Zadnji ovogodišnji sastanak na vrhu šefova država ili vlada članica EU-a 28 zemalja održat će se u četvrtak, 15. prosinca, a predviđeno je da traje samo jedan dan. Sastanak završava radnom večerom na koju nije pozvana britanska premijerka Theresa May, budući da će na tom neformalnom sastanku biti riječi o tome kako će preostalih 27 članica voditi proces Brexita, nakon što London službeno pokrene postupak za izlazak iz EU-a, što se očekuje do kraja ožujka sljedeće godine.
Prije toga, na službenom dijelu sastanka, čelnici 28 država razgovorat će o pitanju migracija, to jest o provedbi dogovora EU-Turska, reformi zajedničko sustava azila, jačanju suradnje u području obrane i sigurnosti, gospodarstvu, zatim o odnosima s Rusijom te o pitanju sporazuma o pridruženom članstvu s Ukrajinom, nakon što su ga u travnju na referendumu odbacili nizozemski birači.
U ponedjeljak se sastaje Vijeće za vanjske poslove, a u utorak Vijeće za opće poslove. Ministri vanjskih poslova razgovorat će uglavnom p odnosima EU-a s afričkim zemljama te o stanju u Siriji.
U utorak će ministri vanjskih ili europskih poslova razgovorati u okviru Vijeća za opće poslove o temama koje su na dnevnom redu i na summitu EU-a. Između ostaloga, ministri bi trebali prihvatiti zaključke o proširenju.
Austrija i Nizozemska su najavile da će tražiti da se u tekst zaključaka ubaci zamrzavanje pristupnih pregovora s Turskom, koji su otvoreni još 2005. ali od tada nisu daleko odmakli.
Istodobno, na marginama sastanka Vijeća za opće poslove održat će se dvije međuvladine konferencije o pristupanju s Crnom Gorom i Srbijom. Očekuje se da bi Crna Gora mogla otvoriti tri nova poglavlja, a ispunila je uvjete i za zatvaranje jednog poglavlja.
Što se Srbije tiče, zasad je sigurno da će otvoriti pregovore u poglavlju Javne nabave, a države članice još usuglavašaju stajalište oko otvaranja još dvaju poglavlja Obrazovanje i kultura i Znanost i istraživanje.
U ponedjeljak i utorak se održava sastanak Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo.
U ponedjeljak popodne u Strasbourgu počinje zadnja ovogodišnja plenarna sjednica Europskog parlamenta. Zastupnici bi, među ostalim, trebali prihvatiti novi željeznički paket kojim bi se liberalizirao i putnički promet na europskim željeznicama.
Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz uručit će na svečanosti u utorak u podne nagradu Saharov za slobodu mišljenja ovogodišnjim dobitnicama Nadiji Murad i Lamiyi Aji Bashar, dvjema ženama koje su preživjele seksualno ropstvo tzv. Islamske države, a koje se bore za prava iračkih Jazida.
Na marginama plenarne sjednice, Europska pučka stranka (EPP) - najveća politička skupina u Europskom parlamentu - izabrat će svog kandidata za predsjednika EP-a umjesto Martina Schulza. Do sada su četiri kandidata objavila svoju kandidaturu: Francuz Alain Lamossoure, Irkinja Mairead McGuinness, Talijan Antononio Tajani i Slovenac Lojze Peterle.
Prema prvotnom dogovoru, na polovici ovoga saziva Europskog parlamenta na mjestu predsjednika umjesto Schulza trebao bi doći kandidat EPP-a. Međutim, u tom slučaju čelnici svih triju europskih institucija bili bi iz iste političke skupine. Ako na čelo Europskog parlamenta dođe netko iz EPP-a, pojačat će se pritisci da dođe do smjene na čelu ili Komisije ili Europskog vijeća.
Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker ima petogodišnji mandat od 2014. do 2019. a predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku mandat traje dvije i pol godine, koji se može jednom obnoviti. Sadašnji mandat mu istječe u svibnju sljedeće godine.
Socijalisti su već izabrali svog kandidata, šefa svog zastupničkog kluba Giannija Pittellu.
Zastupnici će također glasovati o uredbi koja omogućava suspenziju bezviznog režima u određenim okolnostima, poput velikog priljeva izbjeglica, velikog povećanje neutemeljenih zahtjeva za azilom ili poteškoća pri vraćanju nelegalnih migranata. Ta uredba otvara vrata da EU uskoro odobri bezvizni režim Ukrajini i Gruziji.