ZAGREB, 30. prosinca (Hina) - Početkom primjene novog Zakona o +mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 1999. započet će mirovinska +reforma u Hrvatskoj. Pravo na starosnu mirovinu u Hrvatskoj ubuduće +će ostvarivati muškarci sa
navršenih 65 godina života, a žene sa 60 +godina života i 15 godina radnog staža. Pravo, pak, na prijevremenu +starosnu mirovinu imat će muškarci sa 60 godina života i 35 godina +staža, a žene s 55 godina života i 30 godina staža.
ZAGREB, 30. prosinca (Hina) - Početkom primjene novog Zakona o
mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 1999. započet će mirovinska
reforma u Hrvatskoj. Pravo na starosnu mirovinu u Hrvatskoj ubuduće
će ostvarivati muškarci sa navršenih 65 godina života, a žene sa 60
godina života i 15 godina radnog staža. Pravo, pak, na prijevremenu
starosnu mirovinu imat će muškarci sa 60 godina života i 35 godina
staža, a žene s 55 godina života i 30 godina staža. #L#
Osim pomicanja dobne granice za odlazak u mirovinu, od 1. siječnja
uvodi se i novi način određivanja mirovinske osnovice, kao i
utvrđivanje aktualne vrijednosti mirovine prema rastu troškova
života i plaća za svako polugodište.
Zakon o mirovinskom osiguranju uređuje prvi od tri predviđena stupa
mirovinske reforme, odnosno obvezno mirovinsko osiguranje
zasnovano na generacijskoj solidarnosti. Ostala dva stupa -
obveznu te dobrovoljnu indvidualnu kapitaliziranu štednju, uredit
će zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, koji je u
saborskoj proceduri i trebao bi stupiti na snagu početkom 2000.
godine.
Zakon o mirovinskom osiguranju napušta dosadašnji način
određivanja mirovinske osnovice, gdje se visina mirovine
određivala prema deset najpovoljnijih uzastopnih godina
mirovinskog osiguranja. Od 1. siječnja 1999. kao osnovica
osiguranja uzimat će se plaće od 1. siječnja 1970. i njihov odnos
prema prosječnoj plaći svih zaposlenih u Hrvatskoj u godini odlaska
u mirovinu. Od 1970. se, naime, u Hrvatskoj obvezno evidentiraju
podaci o plaći i stažu svakog osiguranika.
Obzirom da je predviđen postupan prijelaz na ukupan staž osiguranja
za određivanje visine mirovine, u 1999. mirovina će se još uvijek
određivati na temelju deset najpovoljnijih godina. No, godinu dana
kasnije, tj. 2000. godine, mirovinska osnovica određivat će se na
temelju 13 najpovoljnijih, a 2001. na temelju 16 najpovoljnijih
godina osiguranja. Od 2009. prešlo bi se na izračun mirovina prema
osnovicama osiguranja za cijelo obračunsko razdoblje od 1.
siječnja 1970.
Prema novom Zakonu, mirovinskim fondovima (radničkim, obrtničkim i
poljooprivredničkim) upravljat će Upravno vijeće Zavoda za
mirovinsko osiguranje, sastavljeno od 13 članova. Po prvi puta u
Vijeću su uz predstavnike Vlade i predstavnici poslodavaca,
sindikata i umirovljeničkih udruga. Zadaća Upravnog vijeća bit će,
među ostalim, određivanje aktualne vrijednosti mirovine za svako
polugodište, u skladu s rastom prosječnih troškova života i
prosječnih plaća (polovica zbroja rasta) u tom razdoblju.
Od 1. siječnja 1999. godine doći će i do radikalne izmjene sustava
invalidskog osiguranja. Invalidnost se, prema novom Zakonu,
definira kao gubitak sposobnosti za rad (opća nesposobnost) i kao
profesionalna nesposobnost za rad. Osiguranici mirovinu mogu
ostvariti na temelju obje ocjene invalidnosti, ali će mirovina na
temelju profesionalne nesposobnosti biti za trećinu manja.
Zaposlenici, kojima će se utvrditi preostala radna sposobnost,
steći će pravo na profesionalnu rehabilitaciju radi
osposobljavanja za druge poslove, čime se želi smanjiti broj
potencijalnih invalida, posebice među mladim ljudima.
Zakon ujedno ukida neka dosadašnja prava kao što su pravo na
raspoređivanje na druge poslove i rad sa skraćenim radnim
vremenom.
(Hina) mt db