Voditeljica Ana Horvat počela je Tribinu riječima kako je "jabuka od davnina jedan od najpopularnijih simbola u svim kulturama, jer je povezana sa zdravljem, trajnim prosperitetom i dugovječnošću i neraskidivo se nadovezuje na ljubav, mudrost i porodični sklad". Jabuka koja dozrijeva upravo na početku jeseni, donosi radost, svježinu, razigranost i raznolikost kako bojama, tako i okusima i oblikom.
Foto: Voditeljica tribine Ana Horvat (u sredini) sa gošćama pjesnikinjama Davorkom Črnčec (lijevo) i Slavicom Gazibarom (desno).
Nazočnim slušateljima u Antikvarijatu Jesenski&Turk među kojima je ovaj puta bilo puno mladih, voditeljica Ana Horvat predstavila je pjesnikinju Slavicu Gazibaru riječima kako je "slučajno rođena u Lici, a živi na relaciji Zagreb-Varaždin-Čakovec i uokrug". Piše poeziju i prozu, kratke priče za djecu i odrasle, recenzije, eseje, uređuje pjesničke zbirke i tri godine je vodila književni portal POEZIJA. Izdala je jednu tiskanu zbirku poezije 'Bijeli papir' i jednu e-knjigu, a pjesme su joj prevedene na slovenski, makedonski i bugarski. Iza sebe ima pet godina bračnog staža, tri braka i dva muža, kćer i dvoje unučadi.
Pjesnikinja Davorka Črnčec rođena je u Međimurju i osjeća se kao Međimurka, po zanimanju je inženjerka tesktilne kemije. Piše poeziju i prozu u kratkim formama. Izdala je zbirku poezije 'Boja meda'. Pjesme su joj prevedene na ukrajinski i na talijanski. U sretnom je braku u "kojem je suprug sve potpisao, a da nije znao što potpisuje". Majka je punoljetnog sina.
I ova 10. tribina Razgovora s pjesnikinjama odvijala se u prepoznatljivom duhovitom tonu. Bilo je govora o preživljavanju poezije na društvenim mrežama, neistraženim pjesničkim formama, suvremenim pjesničkim izričajima, poeziji u školskom sustavu, utjecaju poznatih velikih pjesnika na stvaralaštvo, i sve 'začinjeno' čitanjem pjesama nazočnih gošći.
Foto: Posjetitelji Tribine pozorno prate razgovore.
Voditeljica Ana Horvat otvorila je temu "preživljavanja poezije na društvenim mrežama" dodajući kako je čitanje na njima "prešlo u neku rutinu", te da "lajkovima" ništa ne vjeruje", na što su pjesnikinje svaka na svoj način dale svoje viđenje ovog fenomena.
Slavica Gazibara, koja objavljuje svoje pjesme na portalima, poručila je kako "poezija nikada nije bila više čitana nego sad". "Ali nikad nije bilo niti lošije poezije. Unatrag 30-40 godina prevladava kratka forma u poeziji, ali i u prozi. Jezik postaje sve šturiji, sve zgusnutiji. Uostalom, poezija i jest najzgusnutija forma. A teorija književnosti više nije primjenjiva", kazala je Gazibara.
Pjesnikinja Davorka Črnčec odriješito je na to kazala kako "poezija ne bi smjela izumrijeti".
Kada je riječ o suvremenom pjesničkom izričaju, Slavica Gazibara je skrenula pozornost na potpuno nove i neistražene pjesničke forme poput hip-hopa i slično te naglasila kako će se "s vremenom kod nekih novih generacija iskristalizirati jasna i dobra poetska forma". Voditeljica Ana Horvat na to je istaknula važnost odnosno manjkavost školskog sustava u odgoju za buđenje zainteresiranosti za poeziju posebice kod mladih.
Jedno od stalnih pitanja voditeljice tribine bilo je i ono o utjecaju religije na stvaralaštvo. Na njezino mišljenje kako "Bog voli ateiste", pjesnikinja Slavica Gazibara odgovorila je "kako sa Bogom nije na - ti, ali da, kao završena studentica filozofije, "o prvobitnom Pokretaču svega ne zna što bi mislila". Za razliku od svojih kolegica, pjesnikinja Davorka Črnčec je kazala "kako je odgojena u kršćanskom duhu, ali ne prakticira običaje i ne smatra da se sve mora ukalupiti u neke kanone".
Voditeljicu Anu Horvat zanimalo je kada su njezine gošće pjesnikinje počele pisati i zašto baš pisanje, a ne slikarstvo ili balet, primjerice.
"Od kada sam pročitala knjigu PALE SAM NA SVIJETU, pitala sam se - 'Zašto baš Pale? Zašto ne ja?' Usamljenost je s godinama moj stalni pratitelj. Pišem od rane dobi. Prva pjesma o proljeću izašla je u gimnazijskim danima u Varaždinskim vijestima na naslovnoj stranici. I meni je poezija imperativ!", odgovorila je Gazibara.
Pjesnikinja Davorka Črnčec je duhovito izjavila kako "ima tri centra za govor" pa piše "valjda zato da bi mogla više šutjeti, odnosno, manje govoriti". "A pišem od osnovne škole iako sam odabrala kemijsko tekstilnu struku kao zanimanje. To je jednostavno jače od mene", dodala je ležerno Črnčec.
Ana Horvat, koja je stasala pod mentorstvom velikog hrvatskog pjesnika Zvonomira Goloba zaključila je poglavlje njegovom rečenicom: "Kada ja nešto dobro želim pročitati, uzmem olovku i jednostavno si nešto napišem. Pa onda to i čitam", što su nazočni popratili velikim pljeskom.
Voditeljica je dotakla i pitanje osjećaja samopoštovanja kroz pisanje poezije, na što je Gazibara izjavila kako poeziju doživljava "kao krhku figuricu".
"Tražim riječ. Prema riječi idem s puno poštovanja. I naravno da sam zadovoljna nakon napisane vrijedne pjesme", kazala je Gazibara.
Pjesnikinja Davorka Črnčec je kazala kako "je jasno da odmah nakon što pjesmu napišemo prepoznamo koja je pjesma dobra ili manje dobra, kada je bomba ili nije bomba".
"Što se tiče interesa za poeziju, po mojem iskustvu ono je svedeno na minimum", dodala je Črnčec.
Pred kraj Tribine, nazočni su mogli doznati da su pjesnički uzori obiju gošći bili Tin Ujević i A. B. Šimić, da za pisanje čovjek "kreativnost ima ili nema" te da su "u svojevrsnom transu dok pišu" pa ne čuju ni zvonjavu telefona.
Foto: U poeziji se može uživati i radosno grickajući ovaj Biblijski plod - jabuku.
Tribinu je voditeljica Ana Horvat završila riječima kako "poeziju ne možemo slušati u velikim količinama" i tako stavila točku na "i" s porukom "da će poezija preživjeti makar samo na tribinama", nakon čega je posjetiteljima dijelila jabuke želeći time pokazati kako se u poeziji može uživati i radosno grickajući ovaj Biblijski plod - jabuku.
- end - -