Palmino ulje se proizvodi i izvozi iz različitih dijelova Afrike, Azije, Sjeverne i Južne Amerike, uglavnom iz Malezije i Indonezije. Korištenje palminog ulja udvostručilo se u usporedbi s 2010. te će, prema procjenama, dodatno se udvostručiti do 2050.
"EU je jedan od najvećih potrošača palminog ulja u svijetu. Iako pokušava biti predvodnik u ograničenju potrošnje“, objašnjava izvjestiteljica Katerina Konečna (GUE/NGL, Češka).
Ulje koje se gotovo uopće nije koristilo prije 30-ak godina, sada se može naći u raznim proizvodima, poput margarina, čokoladnih namaza, čipseva, ali i u kozmetici, deterdžentu i biogorivima. Samo u 2014. 45 posto palminog ulja uvezenog u Europu potrošeno je kao gorivo u prijevozu (povećanje od 34% od 2010.).
Utjecaj na proizvodnju palminog ulja
Tropski ekosustav koji pokriva sedam posto površine Zemlje pod sve je većim pritiskom od krčenja šuma za plantaže palminog ulja što uzrokuje požare, sušenje rijeka, eroziju tla, gubitak površinskih voda, zagađenje i uništavanje prirodnih staništa.
Štoviše, gubitak prirodnih staništa doprinosi ugrozi velikog broja životinja (jednoroga i tigrova sa Sumatre i bornejskog orangutana).
Rezolucija
Odbor za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane glasao je će 9. ožujka o rezoluciji u kojoj Katerina Konečna poziva Komisiju da predloži stroža pravila kako bi se spriječilo krčenje šuma te do 2020. zabranila upotreba palminog ulja u biogorivima. Proizvodi bi trebali imati certifikat o odgovornoj proizvodnji sastojka.
"Vjerujem da Europski parlament treba biti jako ambiciozan. Ne bismo trebali koristiti palmino ulje u biogorivima", kaže zastupnica.