US-CILJEVI- GD, PB, PD, PS, PL, TO, TD US WP 18. I. ANANOVI CILJEVI U IRAKU SJEDINJENE DRŽAVETHE WASHINGTON POST18. I. 1999.Ciljevi Kofija Annana u Iraku"Već osam dugih godina međunarodna zajednica Iraku nastoji oduzeti oružje za
masovno uništavanje. No do danas ništa - ni sila niti diplomacija - Irak nisu uspjeli uvjeriti u to da potpuno prihvati sve svoje obveze prema rezolucijama Vijeća sigurnosti.Kako se stvari ne miču s mrtve točke, nezadovoljstvo se, razumljivo, nakuplja. Bilo je veoma uočljivo u nedavnim novinskim izvješćima o tome kako je vlada SAD-a mogla upotrijebiti UN-ovo povjerenstvo za Irak (UNSCOM) da bi skupila obavještajne podatke za potrebe koje dijelom ne bi bile u sklopu mandata UNSCOM-a.Ono što bi trebalo biti sporedno za priču - da su neimenovani pojedinci u uredu glavnog tajnika izrazili zabrinutost- neko je vrijeme postalo središtem zanimanja. A glavni tajnik Kofi Annan i sam je izložen kritici zbog činjenice što prema Iraku nije bio dovoljno oštar dok je istodobno bio prestrog prema UNSCOM-u.Te su kritike bezrazložne, a rasprava o njima skreće pozornost s pravog pitanja: potrebe da se Iraku oduzme oružje masovnog uništenja kao i sredstva da do njih ponovno dođe.
SJEDINJENE DRŽAVE
THE WASHINGTON POST
18. I. 1999.
Ciljevi Kofija Annana u Iraku
"Već osam dugih godina međunarodna zajednica Iraku nastoji oduzeti
oružje za masovno uništavanje. No do danas ništa - ni sila niti
diplomacija - Irak nisu uspjeli uvjeriti u to da potpuno prihvati
sve svoje obveze prema rezolucijama Vijeća sigurnosti.
Kako se stvari ne miču s mrtve točke, nezadovoljstvo se,
razumljivo, nakuplja. Bilo je veoma uočljivo u nedavnim novinskim
izvješćima o tome kako je vlada SAD-a mogla upotrijebiti UN-ovo
povjerenstvo za Irak (UNSCOM) da bi skupila obavještajne podatke za
potrebe koje dijelom ne bi bile u sklopu mandata UNSCOM-a.
Ono što bi trebalo biti sporedno za priču - da su neimenovani
pojedinci u uredu glavnog tajnika izrazili zabrinutost- neko je
vrijeme postalo središtem zanimanja. A glavni tajnik Kofi Annan i
sam je izložen kritici zbog činjenice što prema Iraku nije bio
dovoljno oštar dok je istodobno bio prestrog prema UNSCOM-u.
Te su kritike bezrazložne, a rasprava o njima skreće pozornost s
pravog pitanja: potrebe da se Iraku oduzme oružje masovnog
uništenja kao i sredstva da do njih ponovno dođe.
Glavni tajnik imao je samo jedan cilj: pomoći da se Irak privoli
pokoriti relevantnim zahtjevima Vijeća sigurnosti. Njegova
sklonost uporabi diplomatskih sredstava, ako su pristupačna, ima
dva izvora. Jedan je pitanje načela. Povelja UN-a preporučuje
miroljubiva sredstva, a silu dopušta(...)samo ondje gdje
miroljubiva sredstva zakažu.
Drugi je pragmatičan. Glavni tajnik je u vezi s uporabom sile
opetovano postavljao pitanja 'jutra poslije': hoće li nas
približiti našim zajedničkim ciljevima ili će naš već težak zadatak
učiniti još težim?
Nakon svoga povratka iz Bagdada prošle veljače, glavni tajnik je
spremno obznanio da sila i diplomacija zajednički mogu uspješno
djelovati, kada je prijetnju ujedinjenom silom pohvalio za
pospješivanje uspjeha svoje diplomatske inicijative za otvaranje
predsjedničkih položaja u Iraku inspekciji oružja prvi put.
'Nikakva obećanja o miru niti bilo kakva politika strpljenja ne
može biti bezgranična', dodao je tada u svojoj izjavi za Vijeće
sigurnosti. Teško da se može reći kako su to riječi zataškivača,
kako su neki novinski urednici pogrešno okarakterizirali glavnog
tajnika.
UNSCOM, istaknuo je glavni tajnik u brojnim prilikama, uništio je
više iračkog oružja za masovno uništavanje nego što je to učinjeno u
čitavoj operaciji Pustinjska oluja. Njegov uspjeh bio je izravan
posljedak djelovanja Vijeća sigurnosti koje je bilo odlučno da se
njegove rezolucije poštuju, udruže sa stegom i predanosti
muškaraca i žena iz gotovo 40 zemalja koji su djelovali kao
inspektori oružja. A glavni tajnik potpuno je podupirao misiju
UNSCOM-a.
Ma kakve bile razlike između glavnoga tajnika i UNSCOM-a, u njima se
velikim dijelom radilo o stilu, ne o srži problema. Povremene
provokativne primjedbe i indiskrecije osoblja UNSCOM-a učinile su
da sam UNSCOM postane predmetom prijepora, i na terenu i u Vijeću
sigurnosti. Takve različitosti nisu pomogle UNSCOM-u nego Iraku, a
glavni tajnik stalno ih je nastojao smanjiti.
Još ne znamo pravu istinu o ulozi UNSCOM-a u prikupljanju
obavještajnih podataka... niti o ciljevima za koje su ti podatci
mogli biti upotrebljeni. Nove glasine... javljaju se svakodnevno.
Neprijeporno je da je UNSCOM-u bila potrebna dobra dojavna mreža
kako bi postigao svoje ciljeve u svezi s razoružanjem. No, ako
najpreuveličavaniji navodi u tisku budu potvrđeni - da su UNSCOM-
ovi podatci upotrijebljeni za odabiranje ciljeva za bombardiranje
u operaciji Pustinjska lisica ili pomoć pri svrgavanju vlade u
Bagdadu - UN ne bi smio prijeći preko toga.
UN nema ovlaštenje za podupiranje niti nastojanje u smjeru tih
ciljeva, a nema ih niti UNSCOM. A UN mora biti u stanju jamčiti
nepristranost kao i strogo tehničku prirodu svoga budućega nadzora
oružja kao i nastojanja u smjeru razoružanja, što bi se lako moglo
dogoditi u jednako izazovnim uvjetima.
Dok razmatramo moguće buduće korake, ne smijemo zanemariti srž
pitanja: zadovoljavajuće zaključivanje faze UN-ova djelovanja u
Iraku te sprječavanje ma kakvog nadomještanja tog oružja masovnog
uništenja; dovršenje patnje naroda te reintegraciju naroda u
međunarodnu zajednicu; postizanje stabilnosti u području zaljeva i
na cijelom Srednjem istoku; osiguravanje djelotvornosti UN-a kao i
režim multilateralnog nadzora oružja.
To su ciljevi glavnoga tajnika. A i međunarodne zajednice. Sadašnja
je zadaća stvoriti kreativni i konstruktivni način njihova
postizanja", piše John G. Ruggie, pomoćnik glavnoga tajnika UN-a.