SL DELO-ASFALTNA DŽUNGLA-2. II.

SLOVENIJA DELO 2. II. 1999. Asfaltna džungla "Domaćim proizvođačima asfaltnih mješavina slovensko-hrvatski granični zaplet baš je dobro došao da pokušaju zaštititi vlastite podzetničke interese od, kako tvrde, nelojalne strane konkurencije. A to, naglašavaju domaći asfalteri, potiču i daju im posao na slovenskom tržištu baš slovenska građevinska poduzeća koja tako ostvaruju veći dobitak nego što bi kupovinom domaćeg kvalitetnog asfalta. U javnost je naime procurila vijest da će graditelji 6,8 kilometara dugačke lendavske obilaznice, koja će biti sastavni dio buduće autoceste od Lendave do graničnoga prijelaza Pince (nositelj posla je Gradis, a radove izvode SCT, Primorje i Poduzeće za ceste Ljubljana), asfaltiranje povjeriti hrvatskom poduzeću za ceste iz Varaždina. Posao neće biti malen, obilaznica će po svoj prilici bit prekrivena sa 16 tisuća tona raznih asfaltnih mješavina. Domaći asfalteri naglašavaju da je u tržišnom gospodarstvu sasma normalno da posao dobije onaj tko ponudi najpovoljniju cijenu za kvalitetno obavljeni posao. Slovenski asfalteri koji dobro poznaju konkurenciju, ozbiljno dvoje u kvalitetu doduše jeftinijeg hrvatskog asfalta. Ponajprije dvoje da će Dars koji strogo nadzire kakvoću domaćih asfaltnih mješavina uporabljenih za autoceste i zahtjevnije ceste, biti dosljedan pri kontroli kvalitete hrvatskog asfalta. Dars je u zahtjevima prema domaćim asfalterima neumoljiv. Od onih koji mu žele prodati asfalt za potrebe izgradnje autocesta i zahtjevnijih cesta, traži naime da za asfalt dobiju i europski certifikat kakvoće po standardima ISO 9000. Dars uz pomoć Zavoda za izgradnju strogo nadzire sve domaće asfaltne mješavine s kojima cestari asfaltiraju autoceste. Veliko je pitanje hoće li Dars tako postupiti i s hrvatskim asfaltom za lendavsku obilaznicu. Može se zamisliti kako će se radovati porezni obveznici budu li za neko vrijeme morali platiti i krpanje rupa na asfaltu lendavske obilaznice. Domaći asfalteri upozoravaju i na neravnopravan pložaj slovenskih asfaltera kad se radi o sklapanju poslova u inozemstvu. Slovenski asfalteri mogu primjerice pod normalnim uvjetima izvoziti asfaltne mješavine u Austriju. Austrijanci strogo nadziru kakvoću slovenskog asfalta i njime isključivo sami asfaltiraju ceste. Slovenski asfalteri nemaju nikakve mogućnosti da asfaltne mješavine prodaju u Hrvatskoj, jer je država visokim davanjima na uvozni asfalt zaštitila domaće proizvođače. Kad bi se već dogodilo da Hrvati kupe slovenski asfalt, na cestu ga ni u kojem slučaju ne bi smjela polagati slovenska poduzeća. Naša je država pri tomu očito širokogrudnija od obje susjede. Dakako, na račun domaćih poduzeća. S uvozom hrvatskog asfalta nema problema a mogu ga ugrađivati i hrvatski radnici" - piše Ivan Gerenčer.