Taj će sektor jedini u Hrvatskoj imati zasebnu financijsku markicu (vinarska markica) koja je i dio pristupnog ugovora Hrvatske sa Europskom unijom, najavio je načelnik Sektora prehrambene industrije u Ministarstvu poljoprivrede Juraj Orenda predstavljajući danas taj program na radionici u Županijskoj gospodarskoj komori u Splitu.
Naveo je kako je riječ o izdašnim sredstvima na temelju Europske poljoprivredne politike i politike uređenja tržišta, a za njih će moći konkurirati proizvođači vina (fizičke ili pravne osobe) upisani u Vinogradarski registar, u koji se mogu upisati oni koji godišnje proizvode više od 10.000 litara vina.
Ravnateljica Sektora za poljoprivredu i prehrambenu industriju Hrvatske gospodarske komore (HGK) Božica Marković najavila je da će prvi natječaj za sredstva iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina biti raspisan početkom siječnja 2014. godine, nakon što se završi akreditiranje Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koje je u tijeku.
Ta će angencija osim raspisivanja natječaja biti ovlaštena za provedbu mjera iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina, a Ministarstvo poljoprivrede će upravljati tim programom.
Mjerama Nacionalnog programa predviđeno je da se u idućem petogodišnjem razdoblju restrukturira oko 3.000 hektara vinograda te da se investira u oko 400 vinarija odnosno u 80-ak vinarija godišnje, kazao je Orenda.
Mjerema su također planirana ulaganja u 37 projekata promidžbe hrvatske vinarske industrije na tržištima dvadesetak zemalja.
"U idućih pet godina planiramo na tržišta trećih zemalja povećati izvoz vina za 25 posto, odnosno pet posto godišnje", istaknuo je Orenda. Ukoliko se realiziraju ta predviđanja, Hrvatska će po isteku ovog petogodišnjeg plana, nakon 2018. godine tražiti od Europske komisije da joj se udvostruče sredstva za pomoć razvoju vinarske industrije.
Orenda je pozvao vinare i vinogradare da se žurno pripreme za natječaje za investicije iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina napominjući kako ta sredstva nisu namjenjena samo velikim proizvođačima vina nego i malim i srednjim poduzetnicima.
Istaknuo je kako je iznimno važno da se već u 2014. krene s velikim brojem investicija u vinarstvo i vinogradarstvo te da se sredstva što je moguće brže troše kako bi se moglo konkurirati za ponovne investicije koje će uslijediti 2015. godine. Pojasnio je da se investicijska sredstva dobivena u jednoj kalendarskoj godini trebaju potrošiti najkasnije do listopada te kalendarske godine jer se tako stječu uvjeti da se vinari i vinogradari kandidiraju za nova sredstva za sljedeću godinu.
Orenda smatra kako hrvatski vinari moraju objediniti svoje nastupe na najvećim svjetskim sajmovima, a identitet hrvatskih vina treba pozicionirati tako da bude prepoznatljiv u inozemstvu.
Ružica Marković je u izjavi novinarima rekla kako će investicijska sredstva iz vinarske omotnice biti namjenjena samo za poticanje proizvodnje vina namijenjenog tržištu, a ne i za osobnu potrošnju.