Documenta u priopćenju podsjeća kako je područje Voćina i okolnih sela od kolovoza do prosinca 1991. godine bilo pod kontrolom srpskih okupacijskih snaga. Tada su počinjeni brojni zločini nad Hrvatima, od strane "Šešeljavaca" i "Belih orlova", dobrovoljačkih paravojnih postrojbi.
U udruzi napominju kako je 13. prosinca 1991. godine, pri povlačenju srpskih postrojbi pred Hrvatskom vojskom ubijeno 47 mještana Voćina, a selo srušeno i spaljeno.
"Ulaskom HV-a na područje Voćina i okolice, zločini nad civilnim stanovništvom ne prestaju", ističe Documenta, te navodi kako su se u idućih nekoliko dana događala ubojstva i nestanci Srba koji su ostali u svojim domovima. Većini njih se u tom razdoblju gubi svaki trag te se neki i danas vode kao nestali.
Documenta napominje da su nadležne državne institucije procesuirale zločine nad Hrvatima, i to kroz dva kaznena postupka vođena pred županijskim sudovima u Bjelovaru i Virovitici.
Zločin nad Hrvatima u Voćinu bio je obuhvaćen optužnicom Tužiteljstva Haškog suda protiv Vojislava Šešelja. "Unatoč odustajanja od navoda optužnice koji se odnose na zločine u Voćinu 1991. godine, Tužiteljstvo je na klupu za svjedoke pozvalo nekoliko osoba, između ostalih i Jelenu Radošević, koje su tvrdile da su ubijanja Hrvata u tome selu počela dva tjedna nakon posjeta lidera srpskih radikala", navodi Documenta. Ističe kako za zločine nad Srbima u Voćinu, nakon ulaska postrojbi HV-a, do sada nitko nije odgovarao.
Documenta u priopćenju donosi i popis žrtava, ustvrdivši kako on nije potpun niti konačan, te da im detaljniji podaci o načinu stradanja svih žrtava nisu poznati. Stoga poziva sve članove obitelji, prijatelje i sve one koji su poznavali žrte ili znaju nešto o njihovu stradanju da im se jave, radi stvaranja što cjelovitijeg i vjerodostojnijeg popisa žrtava rata u Republici Hrvatskoj.