SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: 13. veljače počinje 42. filmski festival u Berlinu Naslov: Crni dani europskog filma Podnaslov: Kriza identiteta zapadnoeuropskih sineasta, oslabljena stvaralačka snaga istočnih režisera Piše: Mark HEINRICH, Reuter BERLIN - Priljev avangardanih europskih filmova iz Istočne Europe koji su se tradicionalno prikazivali na međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu doslovce je presušio u postkomunističkoj gospodarskoj krizi. Europski film zapadnih zemalja nasukao se na krizu identiteta. Kad u četvrtak svečano bude otvoren 42. filmski festival u Berlinu, prvi put neće biti nijednog kandidata za nagrade iz zemalja s tako bogatom filmskom tradicijom poput Italije i Češke i Slovačke. Oko 330 igranih filmova, dokumentaraca, kratkih i filmova za djecu iz 42 zemlje bit će prikazano u 11 dana jednog od pet najprestižnijih svjetskih filmskih festivala nakon Cannesa. Osam od 28 novih filmova ovogodišnjeg festivala dolazi iz SAD te odrazuje crne dane europskog filma koji je bio sve samo ne pobijeđen od Hollywooda. Šest američkih igranih filmova bit će prikazano u konkurenciji za Zlatnog ili Srebrnog medvjeda, a još dva bit će prikazana "izvan konkurencije". Inače zapadnoeuropska filmska tržišta preplavljena su hollyvoodskim filmovima. Međunaslov: Europljani traže nova nadahnuća Komunistička cenzura u istočnoeuropskim zemljama uspijevala je pak "zaštititi" svoja tržišta od hollyvoodske agresije sve do demokratskih prevrata 1989. Danas oni preplavljuju tržište kojem je uvelike ponestalo vitalnih doprinosa za lokalne filmske stvaratelje. Glavni češkoslovački filmski studio Barrandov, nekoć u posjedu obitelji Vaclava Havela, proizvodio je 25 filmova na godinu pod komunističkom vladavinom, a 1991. samo 14. Bugarska godišnja proizvodnja pala je s 25 na tri. Istočnoeuropski sineasti traže nove izvore financiranja. Mnoge proizvodnje rade se kao koprodukcija dviju država i od privatnog novca. Režiseri koji su publiku osvajali suptilnom kritikom ideoloških progona morat će odsad potražiti nova nadahnuća. "Radimo onoliko filmova koliko smo radili prije. No nažalost nema kvalitete", kaže Ferenc Koehlami, generalni tajnik madžarske Zaklade igranog filma. Suočeni sa strogom konkurencijom iz Hollywooda, istočnoeuropski filmski stvaratelji morat će pronaći novu profesionalnu strategiju, kaže Ferenc. "To ne znači jeftin komercijalni film, no više senzibiliteta prema publici", dodaje on. Međunaslov: Neodlučnost europskih režisera Proizvodnja filmova buknula je prošle godine samo u bivšem SSSR. Tri filma iz bivših sovjetskih republika ušla su u konkurenciju za nagrade na Berlinskom festivalu. Zapadnoeuropski film povukao se pred Hollywoodom kad su poratni francuski novi val i talijanski neorealistički pokret oslabili, antiamerikanizam izblijedio, mladež se okrenula novcu, zanemarila politiku a američki pop fenomen počeo "anglicizirati" europske kulture. Analitičari kažu kako je neodlučnost mnogih europskih režisera, napose njemačkih, da rade filmove koji bi bili prihvatljivi i masovnom gledateljstvu i komercijalno uspješni izvan njihovih domovina to više olakšala posao Hollywoodu. "Kad sam zadnji put vidio njemački film? Ne sjećam se... Imenujte nekog njemačkog režisera? Ne mogu. Žao mi je", kaže mladi Berlinčanin novinaru na televizijskom programu što je prošlog tjedna prikazan pod naslovom: "Može li njemački film biti bolji?" Mjere oporavka su sljedeće: europski filmski stvaratelji posežu često za međunarodnim koprodukcijama koje podupiru financiranje i širu distribuciju, potom snimaju filmove na engleskom jeziku. Američki filmovi na Berlinskom festivalu uključuju "Veliki kanjon", pogled na dobrostojeće bijelce i siromašne crnce anketirane u Los Angelesu, zatim "Bugsy", priču o mafijašu Bugsyju Siegelu iz Las Vegasa s Warrenom Beattyjem u glavnoj ulozi. Međunaslov: Woody Allen izvan konkurencije "Bugsyja" je hollyvoodsko udruženje stranih novinara proglasilo najboljim filmom u dramskoj konkurenciji. Francuska je jedina zemlja koja ima čak dva filma u konkurenciji. Jedan je "Zimska priča" Erica Rohmera, nježna priča o pronađenoj i zatim ponovno izgubljenoj ljubavi. Osim toga bit će prikazan "Goli ručak", britansko-kanadska produkcija temeljena na kult-romanu o drogi Williama Burroughsa; zatim "Hikarigoke" (Žig nevinosti). Scenarij je napisan po istinitoj priči o kanibalizmu među japanskim vojnicima u drugom svjetskom ratu. "Der Brocken" je satira o Istočnim Nijemcima koji su se opirali prevlasti agresivnih Zapadnih Nijemaca u procesu ponovog ujedinjenja. Specijalno prikazivanje izvan konkurencije uključuje film Woodyja Allena "Shadows and Fog" (Sjene i magla), "Star Trek VI." te svjetsku premijeru četverosatnog dokumentarca Bertranda Taverniera o alžirskom ratu, što je i danas osjetljiva tema u Francuskoj. Festivalska "retrospektiva" obuhvaća dvije teme - 80 godina filma iz Ufa/DEFA studija, glavnog centra njemačke filmske industrije, te djelima hollyvoodskog režisera Hala Roacha, u kojima će biti prikazane i brojne slapstick komedije sa Stanleyjem i Oliom. (Hina)mc 121634 MET feb 92