Novi zakon, koji bi trebao stupiti na snagu 1. kolovoza 2017., a koji još formalno treba usvojiti Vijeće EU-a, objedinjuje do sada odvojene sheme za mlijeko i voće u školama, povećava njihov ukupni godišnji proračun za 20 milijuna eura na ukupno 250 milijuna eura i predviđa dodatnu edukaciju o zdravim prehrambenim navikama.
"Zdrava, uravnotežena prehrana temelj je dobra zdravlja, no konzumacija voća, povrća i mlijeka u padu je širom EU-a. Zato je iznimno važno osnažiti shemu za uvođenje voća, povrća i mlijeka u školama povećavajući njezin proračun i stavljajući veći naglasak na edukaciju o zdravim prehrambenim navikama. Parlament je također osigurao financijsku stabilnost programa, spriječivši države članice da mu jednostrano smanje proračun ili promijene kriterije za dodjelu europskih sredstava među sobom", rekao je izvjestitelj Marc Tarabella (S&D), koji je vodio prijedlog zakona kroz Parlament i predvodio njegov pregovarački tim.
Države članice koje budu sudjelovale u ovoj dobrovoljnoj shemi morat će promicati zdravije prehrambene navike, lokalnu hranu, organsku poljoprivredu i boriti se protiv bacanja hrane. Djecu bi također trebalo upoznati s poljoprivredom, primjerice organiziranjem posjeta poljoprivrednim imanjima.
Parlament je osigurao dodatnih 20 milijuna eura na godinu za financiranje distribucije mlječnih proizvoda u školama i edukaciju djece. Time je godišnji proračun za mlijeko povećan na 100 milijuna eura, a za voće i povrće na 150 milijuna.
Zastupnici su također osigurali da će europski novac biti pravednije raspoređen među državama članicama, postavivši dva ključna kriterija za cijelu shemu koji se odnose na udio djece u dobi od šest do deset godina u populaciji i stupanj razvoja regije unutar države članice.
Dosadašnje razine sredstava za shemu za mlijeko bit će uzete u obzir i uravnotežene novim, minimalnim godišnjim iznosom europske pomoći po djetetu.
Zastupnici su izmijenili popis proizvoda koji se mogu financirati u sklopu ove sheme kako bi osigurali da se prioritet da slabije korištenim svježim i lokalnim proizvodima umjesto prerađenih proizvoda kao što su juhe, kompoti, sokovi, jogurti i sirevi. Njih će se moći nuditi samo uz dodatak svježeg voća i povrća i mlijeka.
Aditivi, zaslađivači i umjetni pojačivači okusa bit će isključeni, a distribucija proizvoda s ograničenim količinama dodanog šećera, soli i masnoća dobit će europsku potporu samo u iznimnim slučajevima, uz stroge uvjete koji uključuju odobrenje nacionalnih zdravstvenih vlasti.
Shema za distribuciju mlijeka u školama uvedena je 1977., a shema za voće u školama, koja uključuje odredbe o edukaciji o prehrambenim navikama, 2009. godine. U shemi za mlijeko sudjeluju sve države članice, a u shemi za voće sve osim Ujedinjenog Kraljevstva, Finske i Švedske. Shemu za voće 2013./2014. koristilo je gotovo 10 milijuna djece u EU, a za mlijeko 19 milijuna, navodi Parlament.
Hrvatski školarci neće biti diskriminirani
Hrvatska zastupnica Biljana Borzan (SPD, S&D) je zajedno s izvjestiteljem Marcom Tarabellom uložila amandman na taj prijedlog zakona kojim je tražila izuzimanje Hrvatske iz povijesnog kriterija koji je usvojen na sjednici Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta, objavio je njezin ured.
Naime, budući da se kvote subvencija određuju prema iznosima iz prethodnog razdoblja, za Hrvatsku to ne bi bilo moguće jer do srpnja 2013. nije bila članica EU-a, što bi konkretno značilo da Hrvatska ostaje bez ijednog eura za ovaj projekt.
"Da nismo stavili taj amandman, Hrvatska bi dobila nula kuna i naša djeca ne bi imala koristi od ovog hvalevrijednog projekta", kazala je Borzan.
Borzan je upozorila da je jedno od troje djece u EU-u ili prekomjerne težine ili pretilo. Istraživanja su pokazala da djeca unose i premalo kalcija. Odrasli pak konzumiraju tek 30 do 50 posto preporučenih količina voća i povrća te ih je više od polovice pretilo. Nezdrava prehrana dovodi do razvoja teških oboljenja koja su teret pojedincu, njegovoj obitelji i društvu u cjelini.
"Sheme za uvođenje voća i mlijeka u školama su izvrstan program kojim se stvaraju zdrave prehrambene navike od najranije dobi. Isto tako, poljoprivrednicima se omogućava da plasiraju svoje domaće proizvode direktno na stolove školskih kuhinja", naglasila je Borzan.
Hrvatska zastupnica Marijana Petir (HSS, EPP), koja je također tražila ukidanje povijesnog kriterija i koja je potporu EU-a za distribuciju mlijeka u hrvatskim školama prvi put zatražila još u srpnju 2014., izrazila je zadovoljstvo usvajanjem ovog akta.
Prema posljednjim statistikama, roditelji čak 17 tisuća hrvatskih školaraca ne mogu svojoj djeci priuštiti topli obrok. "Ovaj program osim što ima edukativnu ulogu za naše mlade da trebaju jesti zdravo i domaće, ima i socijalnu dimenziju jer će siromašnoj djeci ovaj obrok biti jedini obrok koji će pojesti", kazala je Petir, zauzevši se da se iznos subvencija još više poveća smatrajući da, dok god ijedno dijete gladuje, nije učinjeno dovoljno, kako je objavio njezin ured.
Prema dostupnim podacima iz Nacionalne strategije za provedbu sheme voća i povrća u školama, u Hrvatskoj bi novi program, kada stupi na snagu, trebao obuhvatiti školsku djecu od 7 do 10 godina starosti - njih oko 138.000 u više od 700 škola, navodi se u priopćenju. Subvencionirani iznos iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj za voće, koji ove školske godine iznosi 1,36 milijuna eura, mogao bi biti i povećan dok bi dodatni iznos za obroke mlijeka mogao iznositi i do 900.000 eura godišnje. Države članice mogu iz svog nacionalnog proračuna također izdvojiti financijska sredstva za realizaciju ovog programa.
No, Petir kritizira dosadašnji način raspisivanja natječaja za zdrave obroke u školama u Hrvatskoj koji je uglavnom pogodovao trgovačkim lancima za shemu voća i povrća, a kako joj javljaju posljednjih dana roditelji, i mljekarskoj industriji za shemu mlijeka.
Petir ističe da je ovaj program prilika za male poljoprivredne proizvođače koji se u Hrvatskoj bore za opstanak da pronađu novo tržište kroz plasiranje svojih kvalitetnih i domaćih proizvoda u škole te je stoga važno to im i omogućiti.
Petir je izrazito zadovoljna što novi zakon omogućava državama članicama da u svoje mjere uključe širi raspon poljoprivrednih proizvoda, kao i drugih lokalnih, regionalnih ili nacionalnih specijaliteta kao što su med, stolne masline i maslinovo ulje. Osim što će na dječje školske tanjure donijeti zdrav i domaći proizvod, edukativni element programa djecu će naučiti više o načinu proizvodnje hrane koju jedu te njezinoj povezanosti s dnevnim radom poljoprivrednika.
"Upravo ta edukativna dimenzija i povezanost programa s lokalnom proizvodnjom najveća je vrijednost ovoga programa te ga treba i promatrati kao podršku lokalnim proizvođačima, a ne trgovačkim lancima ili različitim industrijskim koncernima koji teško mogu ostvariti željenu i razumljivu povezanost svih segmenta ovoga programa", ističe Petir.
Petir je izrazila nadu da program neće biti zlorabljen na štetu malih poljoprivrednih proizvođača zakidajući tako i dječju dobrobit te njihovo obrazovanje, navodi se u priopćenju.
Zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić pozdravio je u svojem govoru uključivanje Hrvatske u ovu shemu.
Jakovčić je posebno naglasio važnost uključivanja regionalnih i lokalnih prehrambenih proizvoda u školske obroke.
Tako će i kroz školski jelovnik mladi ljudi upoznati tradicionalne prehrambene proizvode svoje regije te doznati više o području na kojem žive, kazao je, kako je objavio njegov ured.