UMIROVLJENICI I OBRAZOVANA MLADEŽ - POVRATNICI U DOMOVINU

ZAGREB, 13. siječnja (Hina) - Mjesečni priljev na računima hrvatskih banaka od inozemnih mirovina prošle je godine bio sto posto veći nego 1997. (139,9 prema 65,7 milijuna kuna). Na osnovi toga podatka može se procijeniti da su cijele 1997. inozemni hrvatski umirovljenici na račune 22 hrvatskih banaka doznačili 789 milijuna a 1998. milijardu i šesto milijuna kuna. Najviše je doznaka iz Njemačke i drugih europskih zemalja, u koje su Hrvati najviše i odlazili na tzv. privremeni rad (od 20 do 30 godina). Smatra se da se priljev inozemnih mirovina povećao ponajprije zbog znatnijega povratka hrvatskih iseljenika u domovinu u protekle dvije godine, koji su željeli primati mirovine u hrvatskim bankama. #L# Ministar povratka i useljeništva Marijan Petrović u razgovoru za Hinu izjavio je da je razlog povećanju doznaka od inozemnih mirovina ponajprije u povoljnu Zakonu o porezu na dohodak, jer se na inozemne mirovine ne plaća taj porez. Drugi je razlog povjerenje u hrvatske banke i veće kamate, dodao je Petrović, podsjetivši na nedavne događaje u nekim hrvatskim bankama, koji su poljuljali to povjerenje. Nada se da će se ono vratiti i da će hrvatski povratnici ulagati u hrvatske banke, što je osobito važno za hrvatsko gospodarstvo. Broj umirovljenika povratnika do sada je dosegnuo ukupno 80.000, no s njima su se vratile i njihove obitelji, pa je broj povratnika kudikamo veći, a to se često zaboravlja i govori o povratku starijih ljudi, rekao je Petrović, podsjetivši da se samo gleda na ulaganja, primjerice u kupnju tvornica, a ulaganja u gradnju više desetaka povratničkih kuća i dobitci od mirovina uopće se ne uzimaju u obzir. Ministar je istaknuo da podatci o broju povratnika često ne prikazuju pravu sliku, jer potječu iz Ministarstva unutarnjih poslova, a temelje se na prijavi i odjavi prebivališta, no često se događa da se pri iseljenju ljudi uopće ne odjave. Od 1991. do 1997., po podatcima MUP-a, u Hrvatsku su se vratila 40.493 iseljenika. Ako se uzme u obzir da je u prvoj polovici 1998. bilo 3196 povratnika i pretpostavi da ih je otprilike toliko bilo i u drugoj polovici, proizlazi da se u Hrvatsku od 1991. do 1998. vratilo oko 47.000 iseljenika, kaže ministar Petrović. Zanimljiv podatak dobiven je u Ministarstvu prosvjete i športa, po kojemu je prošle godine zaprimljeno i obrađeno 9555 zahtjeva za nostrifikaciju diploma mladih hrvatskih iseljenika, ponajviše iz Njemačke i drugih zapadnoeuropskih zemalja. To je vrlo bitan podatak, ističe ministar, jer, uz 80.000 umirovljenika, govori i o povratku mladih školovanih ljudi. Oni se lako vraćaju jer još nisu u braku, stručni su, završili su u inozemstvu dobre škole i govore najmanje dva strana jezika, pa se mogu i zaposliti u Hrvatskoj. Ministarstvo je za ovu akademsku godinu dodijelilo 218 stipendija djeci hrvatskih iseljenika koja su se vratila u domovinu, omogućivši im tako školovanje u domovini. Dodijeljeno je 55 stipendija srednjoškolcima i 163 studentima. K tomu, Ministarstvo daje i potporu u učenju hrvatskoga jezika mladim povratnicima koji se žele upisati na fakultete. Petrović dodaje kako najviše teže upravo povratku mladih. Treća skupina na koju Ministarstvo usmjerava povratak jesu iseljenici poduzetnici, koji su spremni ulagati u hrvatsko gospodarstvo. Ministar je podsjetio i na neutemeljene prigovore Ministarstvu da nema programa povratka. Kao primjer spomenuo je knjigu "Povratak na hrvatske otoke", s obavijestima i savjetima kamo se iseljenici mogu vratiti, čime se mogu baviti i u što ulagati. Većina povratnika umirovljenika želi živjeti na moru, kazao je Petrović, dodavši kako se ne smije dopustiti da iseljenici izgube povjerenje u ulaganje u Hrvatsku. Ovih se dana u Ministarstvu razgovaralo s hrvatskim graditeljima iz Kanade, koji će uskoro za povratnike početi graditi pedesetak kuća u okolici Zagreba. Cijena gradnje tih kuća bit će niža od uobičajene. Također se razgovara o mogućnostima da povratnici povoljnije kupuju hotele na moru, a Ministarsvo izdaje i Bilten s redovitom ponudom kupnje nekretnina u Hrvatskoj. Za umirovljenike povratnike slabijeg socijalnog statusa, Ministarstvo povratka i useljeništva zajedno s Ministarstvom rada i socijalne skrbi pregovora o mogućnosti gradnje doma umirovljenika. Petrović upozorava da je birokracija jedna od najvećih zapreka većem povratku te da zbog njih Ministarstvo redovito šalje prigovore mjerodavnim ministarstvima. Očekujemo da se ubrza dobivanje građevnih dozvola, za koje sada treba obići 22 ureda za izdavanje 22 suglasnosti, a uskoro bi se, ako Hrvatski državni sabor donese novi zakon, to obavljalo u jednom uredu, najavio je Petrović. Marina Bujan (Hina) bma il