BAKU - Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović doputovao je u ponedjeljak u dvodnevni posjet Azerbajdžanu, gdje bi u utorak trebao nazočiti potpisivanju memoranduma o razumijevanju između Azerbajdžana, Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore o suradnji u realizaciji plinovoda Južnog plinskog koridora u jugoistočnoj Europi. Milanović se po dolasku u Baku sastao s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim. Azerbajdžan, inače važan izvoznik sirove nafte, između ostalog i u Hrvatsku, već je pokazao zanimanje za jačanje gospodarske suradnje između dviju zemalja, ne samo u energetici, nego i u turizmu, prehrambenoj industriji, poljoprivredi, razvoju visokih tehnologija, graditeljstvu i medicini. Nakon sastanka premijera Milanovića i predsjednika Alijeva nije bilo izjava za novinare. Uz premijera Milanovića u hrvatskom izaslanstvu su i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, te turizma Darko Lorencin.
BRUXELLES - Hrvatska se Ugovorom o pristupanju EU-u obvezala da će štititi prava nacionalnih manjina i slijedom toga kada bismo ih željeli reducirati morali bismo izići iz EU-a, a potpise za raspisivanje referenduma o ćirilici trebalo bi temeljito prekontrolirati, izjavila je u ponedjeljak hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. "Mi smo se potpisivanjem pristupnog ugovora, koji je međunarodni ugovor, obvezali da ćemo produbljivati realizaciju zakona o pravima nacionalnih manjina i mogli bi zapravo reći da bi bilo potrebno izići iz EU-a kada bismo željeli reducirati prava manjina", rekla je Pusić, koja u Bruxellesu sudjeluje na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a. Ona je dodala da su pri kraju ustavne promjene koje će ispraviti nedostatak da u vezi s tim pitanjem nije bilo popisa tema o kojima se ne može raspisivati referendum. "To se s ovim ustavnim promjenama korigira", rekla je.
BRUXELLES - Hrvatska se zauzima za napredak svojih susjeda na njihovu putu prema Europskoj uniji, što je jedna od tema o kojoj se razgovara na dvodnevom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a u Bruxellesu, izjavila je u ponedjeljak hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. U ponedjeljak popodne visoka predstavnica Catherine Ashton podnijet će ministrima izvješće o provedbi sporazuma o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova, koji je potpisan u travnju ove godine. U utorak se ministri sastaju u formatu Vijeća za opće poslove i tada bi trebali donijeti odluku o datumu početka pregovora sa Srbijom, a kao najizgledniji datum spominje se 21. siječnja, te zaključke o napretku ostalih zemalja iz procesa proširenja.
BRUXELLES - Ministri poljoprivrede 28 zemalja članica prihvatili su u ponedjeljak na sastanku u Bruxellesu novi reformski paket za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) za sljedeće sedmogodišnje programsko razdoblje, što otvara put zemljama članicama da pripreme svoje nacionalne programe, a hrvatski ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina poručio je hrvatskim poljoprivrednicima da vjeruju u sebe i iskoriste mogućnosti koje novi reformski paket pruža. U sedmogodišnjem proračunu za razdoblje 2014-2020. godine za Zajedničku poljoprivrednu politiku predviđeno je ukupno 408,31 milijardi eura (38 posto cijelog Višegodišnjeg financijskog okvira za 2014-2020). Za prvi stup Zajedničke poljoprivredne politike, to jest za izravna plaćanja poljoprivrednicima namijenjeno je 312,73 milijarde eura, a za drugi stup, ruralni razvoj 95,58 milijardi eura. Financijska omotnica za izravna plaćanja u poljoprivredi Hrvatskoj je određena u visini 373 milijuna eura godišnje, a prijelazno razdoblje za financiranje iz EU proračuna je 10 godina, uz sufinanciranje iz nacionalnog proračuna do 100 posto od prve godine članstva.
SARAJEVO - Državno odvjetništvo Hrvatske (DORH), Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine te Posebno tužiteljstvo za ratne zločine Srbije razmijenit će časnike za vezu čija će zadaća biti poboljšati međusobnu komunikaciju u cilju učinkovitijeg procesuiranja počinitelja ratnih zločina, zaključeno je u ponedjeljak u Sarajevu na sastanku glavnog državnog odvjednika Mladena Bajića, glavnog tužitelja BiH Gorana Salihovića i glavnog tužutelja za ratne zločine Srbije Vladimira Vukčevića. To je ujedno bio prvi zajednički sastanak nakon potpisivanja bilateralnih protokola o suradnji u procesuiranju ratnih zločina ove godine. Nakon sastanka, koji je iza zatvorenih vrata održan u uredu posebnog predstavnika Europske unije u BiH (EUSR), objavljeno je priopćenje u kojemu stoji kako je zajednička ocjena da takav susret predstavlja pozitivni pomak u jačanju saradnje.
SARAJEVO - Srbija će nastaviti jačati svoje odnose s entitetom Republikom Srpskom u Bosni i Hercegovini a uz gospodarsku suradnju posebno mjesto imat će i zajednička borba protiv organiziranog kriminala i korupcije, najavili su u ponedjeljak u Banja Luci potpredsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vučić i predsjednik RS Milorad Dodik. Svi članovi srbijanske vlade doputovali su u Banja Luku kako bi sudjelovali na zajedničkoj sjednici vlade te države i RS. Članovi dviju vlada posebno su razgovarali o mogućoj suradnji u gradnji hidroelektrana na Drini no provedba tog projekta ovisi i o sudjelovanju Bosne i Hercegovine kao države.
LJUBLJANA - Slovenska premijerka Alenka Bratušek izjavila je u ponedjeljak u parlamentu da će njena vlada podržati istraživanje odgovornih za loše stanje u bankama koje je potrebno sanirati. "Ni ja osobno niti vladajuća koalicija nemamo teškoće s time da se utvrdi odgovornost tko je u bankama izazvao štetu u visini 15 posto BDP-a, koliko će porezne obveznike stajati ova sanacija", rekla je Bratušek u parlamentu, odgovarajući na zastupnička pitanja u uvodu parlamentarnog zasjedanja. Prošlog tjedna objavljeni rezultati stresnih testova međunarodnih revizora pokazali su da je u slovenskim bankama kapitalska "rupa" u visini skoro 4,8 milijarde eura, od čega će samo za saniranje triju najvećih banaka u državnom vlasništvu država trebati osigurati 3 milijarde eura, kako bi se pokrili loši kreditni plasmani nastali u godinama pred početak financijske krize.
LJUBLJANA - Više od polovice Slovenaca smatra da bi banke u državnom vlasništvu trebalo prodati, makar uz simboličnu cijenu, umjesto da se dokapitaliziraju sredstvima države na račun poreznih obveznika, pokazala je anketa koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo". Da bi Novu Ljubljansku banku (NLB), Novu Kreditnu banku Maribor (NKBM) i Abanku trebalo prodati "makar po simboličkoj cijeni od jednog eura" složilo se 56 posto ispitanika, 22 posto ocijenilo je da je plan vlade da se banke dokapitaliziraju državnim sredstvima najbolji, a 22 posto smatra da bi za dokapitalizaciju banaka trebalo zatražiti sredstva iz europskih fondova za stabilizaciju eura, pokazala je prošlog tjedna provedena anketa.
MOSKVA - Rusija je rasporedila rakete kratkog dometa Iskander-M na zapadu zemlje, na području koje graniči sa zemljama Europske unije, potvrdilo je u ponedjeljak rusko ministarstvo obrane na pitanje o informacijama lista Bild o njihovim raketnim postrojbama u Kalinjingradu. "Sustavi operativnih i taktičkih raketa Iskander su raspoređeni u vojnom području zapada zemlje, koja osim ostalih obuhvaća rusku enklavu Kalinjingrad, između Poljske i Litve", rekao je glasnogovornik ministarstva Igor Konačenkov, prenosi agencija Ria-Novosti. Njemački dnevni list Bild je pisao u subotu i da je Rusija u posljednjih 12 mjeseci postavila nekoliko raketa Iskander-M, koje zovu i SS-26, u Kalinjingradu i duž ruske granice s baltičkim zemljama.
BRUXELLES - Francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius izjavio je u ponedjeljak kako očekuje da i druge europske zemlje ovih dana najave pomoć, koja može biti i vojna, francuskoj intervenciji u Srednjoafričkoj Republici. "Stanoviti broj zemalja već je odlučio pratiti nas logistički", rekao je Faibus nakon sastanka s kolegama iz Europske unije u Bruxellesu. "Stanoviti broj zemalja će vjerojatno učiniti i više, pa tako i na vojnom planu. Vidjet ćemo u narednim satima i danima", dodao je. Tako su mu pomoć obećale, rekao je, Velika Britanija, Njemačka, Belgija i Španjolska, napose u prijevozu vojnih snaga i opreme u Bangui. Ministar je izrazio zadovoljstvo činjenicom da je francusko stajalište dobilo "jednoglasnu potporu" na tom sastanku. Ta potpora "nije samo verbalna" nego i "konkretna", rekao je.
LISABON - Trojka EU-ESB-MMF koju čine vjerovnici Portugala ocijenila je u ponedjeljak da program financijskog oporavka zemlje nastavlja ići "dobrim putem" i pohvalila je odlučnost vlade u Lisabonu da ga provede. "Program je na dobru putu i vlasti su odlučne da osiguraju njegovu provedbu", istaknuli su u zajedničkom priopćenju Europska komisija, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond. Portugalska vlada je nešto ranije objavila da je trojka vjerovnika uspješno završila desetu tromjesečnu analizu proračunskog programa štednje koji je Lisabon donio u svibnju 2011. nakon pregovora. Prolazna ocjena financijaša Portugala otvara put isplati novog paketa pomoći vrijednog 2,7 milijarda eura u okviru zajma od 78 milijarda era.