Nacrt zakona utvrđuje situacije u kojima geoblokiranje neće biti dopušteno, a za sada su iz nacrta zakona isključene audiovizualne usluge poput prijenosa sprotskih događanja na temelju licenci za određene teritorije, te financijske, zdravstvene i usluge elektronske komunikacije. Odbor je zatražio od Europske komisije da u roku od tri godine od stupanja zakona na snagu procijeni treba li ih se u budućnosti obuhvatiti ovim zakonom, izvijestio je Europski parlament.
"Naš je cilj postupno otvoriti europsko tržište za potrošače i prodavače dajući im jasna pravila. Potrošači će imati bolji pristup robama i uslugama a prodavačima će se olakašati prodaja potrošačima iz različitih država članica", rekla je poljska zastupnica Roza Thun (Europska pučka stranka), izvjestiteljica Odbora.
Odbor je je svom pregovaračkom timu predvođenom zastupnicom Thun dao mandat da započne trilaterlane pregvoore s Vijećem i Komisijom u cilju postiznja dogovora o končanom zakonu.
Na direktivi je radila i hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, priopćio je ured zastupnice.
“Ova direktiva je od iznimnog značaja za hrvatske potrošače jer smo kao građani iz manje i novije države članice nerijetko diskriminirani tijekom kupovine online. Najčešće se događa da nam web trgovina odbija nešto prodati ili dostaviti, a u pojedinim slučajevima kupce se automatski prebacuje na lokalnu stranicu s drugim proizvodima i cijenama. Uz to, ponekad nam se čak naplati i po višoj cijeni nego kupcima iz nekih drugih članica EU-a.“, objašnjava Biljana Borzan.
U direktivi su usvojeni amandmani zastupnice Borzan o zabrani automatskog preusmjeravanja kupaca na stranice s drugačijom ponudom i cijenama, osim ako kupac izričito prihvati tu opciju. Borzan je i izvjestiteljica Europskog parlamenta za Uredbu o prekograničnoj dostavi pa je predložila i da se dostava mora omogućiti što širem broju potrošača na tržištu. Svi njeni amandmani su usvojeni, priopćio je ured Biljane Borzan.
„Potrošačke udruge procjenjuju da je dostava u manje države članice dvaput skuplja nego u veće, a naši građani mi se žale da dostave u Hrvatsku najčešće uopće nema, te po pošiljke moraju odlaziti preko granice. Na razini EU čak 25 posto potrošača se žali da ne može kupovati online u drugoj državi. Ova direktiva, kao i moja Uredba o prekograničnoj dostavi su veliki iskorak za te potrošače“, kaže Borzan.
Prekogranična online kupovina u EU čini tek 14 posto ukupne internetske kupovine.
„Online tržište ima veliki potencijal koji bi koristio i hrvatskim trgovcima i potrošačima. Procjena je da bi povećanje online trgovine sa sadašnjih pet posto na 15 posto značilo siguran rast BDP-a na razini Unije za 1,7 posto“, kaže Borzan.