US IHT 25. I. NORVEŠKA-STRANA POMOĆ

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 25. I. 1998. Dobar savjet iz Norveške: strana pomoć ima smisla "Nedugo nakon što je postala norveška ministrica za međunarodni razvoj, prije 15 mjeseci, Hilde Johnson uložila je 10.000 dolara u predračun, u namjeri da financira kampanju za odnose s javnošću koja bi bila usmjerena na Amerikance. Njezin je plan bio Amerikancima objasniti koristi i važnost strane pomoći. 'Norvežani to vide kao dobro ulaganje', tvrdi gospođa Johnson. 'Sadašnje ulaganje relativno malo dolara u razvoj može poslije prištedjeti milijune dolara koji bi bilo potrošeni na humanitarnu i pomoć u katastrofama.' Pomoći najvećoj svjetskoj sili da razumije kako može unaprijediti vlastite interese povećavajući pomoć siromašnijim zemljama trebalo bi olakšati teret pomoći koji leži na manjim zemljama kao što je Norveška i smanjiti međunarodnu napetost. Kad hrabra Norvežanka utroši novac kako bi nagovorila svjetski prijeko potrebnu državu u to kako je potrebno da bude vođa, nešto temeljno u međunarodnim odnosima nije kako treba biti. Gospođa Johnson je u pravu kad upozorava da je stanje svijesti jednako važno kao i novac. U Somaliji, Bosni, na Kosovu, u Indoneziji i drugdje Amerikanci su se pokazali neuobičajeno široke ruke kad je u pitanju bila pomoć onima u nevolji. Kongres je nevoljko no mudro upotrijebio milijarde koje je Clintonova administracija tražila za te hitne potrebe. 'No mi čekamo sve dok nas ljudska bijeda ne natjera na akciju, a tada se radi o najgorim mogućim uvjetima, i to tek pošto su ljudi propatili užasne stvari', izjavio je viši političar. 'Vješti smo kada se radi o kupovanju vremena u ovakovim krizama, a zatim se ne koristimo tim vremenom na mudar način.' Vrijeme je da Kongres i vlada izvrše ozbiljnu reviziju razvoja pomaganja. Pod vodstvom vladina dužnosnika J. Briana Atwooda, koji uskoro odlazi na mjesto američkoga veleposlanika u Brazilu, Agencija za međunarodnu pomoć (Agency for International Developmebnt- AID) svoj je program preusmjerila s uskog prioriteta hladnoga rata i učinila ga smislenijim za dugoročne ciljeve SAD-a i za razvoj. No novac ostaje paralizirajuće oskudan. Tijekom hladnoga rata pomoć SAD-a često je trošena na politički korisne no korumpirane režime u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Sada primatelji pomoći moraju više uložiti u razvoj kako bi opravdali (...) finacijsku pomoć iz vana. Moraju stvoriti djelotvorne zdravstvene ili obrazovne sustave, obično i usprkos golemim poteškoćama. To je teže nego osigurati glas u Ujedinjenim narodima, a donatori postaju obeshrabreni. Pomoć za razvoj pala je na 0.2 posto od industrijskog utrška razvijenih zemalja za 1997., izvješćuje Svjetska banka. To je najniža razina još od Drugoga svjetskog rata. Pala je za trećinu otkad je dovršen hladni rat. Problem otežava i to što se događa mijena(...) ulaganja. Promjenjivost tržišta u razvoju uzrokovala je radikalnu promjenu u stranim ulaganjima, koja se sada odvija u zemljama izvan Azije, Latinske Amerike i istočne Europe, a u zemlje Sjeverne Amerike i Europe. Kombinacija smanjenja u pomoći i ulaganjima sve brže osiromašuje zemlje za koje je industrija SAD-a računala da će biti tržišta sve većega američkog izvoza. Manjak potpore u Kongresu za pomoć inozemstvu postala je čimbenik u smanjenju sposobnosti Amerike da vodi i utječe na svijet kojim dominira. Manjak strane pomoći kao sredstva utjecaja 'znači da ne samo što mi djelujemo negativno, često i samo - destruktivno, kako bi ostale države natjerali da izvršavaju naše želje - to znači da ih pogađamo ekonomskim sankcijama i da razrješenje problema još dodatno otežavamo', kazao je umjereni republikanac. 'Sankcije su zamijenile pomoć kao naše sredstvo gospodarskog utjecaja u diplomaciji, na svačiju štetu.' Jedna od najvećih frustracija državne tajnice Madeleine Albright niska je razina ulaganja za pomoć i ostale međunarodne aktivnosti u proračunu SAD-a, kazao je njezin glasnogovornik James Rubin. 'Zastrašivanje i uvjeravanje mogu se primijeniti samo kad pokušavamo i druge zemlje uvjeriti u to da nam pomognu postići ponuđena riješenja. Katkad je potreban novac.' Gospođa Albright je postigla povećanje ulaganja SAD-a u međunarodne probleme za 14 posto u fiskalnoj godini 1999. i podigla ih na 18.6 milijardi. Diljem zemlje je provodila predizbornu agitaciju, s mukom nastojeći promijeniti netočnu pretpostavku o tome kako je veliki dio federalnog proračuna namijenjen stranoj pomoći. Zapravo, strana pomoć je pala na jednu desetinu američkog BDP-a, što je tek maleni dio onoga koliko Norveška ulaže za pomoć", piše Jim Hoagland.