Osim o odnosima Europske unije i Irana iranski ministar i europarlamentarci razgovarali su i o sirijskoj krizi i odnosima u regiji.
Zarif je u svom prvom posjetu vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta zahvalio Uniji na njenom konstruktivnom pristupu u postizanju sporazuma o iranskom nuklearnom programu, koji jest , ustvrdio je, i uvijek je bio civilni. "Uspjeli smo definirati problem i cilj", rekao je Zarif.
Zastupnici su pozdravili sporazum kao otvaranje mogućnosti za jačenje veza EU-a i Irana na području trgovine, gospodarstva, kulture i zaštite okoliša. Zastupnici su, međutim, istaknuli i da su smrtna kazna, javna pogubljenja i sudski progoni bloggera i novinara neprihvatljivi te će biti test za buduće odnose.
Zarif je prihvatio da je potrebno popraviti odnos Irana prema ljudskim pravima i obećao dijalog s EU-om o tom pitanju "u duhu obostranog uvažanja i bez držanja propovijedi", priopćio je Europski parlament.
Europarlamentarci i iranski ministar su razgovarali i o putovima za okončanje nasilja u Siriji i Jemenu, te o odnosima Irana i Saudijske Arabije. Na pitanje o načnima za okončanje nasilja u Siriji i Jemenu, Zarif je istaknuo da su ključni izazovi u regiji "ekstremizam, sektaštvo i nasilje" te naveo četiri osnovne točke plana za njihovo suzbijanje; primirje, vlada nacionalnog jedinstva, humanitarna pomoć i izbori na temelju novog ustava", izvijestila je agencija Reuters.
Zarif je, braneći iransko uključivanje u sirijski građanski rat na strani sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, istaknuo da je militantni islam i europski problem. "Moramo razumjeti zašto neki koji odrubljuju glave nevinim civilima govore europske jezike sa savršenim izgovorom", rekao je Zarif zastupnicima.
"Osjećate posljedice rasta ekstremizma u našoj regiji kroz izbjeglice koje dolaze u Europu, kroz širenje nesretnih terorističkih incidenata u raznim europskim gradovima. Ekstremizam se ne može zadržati u jednoj zemlji ili jednoj regiji, on je globalna prijetnja koja traži globalan odgovor".
Glede iranskog uključivanja u sirijski sukob Zarif je ustvrdio da Teheran nema vojnike na terenu nego samo "vojne savjetnike" koji su došli na Asadov poziv.
"Vojne savjetnike ćemo maknuti kada lokalna vlada ocijeni potrebnim da ih se makne", rekao je Zarif. "Zašto je Iran tamo? zato što Iran vjeruje da sada tamo, i u Iraku i u Siriji, alternativa nije demokratska vlada nego Daesh", rekao je Zarif upotrijebivši pogrdan arapski akronim za Islamsku državu.
Rusija se našla na udaru kritika jer od dogovora u Muenchenu nije obustavila zračne napade. Rusiju se optužuje da složenu i sporu diplomatsku aktivnost oko Sirije koristi samo kako bi osigurala vrijeme da na terenu preokrene tijek rata.
Zarif se, međutim, ogradio od tih ocjena. "Tko će nametnuti vojno rješenje u Siriji? Nitko. Vojno rješenje ne može nametnuti ni Rusija... Potrebo nam je političko rješenje", rekao je Zarif.
Iranski ministar je kritizirao politiku Saudijske Arabije, konzervativne sunitske monarhije i suparnika šijitskog Irana u regiji, koja je stala na stranu nekih pobunjeničkih skupina koje se bore protiv Asada.
"Govorimo li o demokracijama u našoj regiji kritizirajući Asada? Ovdje nije riječ o demokraciji, ni o pravima sirijskog naroda. Ovdje se radi o zamršenom, izopačenom konceptu regionalne ravnoteže, za koju vjeruju da je narušena i žele je vratiti", ocijenio je Zarif i napomenuo da Iran vodi politiku suzdržavanja.
Na pitanje o pozivima na kopnene operacije u Siriji Zarif je ocijenio da je to "opasan pokušaj da se druge uplete u još većem broju i još opasnijoj mjeri u borbe u regiji".
Turska, koja dijeli želju Rijada da Asad napusti vlast, pozvala je na kopnenu vojnu intervenciju u Siriji a Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati su izrazili spremnost da pošalju vojnike u okviru međunarodne koalicije protiv Islamske države ako Washington preuzme njeno vodstvo.