ZAGREB - Visoki troškovi energije jesu važna tema u Velikoj Britaniji, ali i korisnici diljem Europe osjećaju pritisak, kaže se u tekstu koji je BBC objavio u četvrtak, a u kojem su hrvatski korisnici negdje na polovici ljestvice troškova, s ukupnim troškovima za struju i plin nešto nižima od europskoga prosjeka. Cijene na ljestvici odnose se na glavne gradove, ali organizacija Vaasaett objavila je da se ljestvica ne bi promijenila da su umjesto gradova navedene države. Od 23 europska grada struja je u Helsinkiju najjeftinija. Berlin je najskuplji i ondje kućanstva plaćaju dva i pol puta više, uglavnom zbog poreza i subvencija kojima se potiče proizvodnja iz obnovljivih izvora energije. Iako su u Londonu cijene nedavno skočile, struja je u tome gradu i dalje jeftinija od europskoga prosjeka. Londonac je u studenome plaćao 17,75 eurocenta za kWh, što ga smješta na 17. mjesto ljestvice od 23 grada. Zagrepčan je na toj ljestvici dvanaesti, jer plaća struju 19,77 eurocenta, a europski je prosjek 20,34. Zagrepčani plin plaćaju 8,34 eurocenta i na devetome su mjestu od 23 grada, a ta je cijena nešto viša od prosječnih 7,91 eurocent za kWh.
ZAGREB - Memorandum o razumijevanju između Azerbajdžana, Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore o suradnji u provedbi plinovoda Južnog toka u jugoistočnoj Europi potpisat će idući tjedan u Bakuu ministri gospodarstva, uz nazočnost premijera, među ostalima i hrvatskoga premijera Zorana Milanovića, priopćeno je u četvrtak iz vlade. Milanović, koji će u Bakuu boraviti u ponedjeljak i utorak, sudjelovat će i na svečanosti donošenja konačne odluke konzorcija Shah Deniz o ulaganju u projekt kojim bi se osigurala opskrba europskog tržišta plinom iz azerbajdžanskog polja Shah Deniz II. Očekuje se da će Shah Deniz II opskrbljivati europska tržišta sa 16 milijardi prostornih metara plina na godinu. Tijekom boravka u Bakuu, Milanović će održati i bilateralni sastanak s predsjednikom Azerbajdžana Ilhamom Alijevom s kojim će razgovarati o daljnjem jačanju bilateralnih odnosa, osobito u području gospodarstva te razmotriti i mogućnosti konkretnih investicijskih projekata u području energetike, infrastrukture, brodogradnje i turizma.
ZAGREB - Europska politika zaštite potrošača jedan je od najboljih primjera onoga što Europska unija čini za svoje građane što se osjeća kroz sigurnije proizvode, niže cijene, kvalitetnije usluge, bolje odnose prema potrošačima i bolje poslovne prakse, kazao je u četvrtak u Zagrebu europski povjerenik za zaštitu potrošača Neven Mimica u predavanju studentima Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Potrošače se nastoji zaštititi i na području usluga, koje je slabije regulirano od roba, osobito bankarskih, financijskih usluga, kao i telekomunikacijskih. U pripremi je tako zakon koji će omogućiti otvaranje tekućeg računa svim europskim građanima bilo gdje u Europskoj uniji, kao i alat koji će omogućiti uspoređivanje raznih bankovnih naknada, a od 1. srpnja 2014. postupno će se početi ukidati naknade za roaming, kazao je. Uz to, do kraja 2015. trebala bi proraditi europska online platforma za izvansudsko rješavanje potrošačkih sporova, dodao je, rekavši da se rezultati te europske politike doista mogu konkretno osjetiti u svakodnevnom životu i najbolji su odgovor na pitanje što EU čini za svoje građane.
PODGORICA - Gradonačelnik Tivta, Hrvatska građanska inicijativa (HGI), Liberalna stranka i LGBT Forum "Progres" najoštrije su u četvrtak osudili napad na prostorije HGI u Tivtu. Nepoznati počinitelji u srijedu navečer kamenjem su napali stranačke prostorije Hrvatske građanske inicijative u središtu Tivta. Razbijena su dva stakla na ulazu u prostorije HGI-a. Uprava crnogorske policije još nije objavila službeno priopćenje o tom događaju, osim što kaže da "vodi intenzivnu istragu". Na danas održanoj sjednici, gradonačelnik Tivta Miodrag Kankaraš i zastupnici jednoglasno su osudili barbarski čin napada na stranačke prostorije HGI-a i pozvali nadležne organe da u što kraćem roku otkriju počinitelje. Hrvatska građanska inicijativa, jedina politička stranka Hrvata u Crnoj Gori, osnovana je 2003.
BRUXELLES/STRASBOURG - Europski parlament izglasao je u četvrtak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu pravno neobvezujuću rezoluciju kojom poziva zemlje članice da Albaniji dodijele kandidatski status. Rezolucija o napretku je sastavljena na temelju izvješća koje je pripremio hrvatski zastupnik Nikola Vuljanić, koji je izvjestitelj Europskog parlamenta za Albaniju. "Mi šaljemo jednoglasnu poruku Vijeću da Albanija zaslužuje kandidatski status. Ona je napredovala u reformama, posebice u zakonodavnim reformama i dosegnula novi stupanj političke zrelosti kada je mirno i uredno provedena smjena vlasti nakon parlamentarnih izbora u lipnju", rekao je Vuljanić nakon glasovanja.
BRUXELLES - Povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn ocijenio je u četvrtak da Slovenija može sanirati svoj bankarski sektor i bez pomoć zemalja članica EU-a. "Danas je jasno da Slovenija može nastaviti sa sanacijom svoga financijskog sektora i bez traženja financijske pomoći od svojih europskih partnera. To je dobra vijest i ona pokazuje veliku važnost odlučnog djelovanja vlade i činjenicu da je sada čvrsto na putu ekonomski oporavak eurozone", rekao je Rehn nakon što su objavljeni rezultati testiranja slovenskog bankarskog sektora. Rehn je tako potvrdio da Slovenija neće postati šesta zemlja eurozone koja traži pomoć nakon što su to učinile Grčka, Irska, Portugal, Španjolska i Cipar. Prema rezultatima testiranja na otpornost slovenskih banaka koje je vođeno pod nadzorom EU-a, a koje je u četvrtak objavila slovenska središnja banka, Sloveniji treba 4,8 milijardi eura za dokapilazaciju banaka u krizi.
LJUBLJANA - Slovenska oporba tražit će da se o odgovornosti za stanje u bankama koje su otkrila strasni testovi održi izvanredno zasjedanje parlamenta. Zatražit ćemo izvanrednu sjednicu o problematici kapitala banaka i sanaciji bankovnog sustava jer vlada očito ne namjerava utvrditi tko je odgovoran za nastalo stanje, izjavio je na konferenciji za novinare u Ljubljani potpredsjednik zastupničkog kluba Slovenske demokratske stranke (SDS) Zvonko Černač. Stranka koju vodi bivši premijer Janez Janša i najjača je oporbena stranka u sadašnjem sastavu parlamenta tvrdi da danas objavljeni rezultati stanja u bankama nisu ohrabrujući. Prema rezultatima testiranja na otpornost slovenskih banaka koje je vođeno pod nadzorom EU-a, a koje je u četvrtak objavila slovenska središnja banka, Sloveniji treba 4,8 milijardi eura za dokapilazaciju banaka u krizi.
SARAJEVO - Zastupnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine u četvrtak je u prvom čitanju podržao prijedlog državnog proračuna za 2014. u iznosu od 1,796 milijardi konvertibilnih maraka (oko 918 milijuna eura) a nova sjednica na kojoj bi proračun trebao biti razmatran u drugom čitanju i konačno usvojen zakazana je za 16. prosinca. Zastupnički dom u kojemu sjede 42 zastupnika je prijedlog proračuna podržao s 23 glasa, 14 zastupnika je bilo protiv a dva suzdržana. Tijekom višesatne rasprave iznesene su brojne primjedbe na predloženi proračun pri čemu su neke stranke tražile njegovo povećanje a druge smanjenje. Usvajanje proračuna za 2014. uvjet je da bi Međunarodni monetarni fond odobrio BiH isplatu nove rate kredita po osnovi tekućeg dvogodišnjeg stand-by aranžmana.
SARAJEVO - REKOM koji su podržali svi predsjednici država u regiji još uvijek nema potporu iz entiteta Republika Srpska u Bosni i Hercegovini, podsjetili su u četvrtak u Banjoj Luci zagovaratelji te inicijative, pozvavši istodobno srpskog člana Predsjedništva BiH Nebojšu Radmanovića da promijeni dosadašnji negativni odnos prema ovom projektu. "Unatoč svim političkim razmišljanjima, za nas je pomalo šokantno što baš iz RS nismo dobili niti imamo podršku za suradnju", kazao je novinarima u Banjoj Luci Žarko Puhovski nakon sastanka članova koalicije za REKOM, inicijative za uspostavu regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama ratnih zločina i drugih teških kršenja ljudskih prava počinjenih na teritoriju bivše SFRJ u razdoblju od 1991. do 2001. Za razliku od Radmanovića, hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH Željko Komšić i Bakir Izetbegović podržali su REKOM i imenovali svoje posebne izaslanike za suradnju s tom inicijativom.
BRAZILIJA - Francuski predsjednik Francois Hollande za posjeta Brazilu u četvrtak pokušat će iskoristiti zahlađenje u odnosima Brazila i SAD-a za promicanje francuskih poslovnih interesa, uključujući i ugovor o prodaji vojnih zrakoplova Rafale Brazilu vrijedan više milijardi dolara. Lovac Rafale kojega proizvodi francuska kompanija Dassault Aviation nadmeće se sa zrakoplovom F/A-18 Super Hornet, kompanije Boeing koja ima sjedište u SAD-u, i švedskim Gripenom za ugovor s Brazilom vrijedan najmanje četiri milijarde dolara te naknadne narudžbe koje će vjerojatno uvelike povećati njegovu vrijednost. Iako brazilski dužnosnici kažu da zbog proračunskih ograničenja odluka vjerojatno neće biti donesena prije 2015., Hollandeov posjet ukazuje na nastojanja Francuske da realizira jedan od najatraktivnijih ugovora u sektoru obrane sa zemljama u razvoju a koji se nudi u trenutku dok razvijene države režu svoje vojne proračune.
BEOGRAD - Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić ocijenio je u četvrtak u razgovoru s prestolonasljednikom Abu Dabija i zamjenikom vojnog zapovjednika Ujedinjenih Arapskih Emirata šeikom Mohammedom Bin Zayedom Al Nahyanom da Srbija nije privržena Emiratima jer su gospodarski moćna zemlja, već zato što dvije zemlje veže tradicionalno prijateljstvo, priopćeno je iz Nikolićeva ureda. "Mi znamo da se mnoge zemlje bore za vašu naklonost, a vi ste izabrali baš Srbiju. Srpski narod to zna cijeniti", istaknuo je predsjednik Srbije. Kako se navodi u priopćenju iz Nikolićeva ureda, sastanku s izaslanstvom UAE koje je predvodio šeik Al Nahyan, nazočili su srbijanski premijer i vicepremiejr Ivica Dačić i Aleksandar Vučić, ministar obrane Nebojša Rodić, te nekadašnji šef srbijanske diplomacije Vuk Jeremić. Teme razgovora bile su ekonomska suradnja dviju država i dosadašnje investicije tvrtki iz Emirata u Srbiji, a kao posebno uspješan primjer istaknuto je ulaganje u tvrtku "Air Serbia". Na sastanku je bilo riječi i o investicijama u srbijansku poljoprivredu, infrastrukturu, kao i projekt „Beograd na vodi".
DAKA - Bangladeš je u četvrtak pogubio čelnika islamističke oporbe Abdula Quadera Mollaha zbog ratnih zločina koje je počinio 1971. što je izazvalo nasilne prosvjede mjesec dana prije izbora. Mollah je obješen u središnjem zatvoru u Daki nakon dramatičnog tjedna u kojem je nakon dva dana rasprave vrhovni sud odbacio njegov zahtjev za preispitivanje smrtne kazne. Mollah je bio pomoćnik glavnog tajnika stranke Jamaat-e-Islami kojoj je zabranjeno sudjelovanje na izborima ali igra ključnu ulogu u oporbenom pokretu koji vodi Nacionalistička stranka Bangladeša. On je prva osoba koja je u Bangladešu obješena zbog ratnih zločina nakon što ga je osudio sud ustanovljen 2010. za istragu zločina počinjenih tijekom rata za neovisnost od Pakistana 1971. Izvršenje smrtne kazne čekaju još četiri islamistička čelnika zbog njihove uloge u sukobu u kojima je život izgubilo tri milijuna ljudi a najmanje 200.000 žena je silovano.
TAŠKENT - Uzbečki parlament odobrio je u četvrtak pomilovanje više tisuća zatvorenika u toj zemlji središnje Azije koju čeličnom rukom vodi predsjednik Islam Karimov. "Osuđenici za manje zločine, oni koji ne predstavljaju opasnost za društvo, stranci, žene, zatvorenici mlađi od 18 godina ili stariji od 60 bit će pomilovani", rekla je Svetlana Arikova, zastupnica uzbečkog donjeg doma. I zatvorenici oboljeli od tuberkuloze će biti pomilovani, dodala je. Točan broj zatvorenika koji će biti oslobođeni još nije poznat.
ZAGREB - Djelatnica doma za starije u Chamberyju u francuskim Alpama uhićena je pod sumnjom da je otrovala šest umirovljenika koji su od posljedica trovanja preminuli, javlja u četvrtak BBC. Ona je priznala da im je željela ublažiti patnje, ali je demantirala da ih je htjela ubiti, rekao je jedan policijski izvor za francuske medije. Šestero umirovljenika umrlo je u roku od dva mjeseca. Kada je 84-godišnja žena preminula prošloga mjeseca, obdukcija je otkrila sumnjive tragove lijekova koji joj nisu bili prepisani, izvijestio je radio France Info.
ZAGREB - Druga godišnja konferencija hrvatskih veleposlanika održava se u četvrtak i petak u Zagrebu na temu "Vanjska politika RH i EU članstvo: Novi prioriteti, projekti i izazovi", a s veleposlanicima je u četvrtak razgovarala prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, priopćeno je iz MVEP-a. Tijekom dvodnevne konferencije s veleposlanicima će također razgovarati i predsjednici Republike i Vlade, Ivo Josipović i Zoran Milanović, te povjerenik EK za zaštitu prava potrošača Neven Mimica. Hrvatski veleposlanici imat će također priliku čuti i iskustva stranih diplomacija i kako funkcionira njihova gospodarska diplomacija te će se susresti i s predsjednikom Udruženja hrvatskih izvoznika Darinkom Bagom. Obraćajući se veleposlanicima, ministrica je naglasila da se u idućoj godini nastavlja aktivna hrvatska politika u regiji, kako kroz potporu euroatlantskih procesa tako i kroz korištenje instrumenata tehničke pomoći, twinninga te obuke i edukacije koje provodi Centar izvrsnosti kroz seminare, radionice, konzultacije, studijske posjete i stažiranja usmjerena na jačanje kapaciteta državnih službenika vezanih uz euroatlantske integracije, a kroz koje je do sada prošlo preko tisuću službenika.
MIAMI - Američki general koji je otvorio zatvor u Guantanamu izjavio je u četvrtak da je to bila pogreška i da ga treba zatvoriti jer "on potvrđuje negativne percepcije o SAD-u". "Gledano unatrag, cijela strategija zatvaranja i ispitivanja bila je pogrešna", napisao je general Michale Lehnert u članku koji je objavio Detroit Free Press. Lehnert, koji je sada u mirovini i živi u Michiganu, bio je prvi zapovjednik postrojbe koja je otvorila zatvor u siječnju 2002. u američkoj mornaričkoj bazi u Zaljevu Guantanamo na Kubi. On je rekao da je SAD otvorio taj zatvor "zato što smo legitimno bili ljuti i uplašeni" nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. i "mislili smo da će zarobljenici koji su tamo poslani dati važne informacije i obavještajne podatke". Lehnert je ubrzo postao uvjeren da većina njih nije nikada trebala biti poslana u Guantanamo zato što nisu mogli dati vrijedne informacije i nije bilo dovoljno dokaza koji bi ih povezivali sa zločinima, napisao je.
JOHANNESBURG - Više od 30.000 ljudi je od srijede, otkad je njegovo tijelo izloženo u zgradi vlade u Pretoriji, odalo počast Nelsonu Mandeli. Tijelo Nelsona Mandele, koji je umro 5. prosinca, izloženo je u sjedištu južnoafričke vlade u kompleksu Union Buildings u Pretoriji gdje je 1994. inauguriran kao prvi južnoafrički crni i demokratski predsjednik. U subotu će posmrtni ostaci Nelsona Mandele biti prebačeni u Qunu, mjesto njegova djetinjstva, gdje će u nedjelju biti pokopan.
MADRID - Predsjednik Katalonije Artur Mas u četvrtak je u Barceloni najavio održavanje referenduma o osnivanju neovisne katalonske države, 9. studenoga 2014., a španjolski ministar pravosuđa odgovorio je da se referendum "neće održati". Mas je rekao da je postignut dogovor s pripadnicima većine u katalonskom parlamentu da će se "referendum održati sljedeće godine", 9. studenoga 2014.. Referendum "se neće održati a neće se održati jer naš ustav ne dopušta ni jednoj autonomnoj zajednici da stavi na glasovanje ili na referendum pitanja koja se tiču nacionalnog suvereniteta", rekao je Alberto Ruiz novinarima u Madridu. Središnja vlada rekla je već u više navrata da će se boriti svim pravnim sredstvima protiv održavanja referenduma o eventualnoj neovisnosti Katalonije.