IZBOR IZ PISANJA INOZEMNOG TISKA, RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 18. prosinca (Hina) - BRITANSKI RADIO BBC - Gabriel Partosh govori kako je "sporazum koji je postignut u Bruxellesu trijumf europske diplomacije." Prema njemu, "on sadrži nekoliko pozitivnih točaka. Njime se još jednom pruža prilika za raspoređivanje mirovnih snaga UN". Štoviše, napominje Partosh, "ta će odluka imati još većeg učinka nego što bi to imao jednostrani korak Njemačke i nekih njezinih saveznica." Partosh drži da "nova politika EZ pokreće isti broj pitanja koliko daje i odgovora." "Ne očekuje se da će Srbija i njezin jedini saveznik Crna Gora tražiti da ih se prizna kao neovisne države. Njihova je namjera sačuvati mini-Jugoslaviju u kojoj bi naslijedile sve ono što pripadalo saveznoj državi, uključujući i vojsku. Ali kako bi EZ mogla priznati neku Jugoslaviju kojoj četiri od šest republika više ne žele pripadati?! Čak i ako bi Srbija promijenila svoju politiku i zatražila priznanje, teško je vidjeti kako bi udovoljila kriterijima EZ-a. Srbija ne prihvaća nepovredivost granica. Ona nastoji osvojiti dijelove Hrvatske. Ona ne poštuje prava manjina. To dokazuje činjenica da su kosovski Albanci bez svoje skupštine već osamnaest mjeseci." Dopisnik uočava kako "još jedna opasnost leži u mogućnosti da savezna vojska, kojom dominiraju Srbi, iskoristi sljedećih mjesec dana za preuzimanje nadzora nad još nekim područjima Hrvatske prije nego što EZ prizna neovisnost." Prema njemu, "problemi su bezbrojni, ali EZ je konačno poduzela odlučan korak i pitanje priznanja novih država čvrsto se uvrstilo među hitna međunarodna pitanja." DIE WELT - C.G. Stroehm u povodu njemačke najave priznanja Hrvatske piše: "U biti je sukob koji se odvija unutar EZ potaknut pitanjem: na koga da se Zapad u svojoj budućoj politici prema Balkanu i jugoistoku Europe osloni - na 'zapadno' orijentirane Hrvate i Slovence ili na dosadašnju povijesno-političku vodeću naciju Srbiju? I zbog tradicionalnih razloga i zbog vlastite povijesne pozicije Amerikanci i Britanci na koncu su - ma koliko se govorilo o ljudskim pravima i pravima samoodređenja - ipak skloniji jednoj 'jakoj Srbiji' povjeriti nadzor nad barem dijelom prostora jugoistočne Europe. U stanovitom se smislu dakle nastavlja anglosaksonska politička tradicija koja se pokazala djelotvornom i prije početka prvoga svjetskog rata. (...) Na zapadnoj strani djeluje čitavo mnoštvo impulsa: od straha da bi kraj Jugoslavije ubrzao raspad Sovjetskog Saveza i time 'nekontroliran' prijelaz sovjetskog nuklearnog arsenala u posjed pojedinih republika, pa sve do nedavne izjave jednog istaknutog francuskog političara da priznanje Hrvatske i Slovenije već i zato dolazi u pitanje jer bi time Nijemci i Austrijanci naknadno dobili prvi svjetski rat. (...) Mora se jasno reći da je američko-britanska politika prema Balkanu okrenuta unatrag umjesto prema budućnosti. (...) Rješenje problema zamislivo je samo ako Zapad ozbiljno shvati svoja vlastita načela: demokraciju, slobodu odlučivanja, a time i samoodređenja. Sve drugo isto je što i ohrabrivanje imperijalističkih i komunističkih snaga. Hrvatima i Slovencima se mogu raznorazne 'pogreške' pripisivati - ali činjenično je da oni nisu agresori. Što god da se dogodilo u prošlosti, ovoga puta je napad krenuo od strane Srbije." LE MONDE (Francuska) - "Srbijanske vlasti i savezna vojska snose glavnu odgovornost za nepoštivanje prekida vatre. Odbijanje priznavanja dviju republika izazvalo bi novu eskalaciju nasilja od strane armije, koja bi to shvatila kao ohrabrenje njezinoj osvajačkoj politici" smatra Genscher. Perez de Cuellar je na to odgovorio da bi "hitno i selektivno priznanje potpuno prekinulo hašku konferenciju, te da bi moglo prouzročiti sukobe na području Bosne i Hercegovine i Makedonije". Navodi se da Francuska podupire stajalište glavnog tajnika UN, te njezinu bojazan da bi hitno priznanje moglo potpuno onemogućiti dolazak plavih kaciga. Predstavljen je tekst Francuske o priznavanju novih država koji potvrđuju pravo naroda na samoodređenje na demokratskoj osnovi kako su "sve zemlje voljne riješiti to mirnim putem", te se ističe poštivanje prava manjina i rješavanje pitanja granica. Autor dodaje da je Francuska, također u namjeri dobijanja na vremenu, potaknula slanje promatrača UN u Jugoslaviju, kao i slanje plavih kaciga. Autor završava navodeći želju Francuske da promatrači posjete i ona područja gdje još nije došlo do sukoba, kao što je Bosna i Hercegovina. LA REPUBBLICA (Italija) - Bernardo Valli drži da talijansko javno mnijenje ne suosjeća s Hrvatima u jednakoj mjeri kao i njemačka javnost. On misli da za to postoje dva razloga. "Talijani su zaokupljeni drugim problemima. Nemaju povjerenja u svoje političare, koji nisu vješti inicijatori izvan svojih granica. I Talijani bi se trebali uzdići iznad iznad osobnih egoizama. No, ne treba smetnuti s uma da su vlada i država izloženi velikim pritiscima... Posebno Vatikana, koji želi ozakonjenje nezavisnosti katoličke Hrvatske, upravo u njezinim granicama, Hrvatske koja je u sukobu s pravoslavnom Europom. Papa, Poljak, rođen na granici dvaju kršćanskih svjetova nije neosjetljiv na ovu dramu... Potporu mu daju i demokršćani iz Veneta, kao i pučanstvo bliže graničnim područjima. De Michelisova neodlučnost ne bi mogla ustrajati pred svim ovim činjenicama. Valli nadalje ističe kako nije isključena mogućnost da je priznanje stupica. Stvarna klopka za Europljane. Autor se pita što će se dogoditi ako vojska, revoltirana njemačko-talijanskom priznanjem Hrvatske, silovito napadne tu republiku? Dodaje kako za Hrvate priznanje svakako znači pomoć u oružju. Mnogi strahuju da bi Bosna i Hercegovina mogla biti uvučena u građanski rat. Dakle Europa se pokazala nesposobnom da riješi sukob na svom pragu." (Hina) 180408 MET dec 91