SL-SUSJEDI +DELO-BLIŽE KRAJU -13. I. ++SLOVENIJA+DELO+13. I. 1998.+Bliže kraju+"Na deklaraciju o međusobnom priznanju Hrvatske i Slovenije, koju +su parlamenti obiju država prihvatili 25. lipnja 1991., na +jučerašnjem su se susretu
Granić - Frlec vraćali možda više nego na +svim dosadašnjima. Između razgovora i dogovora koje su vođe +diplomacija postigli u slovenskom dvorcu Strmol i jučer u hrvatskom +dvorcu Bežanec, nije proteklo ni mjesec i pol dana, a ipak se u tom +razdoblju nešto dogodilo - osobito u odnosima između Hrvatske i +drugih susjeda.+Zbog neriješenih graničnih pitanja s BiH, u kojima se kao sudac +pojavljuje naoružani dio međunarodne zajednice (SFOR), i +posljednjega zahtjeva Bošnjaka za slobodnim izlazom na otvoreno +more kod Neuma, neke hrvatske stranke zahtijevaju čak izvanredno +zasjedanje parlamenta, dok se s hrvatsko-jugoslavenskim graničnim +prijeporom na poluotoku Prevlaci već više godina bavi Vijeće +sigurnosti koje tamo svake godine šalje promatrače UN-a. Možemo se +složiti s vođom hrvatskog ureda za granice Hrvojem Kačićem da su +hrvatski granični prijepori s drugima neusporedivi s našima, jer
SLOVENIJA
DELO
13. I. 1998.
Bliže kraju
"Na deklaraciju o međusobnom priznanju Hrvatske i Slovenije, koju
su parlamenti obiju država prihvatili 25. lipnja 1991., na
jučerašnjem su se susretu Granić - Frlec vraćali možda više nego na
svim dosadašnjima. Između razgovora i dogovora koje su vođe
diplomacija postigli u slovenskom dvorcu Strmol i jučer u hrvatskom
dvorcu Bežanec, nije proteklo ni mjesec i pol dana, a ipak se u tom
razdoblju nešto dogodilo - osobito u odnosima između Hrvatske i
drugih susjeda.
Zbog neriješenih graničnih pitanja s BiH, u kojima se kao sudac
pojavljuje naoružani dio međunarodne zajednice (SFOR), i
posljednjega zahtjeva Bošnjaka za slobodnim izlazom na otvoreno
more kod Neuma, neke hrvatske stranke zahtijevaju čak izvanredno
zasjedanje parlamenta, dok se s hrvatsko-jugoslavenskim graničnim
prijeporom na poluotoku Prevlaci već više godina bavi Vijeće
sigurnosti koje tamo svake godine šalje promatrače UN-a. Možemo se
složiti s vođom hrvatskog ureda za granice Hrvojem Kačićem da su
hrvatski granični prijepori s drugima neusporedivi s našima, jer
takav dokument kakav su Slovenija i Hrvatska prihvatile prigodom
osamostaljenja - u njemu naglašavaju da jedna prema drugoj nemaju
teritorijalnih zahtjeva - Hrvatska nije prihvatila ni s jednom
drugom susjednom državom, nastalom na području SFRJ.
I zbog toga su deklaracije o samostalnosti postale aktualne u
rješavanju neriješenih graničnih pitanja, iako je poslije Bežanca
račun za 0,9 posto neusklađene kopnene granice i razgraničenje na
moru ostao isti kao u Strmolu. Na kraju krajeva, ne može se svaki
napredak ili nazadak izraziti u postocima. Poslije susreta u
Bežancu može se reći da će se ubrzani pregovori o traženju rješenja
za četiri poznata područja - granica, nuklearka, imovinski
sporazum i dugovi Ljubljanske banke - nastaviti, kako bi se
pronašla još prije ovogodišnjih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj"
- zaključuje Peter Potočnik u uvodnom komentaru lista.