Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu zastupnici u Europskom parlamentu glasovali su u korist prijedloga rezolucije o dopuni Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s posebnim zahtjevima u pogledu sastojaka i informacija za prerađenu hranu na bazi žitarica i dječju hranu.
Europarlamentarci su s 393 glasa "za" i 305 protiv u srijedu izglasali veto na stupanje odredbe na snagu. Predstavničko tijelo EU ima ovlasti za rušenje ovakvih zakona i time je sporni prijedlog vraćen Europskoj komisiji na doradu.
Prijedlog Europske komisije da se gornja granica za udio šećera u hrani za bebe postavi na 30 posto izazvao je veliku buru u Europskom parlamentu. WTO preporuča ograničavanje unosa šećera na manje od 10 posto od ukupnog unosa energije.
Parlament je u rezoluciji obrazložio svoje protivljenje navodeći kako su predložene odredbe suprotne svim zdravstvenim savjetima Svjetske zdravstvene organizacije te da uvođenje takve hrane, posebno u tako ranoj fazi, može doprinijeti rastućoj razini pretilosti djece i utjecati na razvoj sklonosti prema okusima koji se kod djece još razvijaju. U obrazloženju je naveden i podatak kako je loša prehrana daleko najveći temeljni uzrok bolesti i smrti na svjetskoj razini, veći čak od duhana, alkohola i fizičke neaktivnosti razmatranih zajedno.
Hrvatski zastupnici Biljana Borzan, Damir Škrlec, Ivan Jakovčić, Marijana Petir, Dubravka Šuica i Tonino Picula podržali su odbacivanje prijedloga Komisije.
"Komisija je jednostavno prepisala odredbu iz 1996. prema kojoj hrana za bebe može sadržavati i do 30 posto šećera! To je suludo, Svjetska zdravstvena organizacija je 2015. objavila preporuku da se u hranu za bebe do dvije godine uopće ne bi trebalo dodavati šećeri i sol. U raspravi o kvaliteti hrane samoregulacija prehrambene industrije je moguće rješenje, no kada su u pitanju djeca, treba djelovati propisima," kazala je Borzan te dodala kako iz škola treba zakonom izbaciti nezdravu hranu te ograničiti reklamiranje takve hrane i pića djeci.
"Roditelji koji kupuju hranu za dojenčad i bebe to rade u uvjerenju da je takva hrana zdrava i zato je ova odredba potencijalno štetna. Obrazloženje koje smo dobili od Komisije je da Europska agencija za sigurnost hrane još nije izdala službene smjernice za određivanje gornjih preporučenih granica šećera u hrani. Međutim , identično objašnjenje smo dobili još 2013., dakle prošle su skoro tri godine bez pomaka. Je li to radi pritiska prehrambene industrije ili nekih drugih razloga, ne želim nagađati," izjavila je Borzan, članica Odbora za okoliš, zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta.
Zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Davor Škrlec, podržao je spomenutu rezoluciju Zelenih/ESS-a te smatra kako ona predstavlja važan iskorak u zaštiti zdravlja djece i novorođenčadi, priopćeno je iz njegovog ureda.
“Drago mi je što je Europski parlament podržao prijedlog naše rezolucije o dopuni Uredbe i tako odbacio usvajanje nacrta Komisije za EU pravila o dječjoj hrani koja bi omogućila znatno više šećera nego što je to preporučeno od strane Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Nažalost, sve veći broj djece danas je pretilo što može dovesti do razvoja raznih oboljenja kao što je, primjerice, dijabetes. Zdravstveni rizici koji su povezani s prekomjernom potrošnjom šećera i upotrebom pesticida u hrani moraju biti smanjeni na najnižu moguću razinu i stoga je jako važno da je ovaj prijedlog prošao jer su djeca, a osobito dojenčad, naši najranjiviji potrošači”, istaknuo je Škrlec.