Jakovčić je poručio da će se kao eurozastupnik snažno angažirati na razobličavanju takve neargumentirane politike slovenskih vlasti koja nanosi veliku štetu hrvatskim poljoprivrednicima.
"Ovo što u zadnje vrijeme čini slovenska politika zaista je teatar apsurda. Slovenija ima pravo na zaštitu imena teran, ali to pravo ima i Hrvatska. U ostvarenju tog prava ići ćemo do kraja. Bude li trebalo podignut ćemo zbog terana tužbu pred Europskim sudom. Svjedoci smo i slučaja s varaždinskim zeljem, a ovih dana doznajemo da se Slovenija protivi i registraciji slavonskog kulena. To zaista više nema nikakvog smisla! Očito se radi o sustavnom slovenskom negiranju svega onog kvalitetnog što se u Hrvatskoj može proizvesti i zaštititi oznakom zemljopisnog podrijetla. Od hrvatskog Ministarstva poljoprivrede očekujem da do kraja zaštiti interese hrvatskih proizvođača. Kao eurozastupnik učinit ću sve i u Europskom parlamentu i u kontaktima s Europskom komisijom da razotkrijem ovaj teatar apsurda slovenske politike", kazao je Jakovčić.
Europska komisija je 11. veljače zaprimila od Slovenije prigovor na zahtjev za registraciju naziva slavonski kulen/slavonski kulin, o čemu je 15. veljače obavijestila hrvatsko ministarstvo poljoprivrede.
Slovensko ministarstvo poljoprivrede treba u roku od dva mjeseca Europskoj komisiji dostaviti obrazloženu izjavu o prigovoru, a Komisija će provjeriti njegovu opravdanost i o tome obavijestiti Hrvatsku.
Slovenija je nedavno uložila prigovor i na zaštitu varaždinskog zelja, a već se dugo vodi spor oko zaštite terana.
Hrvatski ministar poljoprivrede Davor Romić u ponedjeljak je u Bruxellesu rekao kako mu je u razgovoru s povjerenikom za poljoprivredu Philom Hoganom sugerirano da problem zaštite terana pokuša riješiti u bilateralnim razgovorima sa Slovenijom. "Nastavit ćemo komunikaciju s povjerenikom i na sljedećem sastanku u ožujku o tome ćemo detaljnije razgovarati", rekao je Romić.
Hrvatska i Slovenija imaju zajednički zaštićen jedan proizvod - istarski pršut/istrski pršut, koji ima oznaku zemljopisnog podrijetla. Zahtjev za zaštitom istarskog pršuta podnijela je Hrvatska, na što se Slovenija žalila, a nakon toga postignut je kompromis o zajedničkoj zaštiti.
Početkom ovoga tjedna objavljeno je da je na razini EU zaštićen dalmatinski pršut, čime Hrvatska na razini EU ima zaštićeno devet poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Uz dalmatinski pršut i istarski pršut/istrski pršut, registrirani i zaštićeni naziv na zajedničkom EU tržištu imaju krčki pršut, ekstra djevičansko maslinovo ulja sa Cresa, neretvanske mandarine, ogulinsko kiselo zelje, baranjski kulen, lički krumpir i drniški pršut.