizom. Lee je kazao da je više puta upozorio Indonežanina Suharta na tu opasnost kao i na povlašteni status njegova klana. 'No, on nije učinio ništa kako bi promijenio takvo stanje', objasnio je Lee, koji je sa svojih 75 godina još uvijek jedan od najmoćnijih ljudi jugoistočne Azije. Obrana kapitalizma i njegovih globalnih ambicija u raznim raspravama stoga nije bila teška zadaća za bankare. No, zahtjev za pravilima dobrog ponašanja poduprt je čak i među bankarima važnim načelom smanjenja nejednakosti. Nema rješenja bez 'uravnoteživanja međunarodnih financija'", zaključuje Gerfried Sperl.