Između ostaloga, rečeno je kako je u popriličnom broju zemalja, posebno onih jugoistočne Europe, seosko stanovništvo sve starije, a mladi se sve manje odlučuju za nastavak vođenja gospodarstava te bolji život pokušavaju pronaći u gradovima.
S obzirom na to da poljoprivredna gospodarstva koja čine stariji članovi teško mogu biti konkuretna na tržištu, jasno je da je i standard ljudi u selima loš, a život težak. Nazočnima je to potvrdila sveučilišna profesorica iz Mađarske Anikó Juhász, predstavljajući rezultate istraživanja o strukturalnim promjenama u europskoj poljoprivredi.
Hrvatska eurozastupnica i članica parlamentarnoga Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Marijana Petir upitala je profesoricu ima li informacije kolike su mirovine poljoprivrednika u državama članicama EU-a te kako komentira činjenicu da u hrvatskim seoskim područjima mnogi poljoprivrednici starije dobi primaju mirovine koje iznose između 50 i 70 eura, što je apsolutno nedovoljno za život.
Juhász je kazala da zna da su mirovine male, ali da nema analizu za sve države članice te je dodala da je svjesna da je život na selu težak, no da u ovome trenutku ne vidi rješenje toga problema.
Petir smatra da je rješenje uvođenje nacionalne minimalne mirovine koja ne smije biti niža od praga siromaštva, što u Hrvatskoj iznosi 1850 kuna.
No kako je ta tema u nadležnosti država članica, Petir traži da im se pošalje jasan signal s europske razine da je potrebno uvesti minimalnu nacionalnu mirovinu jer je protivno ljudskom dostojanstvu da poljoprivrednici u svojoj starijoj životnoj dobi žive na rubu egzistencije.
Razmjena stajališta s Europskom komisijom o prijevarama vezanim uz uvozni, nekvalitetni med, odnosno patvorine meda koje se pojavljuju na tržištu, otkrila je da je gotovo trećina meda na tržištu „krivotvorena“.
Naime, u prosincu 2015. godine iz svih 28 zemalja članica EU-a te Švicarske i Norveške prikupljeno je 2237 uzoraka meda namijenjenog ljudskoj prehrani. Uzorci su laboratorijski analizirani i čak 29 posto uzoraka meda je bilo „sumnjivo”, tj. nije bilo u skladu s onim što je pisalo na deklaracijama. Na uzorcima je bilo navedeno pogrešno geografsko podrijetlo, med je bio pomiješan s raznim vrstama šećera, a na nekima je bilo navedeno pogrešno biljno podrijetlo.
Petir je ponovno upozorila na problem vezan uz med koji u Hrvatsku stiže iz uvoza, koji se umješava u domaći med i potom dobiva etiketu europski med. Takav med upitne je kvalitete, a na police hrvatskih trgovina dolazi čak i iz Kine, iako hrvatski pčelari proizvode dovoljno meda za naše potrebe. Taj med, bez obzira što je za dobavljače jeftin i predstavlja nelojalnu konkurenciju domaćem medu, nije u konačnici jeftiniji za potrošače koji uopće ne znaju što konzumiraju.
S obzirom na to da je riječ o prijevari, Petir traži da se na etiketama uvede označavanje države u kojoj je med proizveden te da se uspostave strože kontrole kojima bi se prijevare na vrijeme otkrile i spriječile.
Hrvatska nije jedina koja se bori s nekvalitetnim uvoznim medom, što su posvjedočili i drugi zastupnici, te će se stoga na razini EU-a uskoro organizirati analize 1200 uzoraka meda iz svih država članica, koristeći napredne metode analize, a rezultati će biti poznati na jesen. Rezultat te analize bit će i uspostava baze podatka kako bi se ubuduće lakše prepoznalo odakle dolaze mješavine meda s velikim količinama raznih umjetnih šećera, navodi se u priopćenju.