FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DELO-BLIŽE KRAJU -13. I.

SL-SUSJEDI +DELO-BLIŽE KRAJU -13. I. ++SLOVENIJA+DELO+13. I. 1998.+Bliže kraju+"Na deklaraciju o međusobnom priznanju Hrvatske i Slovenije, koju +su parlamenti obiju država prihvatili 25. lipnja 1991., na +jučerašnjem su se susretu Granić - Frlec vraćali možda više nego na +svim dosadašnjima. Između razgovora i dogovora koje su vođe +diplomacija postigli u slovenskom dvorcu Strmol i jučer u hrvatskom +dvorcu Bežanec, nije proteklo ni mjesec i pol dana, a ipak se u tom +razdoblju nešto dogodilo - osobito u odnosima između Hrvatske i +drugih susjeda.+Zbog neriješenih graničnih pitanja s BiH, u kojima se kao sudac +pojavljuje naoružani dio međunarodne zajednice (SFOR), i +posljednjega zahtjeva Bošnjaka za slobodnim izlazom na otvoreno +more kod Neuma, neke hrvatske stranke zahtijevaju čak izvanredno +zasjedanje parlamenta, dok se s hrvatsko-jugoslavenskim graničnim +prijeporom na poluotoku Prevlaci već više godina bavi Vijeće +sigurnosti koje tamo svake godine šalje promatrače UN-a. Možemo se +složiti s vođom hrvatskog ureda za granice Hrvojem Kačićem da su +hrvatski granični prijepori s drugima neusporedivi s našima, jer
SLOVENIJA DELO 13. I. 1998. Bliže kraju "Na deklaraciju o međusobnom priznanju Hrvatske i Slovenije, koju su parlamenti obiju država prihvatili 25. lipnja 1991., na jučerašnjem su se susretu Granić - Frlec vraćali možda više nego na svim dosadašnjima. Između razgovora i dogovora koje su vođe diplomacija postigli u slovenskom dvorcu Strmol i jučer u hrvatskom dvorcu Bežanec, nije proteklo ni mjesec i pol dana, a ipak se u tom razdoblju nešto dogodilo - osobito u odnosima između Hrvatske i drugih susjeda. Zbog neriješenih graničnih pitanja s BiH, u kojima se kao sudac pojavljuje naoružani dio međunarodne zajednice (SFOR), i posljednjega zahtjeva Bošnjaka za slobodnim izlazom na otvoreno more kod Neuma, neke hrvatske stranke zahtijevaju čak izvanredno zasjedanje parlamenta, dok se s hrvatsko-jugoslavenskim graničnim prijeporom na poluotoku Prevlaci već više godina bavi Vijeće sigurnosti koje tamo svake godine šalje promatrače UN-a. Možemo se složiti s vođom hrvatskog ureda za granice Hrvojem Kačićem da su hrvatski granični prijepori s drugima neusporedivi s našima, jer takav dokument kakav su Slovenija i Hrvatska prihvatile prigodom osamostaljenja - u njemu naglašavaju da jedna prema drugoj nemaju teritorijalnih zahtjeva - Hrvatska nije prihvatila ni s jednom drugom susjednom državom, nastalom na području SFRJ. I zbog toga su deklaracije o samostalnosti postale aktualne u rješavanju neriješenih graničnih pitanja, iako je poslije Bežanca račun za 0,9 posto neusklađene kopnene granice i razgraničenje na moru ostao isti kao u Strmolu. Na kraju krajeva, ne može se svaki napredak ili nazadak izraziti u postocima. Poslije susreta u Bežancu može se reći da će se ubrzani pregovori o traženju rješenja za četiri poznata područja - granica, nuklearka, imovinski sporazum i dugovi Ljubljanske banke - nastaviti, kako bi se pronašla još prije ovogodišnjih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj" - zaključuje Peter Potočnik u uvodnom komentaru lista.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙