ZAGREB - Hrvatski sabor sjednicu nastavlja Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske. Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u ponedjeljak je prihvatio neke od primjedbi iz javne rasprave o prijedlogu promjena Ustava, te je Hrvatskom saboru jednoglasno za raspravu predložio djelomično izmjenjeni nacrt Ustava, a noviteti se najviše tiču referenduma. U nacrtu Ustava zadržan je prijedlog da za raspisivanje referenduma treba skupiti 200 tisuća potpisa, umjesto sadašnjih deset posto od ukupnog broja birača. Proširen je krug pitanja o kojima se ne može odlučivati na referendumu. Odbor se suglasio da se Ustavni zakon o provedbi Ustava treba donijeti u roku od tri mjeseca nakon izmjena Ustava, a ne šest mjeseci kako je ranije predloženo. Odlučio je i da odredba o nezastarijevanju teških ubojstava stupa na snagu tek 1. siječnja 2014. godine. HDZ je najavio da neće podržati ustavne promjene jer smatra da će one dugoročno biti štetne za demokraciju, vladavinu prava i pravnu sigurnost u Hrvatskoj te djelovati destabilizirajuće na političke prilike. HDZ-ov zastupnik Gordan Jandroković izjavio je kako je jedini razlog za pokretanje postupka izmjena Ustava bio "slučaj Perković" i pokušaj sprječavanja njegovog izručenja Njemačkoj.
ZAGREB - Saborski zastupnici podržali su sinoć Konačni prijedlog zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom kojemu je cilj povećati broj zaposlenih osoba s invaliditetom te stvoriti uvjete za njihovo ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada, prvenstveno reguliranjem prava na profesionalnu rehabilitaciju. "Zakon će omogućiti da što više osoba s invaliditetom se vrati na tržište rada", rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Istaknuo je da je zakon i jedan od koraka prema ujednačavanju vještačenja osoba s invaliditetom kako se više ne bi događalo da za isto tjelesno oštećenje ima različitih stupnjeva invalidnosti. I vladajući i oporbeni zastupnici u raspravi su isticali važnost što većeg zapošljavanja osoba s invaliditetom na tržištu rada, te da je za to preduvjet njihova profesionalna rehabilitacija. U Hrvatskoj živi 12 posto osoba s invaliditetom, a 50 posto ih je u radno aktivnoj dobi. Zastupnici su u kratkoj raspravi podržali i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona kojim se, kako je rekao ministar pravosuđa Orsat Miljenić, stvaraju uvijeti za funkcioniranje Registra nenaplaćenih kazni za prometne prekršaje i po kojem onaj koji nije platio prekršajnu kaznu neće moći dobiti vozačku ili prometnu dozvolu. Također, zakonom se omogućuje da vozači koji počine prometni prekršaj i kaznu plate u roku od tri dana, platiti će pola iznosa kazne.
ZAGREB - Na tribini Hrvatskoga novinarskog društva (HND) o medijima i referendumu o braku sinoć je predsjednik HND-a Zdenko Duka istaknuo da su mediji u kampanji bili "protiv" jer je "biti 'protiv' normalno", a dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta (KBF) Tonči Matulić smatra kako su neka težišta na strani onih "protiv" bila strašno nabijena kritikom onoga "za". Na tribini "Mediji i referendum o braku", održanoj u Novinarskom domu u Zagrebu, sudjelovali su i glavna urednica Tportala Alemka Lisinski, glavni urednik RTL Hrvatska Ivan Lovreček, glavni urednik Večernjega lista Goran Ogurlić i v.d. rukovoditelj Informativno medijskoga servisa HRT-a Tomislav Špoljar. Organizator tribine je izvijestio da poziv na raspravu nisu prihvatili predstavnici inicijative "U ime obitelji" - Željka Markić i Krešimir Planinić, a na raspravi, premda najavljen, nije bio glavni urednik Jutarnjeg lista Viktor Vresnik. Na pitanje voditelja tribine Ivice Buljana upućeno prof. Matuliću, o tomu kakvo je bilo medijsko praćenje referenduma o braku, dekan KBF-a usredotočio se na večernje dnevnike triju televizijskih kuća. "Moj osobni dojam jest da se za vrijeme kampanje nije oskudjevalo u informacijama", rekao je dodavši kako bi znanstvenim i statističkim metodama vjerojatno bilo lako utvrditi koliko je koja strana imala minutaže, koliko je koji i koje su osobe gostovale u televizijskim emisijama. Po Matulićevu mišljenju težište u prilozima je bilo protiv referendumskog pitanja, dok su u drugim formama bili "za". Ocijenio je i kako su neka težišta na strani onih "protiv" bila strašno nabijena kritikom onoga "za". Na pitanje komu je novinarska odluka o bojkotu inicijative "U ime obitelji" više štetila - medijima ili inicijativi, Tomislav Špoljar (HRT) je odgovorio kako je ona najviše štetila javnosti. "Pozdravili smo solidarnost medija, rekao je dodavši kako su štetu pretrpjele javnost i inicijativa "U ime obitelji". Predsjednik HND-a Zdenko Duka istaknuo je kako su mediji u kampanji bili "protiv" jer je, kako smatra, "biti protiv normalno". "Novinari su urbaniji i obrazovaniji dio društva i logično je da su većinom bili protiv", rekao je Duka ustvrdivši da je inicijativa u svom korijenu bila diskriminatorna i homofobna.
ZAGREB - Više od 2000 kina, 800 filmova, 4500 književnih djela i više od 250.000 umjetnika i kulturnih djelatnika dobit će priliku za sudjelovanje u novom programu Europske komisije Kreativna Europa s proračunom većim od 2,4 milijarde eura, čiji su prvi natječaji otvoreni jučer. Dosadašnji korisnici i sudionici programa Kultura, mogućnosti za sudjelovanje u okviru programa Kreativna Europa koji se sastoji od dva zasebna potprograma – Kultura i MEDIA - mogu pronaći u četiri objavljena natječaja potprograma Kultura: Potpora europskim projektima suradnje, Potpora projektima književnih prijevoda, Potpora europskim mrežama i Potpora europskim platformama. Uz potprogram Kultura, tu je i potprogram MEDIA otvoren djelatnicima hrvatskog audiovizualnog sektora za koje je u ovom trenutku otvoreno četiri natječaja te se očekuje otvaranje njih još osam. Trenutno su otvoreni: Potpora za pojedinačne projekte i skupine projekata, Potpora za razvoj televizijskog programa i europskih audiovizualnih djela, Potpora za transnacionalnu distribuciju europskih filmova i Potpora za festivale. Kao i prethodnih sedam godina u kojima su hrvatske institucije iz područja kulture s iznimnim uspjehom sudjelovale u programu Europske unije Kultura, i novi program donosi višestruke mogućnosti europske kulturne suradnje u okviru projekata europske suradnje koji su upravo na zahtjev kulturnog sektora pojednostavljeni i gdje minimalni iznosi potpore više nisu propisani, već ih određuju sami prijavitelji projekata, navodi u današnjem priopćenju Ministarstvo kulture.
DUBROVNIK - U Dubrovniku je sinoć svečano otvoren 3. Međunarodni znanstveni interdisciplinarni simpozij-"Hrvatska folklorna i etnografska baštine u svjetlu Hrvatske, svjetske i turističke sadašnjosti" koji je okupio stotinjak sudionika iz 10 zemalja. Okupljeni znanstvenici,stručnjaci i praktičari će uz ostalo raspravljati o revalorizaciji baštine u Hrvatskoj i svijetu, mediteranskoj kulturi i tradiciji, uz bogati popratni program. Na trodnevnom skupu bit će upriličene promocije knjiga, izložbe te stručni izlet u Konavle. Kako je na otvorenju istaknula Dubravka Sarić, ravnateljica folklornog ansambla Linđo, koji je i organizator skupa, iz rakursa terenskih i znanstvenih proučavanja pjesama, plesova, glazbe, likovne umjetnosti, kazališta, književnosti, jezika i kulinarstva, arhitekture, turizma i medija predstavit će se rezultati dugotrajnih i temeljitih istraživanja izlagatelja svih naraštaja, od studenata do akademika, iz zemlje i inozemstva. Simpozij će završiti u petak, 13. prosinca, humanitarnim koncertom za slijepe i slabovidne osobe.