SERVIS POSEBNIH NASLOVA AGNIESZKA HOLLAND

Nadnaslov: Salomon ipak ide u Hollywood Naslov: Hrabro pogledati prošlosti u oči Podnaslov: "Njemačke kritike bile su histerično loše. Shvatila sam to kao kompliment. Znači da sam pritisla pravo dugme". Piše: Lee YANOWITCH, Reuter PARIZ - Mladić, Židov, mokri pored grma. Čuvši kako se približavaju njegovi drugovi iz vojske hitro, u panici, zakapča hlače - plašeći se da ne primjete da je obrezan. Scena je to iz filma "Europa, Europa". Njemačkog filma. Istinitoj priči o židovskom adolescentu koji je pobjegao pred nacističkim genocidom proglasivši se Arijcem. "Čim sam čula tu priču pomislila sam kako će mi ona omogućiti da govorim o tom razdoblju, o holokaustu, na jedan drugačiji način, kaže poljska režiserka Agnieszka Holland u interviewu. Film se bavi moralnom dilemom židovskog antiheroja koji odbacuje svoj kulturni identitet kako bi spasio vlastiti život. Njezin film, nominiran ovoga mjeseca za Oskara za najbolji scenario, pripovijeda mladost Sallya Perela, koji bježi pred nacističkim progonima te postaje članom njemačke vojne jedinice. Predstavljajući se Nijemcem, on postaje njezina maskota. Kada nehotice postaje adolescentni ratni heroj, Sallya usvaja vojni general i upisuje ga u školu za mladu Hitlerovu elitu, gdje se Sally zaljubljuje u njemačku djevojku. No "Europa, Europa" potsjetila je Nijemce na razdoblje koje bi oni radije zaboravili. Njemački žiri odlučio je ne nominirati taj film za "najbolji strani film", iako je film već osvojio nekoliko manjih priznanja i dobre kritike u SAD. Odluka žirija izazvala je međunarodnu prosvjede. Prosvjedno pismo potpisali su njemački umjetnici, među njima i režiseri Werner Herzog te Wim Wender, što je vjerojatno pomoglo da "Europa, Europa" bude nominirana za "najbolji scenario". Međunaslov: Bolna prošlost polužidovke "Mislim da u svojoj podsvijesti Nijemci još uvijek nisu probavili prošlost. Ona ih još uvijek duboko muči", kaže Holland te nastavlja, "Njemačke su kritike bile histerično loše. Rečeno je da je to odvratan film, koji miješa seks i holokaust". "Mislim da je to malo pretjerano"; kaže ona. Poznati berlinski časopis za pitanja kulture i zabave uvrstio je "Europu, Europu" među 60 najgorih filmova, u isti koš s visoko komercijalnim američkim proizvodima poput "Terminatora 2". "Shvatila sam to kao kompliment. Znači da sam pritisla pravo dugme. Ako Nijemci imaju problema s tim filmom, to bolje. To je način provociranja", kaže režiserka. Njezina hrabrost prikriva bolna razdiranja koja je proživjela kao polužidovka u Poljskoj, gdje antisemitizam ima dugu povijest. Agnieszkin otac, židovski intelektualac i komunist izgubio je vjeru u partiju 1956. godine. Njegova smrt ostaje tajnom. Ona kaže kako su ga komunističke vlasti uhitile 1961. godine te da je vjerojatno gurnut kroz prozor ili je počinio samoubojstvo. Godine 1981. nakon 11 godina čekanja na putovnicu Hollandova napušta Poljsku. U filmu "Europa, Europa", Sally živi u strahu da će njegovi njemački prijatelji otkriti njegov pravi identitet. Povjerava se tek svome njemačkom drugu u vojsci, homoseksualcu, te majci njegove izabranice, koji mu oboje obećavaju zaštitu. Međunaslov: Gdje je u svemu tome čovjek? "Filozofija filma je pitanje 'Jesu li Židovi zaista bolji od Nijemaca, jesu li Nijemci gori od Rusa, jesu li Rusi gori od Poljaka?'" "A stvarno pitanje je, gdje je u svemu tome čovjek?" Hollandova vjeruje kako dugogodišnje neprijateljstvo između Nijemaca i Poljaka također leži iza njemačke kritike njezina filma. "Da je isti film snimio čistokrvni Nijemac ne bi bilo problema. To se ne bi desilo prije nekoliko godina. A sada se desilo zbog ponovog ujedinjenja i rastuće arogancije". Holladnova danas živi u skromnom stanu u radničkoj četvrti pariškog predgrađa. Pri prvom susretu sa Sallyem Perelom godine 1980. bila je zapanjena time kako njegove navike i manire odražavaju elemente njemačke i židovske kulture. "Kada sam čula njegovu priču, shvatila sam je zbog mog porijekla. Samo sam ja mogla snimiti taj film." Perela koji danas živi u Izraelu "Europa, Europa" je oslobodila od konfuzije koja ga je mučila jer nije znao kojem taboru pripada. "Nije nikada mogao prihvatiti odgovornost za svoju prošlost. Mali nacist u njemu nije umro". "Sve dok njegovi bivši školski drugovi nisu odbacili film i vidjeli u njemu izdajnika Perel nije mogao otkriti tko je". I rekao mi je, "Agnieszka, po prvi puta u svome životu mogu se osloboditi tog tereta". Hollandova kaže: "Mislim da je nacionalizam virus koji nikada nije bio uništen. Nakon rata, svijet se šokirao vidjevši što je ljudska vrsta učinila. No sada, kada je okončan hladni rat, virus koji je 40 godina bio duboko zamrznut topi se i oživljava". Zasad ona namjerava zaboraviti komplicirane političke teme. Njezin je slijedeći projekt adaptacija romana za djecu "Tajni vrt". (Hina) fs 081727 MET mar 92