„Protivim se ovom odobrenju jer je većina građana EU-a i Hrvatske protiv GMO proizvoda. Osim toga, taj kukuruz je otporan na herbicide iz klase glifosata što znači da njegov uzgoj povećava upotrebu kontroverznog herbicida. Parlament je dosad izglasao prigovor na svako novo odobrenje GMO hrane od strane Komisije jer smatramo da je sustav odobrenja nepravedan,“ kazala je tim povodom eurozastupnica Biljana Borzan, kako je priopćeno iz njezina ureda.
Prema istraživanju koje je ured eurozastupnice Borzan proveo u Hrvatskoj, 73,4 posto ispitanika izjavilo je da ih zabrinjava GM hrana. Da nemaju problema s GM hranom, izjavilo je 15 posto ispitanika, dok ih 11,6 posto nije moglo dati definitivan odgovor.
„Ti podaci pokazuju da je hrvatska javnost vrlo negativno raspoložena prema GM hrani i svi koji ih predstavljaju to trebaju poštivati. Utoliko mi nije jasno zašto su predstavnici Ministarstva poljoprivrede nedavno glasali suzdržano kada se u Komisiji odobravao uzgoj novih GMO kultura. Dobila sam velik broj poruka zabrinutih građana, sve sam ih uputila na ministra poljoprivrede jer su po njegovim uputama glasali službenici,“ pojasnila je.
Kod odobrenja svakog novog GMO-a na tržištu EU-a države glasaju preko svojih službenika u Stalnom odboru za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu unutar Komisije, ali im je potrebna kvalificirana većina, što je otprilike 20 država. Od 2003. države nikad nisu uspjele prikupiti kvalificiranu većinu „za“ ili „protiv“ i Komisija u tom slučaju mora presjeći i donijeti odluku.
Hrvatska je do sad bila u skupini zemalja koje su glasale protiv odobrenja. No u ožujku, pri glasanju o odobrenju GMO sorte kukuruza (Bt11 Syngenta i 1507 Dupont Pioneer) i reautorizaciji postojećeg GMO sjemena Mon 810 (Monsanto) za uzgoj, predstavnici ministarstva poljoprivrede su bili suzdržani.
„Kada to odobrenje dođe na dnevni red Parlamenta, glasat ću za prigovor na odluku Komisije jer je moj posao da EU radi za ljude, a oni očito ne žele širenje GMO kultura. Pozivam ministra Tolušića i predstavnike ministarstva poljoprivrede da se tako postave kada sljedeći put budu glasali,“ poručila je Borzan, navodi se u priopćenju.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir također je podržala ovu rezoluciju.
Zastupnici su se usprotivili provedbenoj Uredbi kojom se odobrava stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju, triju ili četiriju promjena Bt11, 59122, MIR604, 1507 i GA21 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (D049280), navodi se u priopćenju iz ureda zastupnice Petir.
U konkretnom predmetu tvrtka Syngenta 1. srpnja 2011. godine podnijela je nacionalnom nadležnom tijelu u Njemačkoj u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 zahtjev kojim traži odobrenje za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju navedeni GMO kukuruz.
"Spomenuta je Uredba važna za sigurnost građana, a treba podsjetiti da su zastupnici u Europskom parlamentu velikom većinom glasova 28. listopada 2015. godine odbili zakonodavni prijedlog o izmjeni ove Uredbe jer među ostalim nije pružila mogućnost državama članicama da neovisno i samostalno odlučuju o uporabi GMO u svrhu stavljanja na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje. Europski parlament zatražio je tada novi prijedlog Komisije koji bi trebao osigurati državama članicama tu mogućnost", rekla je Petir.
U postupku odobravanja novih sorti GMO-a zastupnici Europskog parlamenta prepoznali su brojne manjkavosti koje su posebno zabrinjavajuće ako se uzme u obzir mišljenje jednog od člana Povjerenstva EFSA-e za GMO koji navodi da: "podnositelj zahtjeva nije dostavio nikakve konkretne podatke kako 20 potkombinacija koje mogu nastati križanjem navedenih GMO-a mogu utjecati na sigurnost hrane za ljude i životinje, kao što nije dao niti zadovoljavajuće objašnjenje zašto ti podaci nedostaju i/ili zašto ih smatra nepotrebnima za ocjenu rizika". Osim tog načelnog aspekta, u ovom slučaju to može dovesti do nekontroliranog rizika za zdravlje ljudi kao potrošača.
Petir je podsjetila kako na sastanku Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja Komisije, održanom 27. siječnja 2017.godine, nije zauzet stav.
Samo 10 država članica koje predstavljaju 38,43 posto stanovništva Unije glasovalo je za taj prijedlog, dok je 13 država članica glasovalo protiv, a četiri su bile suzdržane među kojima je bila i Hrvatska. Petir je zbog toga tražila očitovanje od ministra Tolušića upozorivši da je stav Hrvatske uvijek bio jedinstven kada je riječ o protivljenju GMO-u.
Također, u dosadašnjem postupku države članice dale su niz primjedbi koje se, među ostalim, odnose i na nerazmatranje kombiniranih učinaka različitih proteina s toksinom Bt pri procjeni alergenosti i toksičnosti, te nepostojanje dokaza da proizvod nema negativne učinke na okoliš, kao i neprovođenje imunoloških testova s obzirom na potencijalno veći alergeni potencijal.
Nadalje, utvrđeno je da predmetne genetski modificirane sorte kukuruza eksprimiraju protein PAT koji uzrokuje toleranciju na herbicid s amonijevim glufosinatom koji je klasificiran kao tvar toksična za reproduktivno zdravlje, te kao takva spada pod kriterije za isključivanje navedene u Uredbi EZ br. 1107/2009, a posebice stoga što u zahtjevu opisani genetski modificiran kukuruz eksprimira protein mEPSPS koji uzrokuje toleranciju na glifosatne herbicide, a da je Međunarodna organizacija za istraživanje raka – agencija Svjetske zdravstvene organizacije specijalizirana za rak - 20. ožujka 2015. godine glifosat smjestila u kategoriju tvari koje su vjerojatno kancerogene za ljude.
"Budući da na glasovanju Žalbenog odbora Komisije 27. ožujka 2017. godine ponovno nije dano mišljenje svima je jasno kako među državama članicama EU-a nema jedinstvenog stava o uporabi GMO-a u proizvodnji hrane i hrane za životinje. Stav Europskog parlamenta je po ovom pitanju više nego jasan te zato smatram da bi i Komisija i Vijeće trebali pažljivije slušati mišljenje svojih građana koji se protive GMO-u" zaključila je, po priopćenju, Petir.