Ti kandidati za predsjednika Europske komisije trebali bi biti kandidati na izborima za Europski parlament, te formalno nominirani najmanje 12 tjedana prije izbora, dodaje.
Europski parlament usvojio je na mini-plenarnoj sjednici u Bruxellesu u srijedu 11. studenoga rezoluciju o izmjenama europskog izbornog zakona.
Postojeće velike razlike u nacionalnim pravilima potkopavaju europsko građanstvo i načelo jednakosti, upozorava EP.
"Želimo prilagoditi Izborni zakon iz 1976. novoj realnosti", rekla je suizvjestiteljica za to pitanje Danuta Huebner (EPP, Poljska), u raspravi o tom pitanju 27. listopada, objavio je Europski parlament.
Europske političke stranke istaknule su svoje kandidate za predsjednika Europske komisije prvi put u povijesti na izborima za Europski parlament u svibnju 2014.
Kada su države članice (Europsko vijeće) predlagale kandidata za novog predsjednika Europske komisije, morale su voditi računa o rezultatu europskih izbora. Zastupnici Europskog parlamenta potom su apsolutnom većinom glasova (376/751) 'izabrali' novog predsjednika Europske komisije, na osnovi prijedloga Europskog vijeća (šefovi država ili vlada EU-a).
Predizborna debata Spitzenkandidata uoči europskih izbora održana u Europskom parlamentu u Bruxellesu 15. svibnja 2014. U debati su sudjelovali kandidat Europske pučke stranke (EPP) Jean-Claude Juncker, bivši premijer Luksemburga; Nijemac Martin Schulz, kandidat Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D) i dotadašnji predsjednik Europskog parlamenta; bivši premijer Belgije Guy Verhofstadt, kandidat Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE), te Ska Keller ili punim imenom Franziska Maria Keller, Njemica, kandidatkinja Zelenih/Europski slobodni savez i Grk Aleksis Cipras, kandidat Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice. Debatu je uživo prenosila Eurovizija.
"Izbori za Europski parlament i dalje su jako nacionalni. Nadamo se da ćemo povećati zanimanje građana za sudjelovanje u tom važnom elementu europskog procesa donošenja odluka", kazala je Huebner.
"Mladu generaciju trebalo bi potaknuti da sudjeluje na tim izborima. Internetska generacija radije glasuje online, jednim klikom, umjesto da odlazi u vijećnice ili škole", rekao je suizvjestitelj Jo Leinen (S&D, Njemačka). "U nekim zemljama, izborne liste budu dovršene tek 17 dana prije izbora. Ne znam kako se tako može voditi kampanja."
Parlament predlaže da izborne liste za europske izbore moraju biti završene 12 tjedana prije izbora.
Za veće države članice, predlaže se također uvođenje obveznih pragova za ulazak u Europski parlament koji bi se kretali od 3 do 5 posto glasova. U odnosu na postojeći sustav, to znači da bi Španjolska i Njemačka morale uvesti izborne pragove.
Svi europski građani koji žive u drugim državama članicama EU-a moraju moći glasovati na izborima za Europski parlament, ističe EP, pa sve države članice moraju prema tome omogućiti glasovanje elektroničkim putem i poštom.
Eurozastupnici žele da sve države članice EU-a omoguće elektroničko glasovanje na europskim izborima, kao u Estoniji 2014. Izvor fotografije: Europski parlament.
Četiri države članice nisu omogućile građanima koji žive u inozemstvu da glasuju na europskim izborima 2014. (Češka, Irska, Malta, Slovačka). U drugima glasovanje je bilo moguće slanjem listića poštom ili u veleposlanstvu (preko ovlaštenog posrednika ili elektroničkim putem).
Kako bi se spriječilo duplo glasovanje (u slučaju ljudi koji imaju više od jednog državljanstva ili koji žive u inozemstvu), zastupnici žele da države članice razmjenjuju podatke o glasačima.
EP napominje da glasački listići moraju omogućiti jednaku vidljivost za imena i logo nacionalnih stranaka i europskih političkih stranaka kojima pripadaju. Pripadnost nacionalne stranke europskoj trebala bi biti jasna na svom predizbornom materijalu.
Eurozastupnici predlažu također uspostavu prekogranične zajedničke europske izborne jedinice, u kojoj liste predvode kandidati europskih političkih obitelji za mjesto predsjednika Europske komisije.
Time bi se, smatraju, osnažila europska demokracija i povećao legitimitet izbora predsjednika Europske komisije.
Leinen smatra da bi idealno bilo kada bi se 10 posto europskih zastupnika biralo s europske liste, što znači njih 75.
Isto tako, predlaže se da bi minimalna dob za glasovanje na europskim izborima trebala biti 16, kao u Austriji.
Europski parlament po europskim ugovorima ima pravo inicirati proceduru za reformu europskog izbornog zakona i pripremiti svoje prijedloge. Te prijedloge mora jednoglasno prihvatiti Vijeće EU-a i moraju ih odobriti sve države članice, u skladu sa svojim ustavnim odredbama.