ZAGREB - Hrvatski sabor donio je danas državni proračun za iduću godinu 'težak' 113,1 milijardi kuna - u tom su iznosu planirani proračunski prihodi, dok su rashodi planirani u visini od 130,5 milijardi kuna, što znači da će proračunski deficit biti veći od 17 milijardi kuna. Vlada, a potom i saborska većina, odbili su svih 40-ak amandmana oporbenih zastupnika, među njima i onaj kojim su HDZ-ovi zastupnici Sunčana Glavak i Jasen Mesić tražili da se iznos namijenjen Hini poveća za pet milijuna kuna. Mesić je ustrajao da će rezanje sredstva Hini za 2014., te činjenica da je uopće nema u projekcijama za 2015. i 2016., dovesti do njenog daljnjeg urušavanja i u konačnici propasti. Radi se o strateškoj agenciji, upozorio je Mesić, dodavši da je dobro da o prilikama u Hrvatskoj izvještava Hina, a ne Tanjug ili netko drugi. Zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš objasnio je da će se Hina, u skladu s europskim zakonodavstvom, postupno s proračuna preusmjeriti na druge izvore financiranja, poput tv-pristojbe, EU fondova i tržišnih prihoda. Mesić je uzvratio kako nije točno da se novinske agencije u Europi ne financiraju iz proračuna država, a kao primjer je naveo agenciju France Presse, koju financira francuska država. Vlada i većina odbacili su i amandmane kojima je SDSS tražio više novca za obnovu i povratničke obitelji na područjima od posebne državne skrbi. Predsjednika Kluba Milorada Pupovca posebno je razljutilo odbijanje amandmana kojim bi se osigurao novac za priključke struje za 200 obitelji kojima su kuće obnovljene prije više godina. Vladinu 'odbijenicu' nazvao je nehumanom, protuzakonitom i sramotnom. HDZ-ov zastupnik Josip Đakić u 11 je amandmana zatražio više novca za hrvatske branitelje i stradalnike, a među ostalim i da se stavka za osobne invalidnine i naknade branitelja poveća za 89 milijuna kuna te da se taj novac uzme s pozicije Ureda predsjednika RH po prestanku obnašanja dužnosti. "Gospodin Stjepan Mesić tako ne bi državnim novcem lobirao za privatne investitore koji žele kupiti određene državne objekte, trošeći novac u svrhe koje nisu u opisu njegove dužnosti", rekao je Đakić. Redom su odbijeni i amandmani kojima je HDSSB nastojao od države dobiti više novca za lokalne, slavonske projekte - od željezničkih pruga i prijelaza, preko lokalnih cesta do škola i doma za starije i nemoćne u Garčinu.
ZAGREB - Vlada Zorana Milanovića nema dovoljno vizije i odlučnosti, u dvije godine mandata nije pokazala dovoljno hrabrosti za provođenjem potrebnih reformi, ali je pokazala iznimnu ideološku isključivost, tako saborska oporba vidi dvije godine o dolaska na vlast "Kukuriku koalicije", a HDSSB traži i Vladin odlazak, odnosno prijevremene izbore. Hrvatska, na žalost, u protekle dvije godine nije ostvarila ni jedan napredak, ni u jednom području, ocijenio je Gordan Jandroković (HDZ). Kod Vlade, a posebno premijera, tvrdi HDZ-ov zastupnik, nema interesa za rješavanjem ekonomskih i životnih problema građana, Vlada je potpuno nesposobna za rješavanje gospodarskih problema i provedbu reformi. S druge strane, kazao je Jandroković, Milanovićeva je Vlada pokazala iznimnu ideološku isključivost, čime je uzrokovala niz nepotrebnih društvenih konflikata. HDSSB traži prijevremene izbore kako bi se prilika dala onima koji znaju bolje i više. "Sazrelo je vrijeme da se aktualna Vlada povuče, tražimo prijevremene izbore", zahtijeva Salapić. Laburist Dragutin Lesar smatra da su protekle dvije godine vlasti Kukuriku koalicije obilježile porezna presija, izostanak investicija i duboke ideološke podjele društva. HNS-ovac Milorad Batinić zadovoljan je učincima koje je Vlada ostvarila u dvije godine, s obzirom na okolnosti u kojima je preuzela državu i vlast.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas kako u protekle dvije godine mandata aktualne vlade žali samo za tim što nisu osigurane investicije. "Samo investicije. Ono što je bitno je da se u ove dvije godine mogao ojačati investicijski kapacitet na državnim investicijama. Vidimo koliko nam dugo treba vremena u pregovorima s koncesionarima u Zračnoj luci, koliko problema imamo na kapitalnim objektima u HEP-u, jer jednostavno je pitanje uvijek i zaštite okoliša i ja bih rekao i korištenje prostora za energetiku. S druge strane vidimo koliko nam treba vremena i za željeznice i očito je da će i korištenje besplatnih sredstava za infratsrukturu koštati, rekao je Linić novinarima u Saboru. Ocijenio je kako je očito da restrukturiranje pojedinih tvrtki nije posao koji ide preko noći. "Samo gospodarski rast, evidentno s obzirom na teškoće u privatnom sektoru, kroz državne investicije može ublažiti negativne trendove na rashodovnoj strani", rekao je. Upitan za razloge rasta deficita i javnog duga u protekle dvije godine, Linić je kazao da je deficit smanjen 2012. "To znači da smo smanjili rastrošnost bivše Vlade, koja nije znala korigirati rastrošnost u odnosu na krizu. Kada gledamo 2014., kada gledamo 2013., imamo nove rashode. S jedne strane zbog ulaska u EU, a s druge zbog velikog duga koji nosi teret svojih kamata. Očito da u tom dijelu ušteda nismo uspjeli i da je rješenje bilo gospodarski rast", rekao je Linić.
ZAGREB - Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ustvrdio je danas da povlačenje prijedloga izmjena Zakona o radu (ZOR) s dnevnog reda sutrašnje Vladine sjednice ne znači da se od izmjena ZOR-a odustalo, već se uzima "time-out" za dodatno usklađivanje sa socijalnim partnerima. S obzirom da saborsko zasjedanje traje do 15. prosinca, a izmjene ZOR-a trebaju ići u dva čitanja, imamo vremena da sjednemo za stol i još neke stvari razmotrimo i promijenimo. ZOR bi trebao ići na Vladu negdje u siječnju pa ponovno pozivam sindikate da raspravimo sva otvorena pitanja i konsenzusom donesemo taj zakon, izjavio je Mrsić novinarima u Hrvatskom saboru. Treba vidjeti je li prijedlog izmjena usklađen s pravnom stečevinom EU, a za to treba određeno vrijeme s obzirom na brojne direktive koje se odnose na radno zakonodavstvo. Zato uzimamo "time-out" da sjednemo sa svima za stol i porazgovaramo treba li neke stvari promijeniti. Ne odustajemo od ZOR-a, ali shvaćamo da su potrebni još neki pregovori oko njega, istaknuo je Mrsić. Mrsić je opovrgnuo da se uplašio sindikalnih prijetnji. "Nismo se uplašili ni sindikata niti prosvjeda, jer jasno je da trebamo donijeti novi ZOR, budući da je to zakon koji povećava konkurentnost Hrvatske, čuva radna mjesta i pomaže otvaranju novih", rekao je.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskih laburista - stranke rada Dragutin Lesar ustvrdio je danas kako se predloženim izmjenama Zakona o radu (ZOR) želi srušiti cijena rada, po konceptu "najbrutalnijeg oblika neoliberalnog kapitalizima", te je najavio da će se laburisti pridružiti sutrašnjem prosvjedu pred Banskim dvorima u organizaciji sindikalnih središnjica. Lesar je na konferenciji za novinare Kluba saborskih zastupnika Hrvatskih laburista pozvao građane da se pridruže prosvjedu protiv izmjena ZOR-a jer to nije samo pitanje sindikata i političkih stranaka nego svih građana. Optužio je Vladu da servira ideološke podjele kako bi se zamaglilo o čemu se zapravo radi i manipulira javnošću tvrdeći da je to jedino moguće rješenje za spašavanje radnih mjesta. Također je ustvrdio da je Vlada pripremila cijeli paket antiradničkih zakona o kojima će se odlučivati u Hrvatskom saboru.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić nije danas želio nagađati hoće li Vlada iz proračunskih zaliha učiteljima isplatiti putne troškove, ističući kako je to stvar dogovora između premijera i ministra obrazovanja. "To nije stvar Ministarstva finacija. To je stvar, prije svega, Vlade i dogovora premijera i ministra obrazovanja. Mogu reći da je bilo dovoljno vremena da se kolektivnim ugovorima definiraju prijevozni troškovi na isti način kao i kod zaposlenih u državnim službama", rekao je Linić novinarima u Saboru. Podsjetio je da je kolektivnim ugovorima u državnim službama još prošle godine riješeno pitanje naknade za prijevoz, te ocijenio kako nema potrebe da postoje dva različita sustava. "Očito je to razlog da kolektivni ugovori nisu regulirali tu materiju pa ministar ima tu prekoračenje. Prekoračenje u odnosu na plan u 2013. priznato je Ministarstvu obrazovanja za 650 milijuna kuna, što je sasvim dovoljno da se osiguraju sredstva i u dijelu prijevoznih troškova. Nemam što drugo reći", kazao je Linić.
ZAGREB - Sindikati su danas zatražili da premijer Zoran Milanović na sutrašnju sjednicu Vlade uvrsti odluku o isplati prosinačkih troškova prijevoza učiteljima iz proračunske pričuve. Odluka Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) da se zbog trenutnog nedostatka novca isplata naknade za prijevoz zaposlenima u osnovnim školama odgodi do siječnja dovest će brojne učitelje u nezavidnu situaciju - ostat će u prosincu bez sredstava koja se kreću od par stotina kuna do čak 3.000 kuna, upozorio je predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod Željko Stipić. Za isplatu prijevoza zaposlenima u osnovnim školama potrebno je oko 24 milijuna kuna, koje bi se moglo naći u proračunskoj pričuvi, pa bi Milanović takvom odlukom ipak učiteljima olakšao proslavu Božićnih blagdana, kaže Stipić. Naime, prosvjetari su i bez uskrate naknade za prijevoz financijski zakinuti - ostat će bez božićnice, a u prosinačkim plaćama neće dobiti uvećanje za prekovremeni, smjenski i dvokratni rad te rad vikendom, kao i plaćanje zamjene u razdoblju do 10 dana, što je također prebačeno na siječanj. To znači da će većina njih u prosincu primiti plaće manje za 100 do 500 kuna. Za manjak proračunskog novca za učitelje i nastavnike sindikalci smatraju odgovornim ministra Željka Jovanovića, jer nije na vrijeme predvidio potrebnu količinu novca za podmirenje svih obveza, a propustio je to ispraviti i u upravo prihvaćenom rebalansu proračuna.
ZAGREB - Više od 1400 od ukupno 5500 bolničkih liječnika potpisalo je peticiju kojom se od ministra zdravlja Rajka Ostojića traži opoziv odluke o razrješenju Jadranke Morović Vergles i Leonarda Patrlja s mjesta predstojnika klinika u Kliničkoj bolnici (KB) Dubrava i smjena sanacijskog upravitelja te bolnice Dragana Korolije Marinića. Inicijativna skupina Hrvatske udruge bolničkih liječnika u osnivanju, potaknuta "kroničnom kriznom situacijom u KB-u Dubrava", potpise je prikupila u pet radnih dana u 30 bolnica diljem Hrvatske, a svojim potpisima liječnici su se solidarizirali s razriješenim kolegama, rekli su na današnjoj konferenciji za novinare Trpimir Goluža (Klinika u Petrovoj) i Pavo Kostopeč (KB Merkur), predstavnici inicijativne skupine udruge čija se registracija očekuje krajem siječnja. Cilj je peticije rješavanje srži problema u KB-u Dubrava, a to je, kaže Goluža, razrješenje sanacijskog upravitelja Dragana Korolije, "političkog poslušnika koji izvršava političke diktate partijske središnjice". Pri tom je lošim vođenjem bolnice toliko narušio međuljudske odnose da je ugroženo pružanje zdravstvene skrbi bolesnicima, tvrdi Goluža. Iako odluke vezane uz aktualnu situaciju u KB-u Dubrava donosi Sanacijsko vijeće, potpisnici žele upoznati to tijelo sa stavom struke, rekao je Goluža. Kada će se sastati Sanacijsko vijeće još nije poznato jer su to, kaže, "polutajni sastanci". Kostopeč i Goluža ustvrdili su da će nova udruga bolničkih liječnika braniti interese struke jer je "to što se događa liječnicima u Hrvatskoj zadnje dvije godine eklatantan oblik pravnog nasilja - oni su podcijenjeni i poniženi, a stanje u KB-u Dubrava samo je personifikacija ukupnih odnosa u hrvatskom zdravstvu koje je pred kolapsom". Kao jednu od prvih akcija najavili su temeljitu analizu nedavne kupnje ECMO aparata, koji su stajali 37 milijuna kuna.
ZAGREB - Komisija Hrvatske biskupske konferencije (HBK) Iustitia et pax poziva vlasti da propisima koji uređuju životne zajednice osoba istoga spola te propisima koji uređuju obiteljske odnose u Hrvatskoj uredi na način da se poštuju ljudska prava, a navlastito prava djece, istaknuto je danas na predstavljanju Izjave povodom najave donošenja Zakona o životnom partnerstvu te Obiteljskoga zakona. Podsjetivši na uzajamno uvažavanje i razumijevanje, Iustitia et pax ističe kako nitko legitimnoj zakonotvornoj vlasti ne odriče pravo da otvori statusna i materijalna prava drugim "trajnim zajednicama življenja", koje nisu u istoj situaciji kao bračni drugovi, ako to ne ugrožava postojeća prava drugih, a navlastito prava djece. Komisija navodi kako je riječ osobito o pravu djece da znaju svoje podrijetlo te da se o njima, kad god je to moguće, ponajprije skrbe njihovi majka i otac. "Zakon o životnom partnerstvu ne smije stvarati konfuziju životnoga partnerstva s bračnim zajednicama", stoji u Izjavi te se dodaje kako i pravna rješenja, kao što su te zajednice različite, trebaju biti različita. Upozorava se da nacrt Zakona o životnom partnerstvu prolazi bez ozbiljnje javne rasprave te da taj Nacrt učinke istospolnoga partnerstva u potpunosti izjednačava s brakom, i to istospolne partnere koji će se registrirati kao i one koji žive u neformalnoj zajednici. Komisija smatra kako je ovakvo rješenje presedan u europskim okvirima te da kao takvo dovodi do pravne nesigurnosti. Iustitia et pax upozorava kako Nacrt Zakona o životnom partnerstvu uvodi partnersku skrb za života i poslije smrti istospolnog partnera, odnosno partnerice koja je roditelj djeteta. "To je institut koji je sadržajno identičan posvojenju te se stavljanjem drukčijega naziva zavarava javnost", ističe Komisija i napominje kako nitko roditelju ne može uskratiti pravo na roditeljsku skrb samo zato jer živi u istospolnoj zajednici, no, upozorava i kako je, odnose djeteta s trećim osobama potrebno urediti ne kao pravo odraslih, te putem propisa namijenjenoga odraslim, već štiteći ponajprije prava djece, odnosno dobrobit djeteta.
ZAGREB - Feminističke udruge okupljene u Ženskoj platformi upozorile su danas kako su recentna događanja, kao i održani referendum, još jednom ukazali na činjenicu da su ljudska prava u Hrvatskoj na udaru fundamentalističkih snaga te su naglasile da neće dozvoliti urušavanje prava žena. "Tijekom referendumske kampanje često se postavljalo pitanje 'Tko je sljedeći?', a naše organizacije upravo prava žena vide kao ono što je sljedeće. Poručujemo da nećemo dozvoliti urušavanje prava žena niti u jednom području života", istaknula je Tajana Broz ispred organizacija okupljenih oko Ženske platforme koja je danas započela dvodnevnu konferenciju. Cilj je konferencije uspostava dijaloga između organizacija civilnog društva i predstavnika vladinih tijela te analiza učinjenog vezano uz politike rodne ravnopravnosti u protekle dvije godine. Savjetnica Predsjednika za društvene djelatnosti Zrinka Vrabec Mojzeš ustvrdila je da se konferencija održava se u "vrlo osjetljivom političkom trenutku kada jačaju opasne tendencije vraćanja unatrag kada govorimo o razini ljudskih prava u našem društvu". Predstavnica Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj Gabriella Sancisi naglasila je kako je jako važno raditi na pravima žena na tržištu rada, ne samo radi ravnopravnosti spolova, nego i zato što, ističe, žene zaposlene u organizacijama dovode tvrtke u balans i čine radno okruženje boljim.
ZAGREB - Udruge Kontra i Rišpet priopćile su danas da je Vrhovni sud preinačio presudu zagrebačkog Županijskog suda koji je ranije odbio njihovu tužbu protiv upravitelja zatvora u Osijeku Tomislava Cvitanušića zbog izjave u medijima kojom je diskriminirao homoseksualce. Cvitanušić je u spornoj izjavi, koju je dao za Večernji list krajem studenoga prošle godine, označio homoseksualce kao osobe koje mogu imati negativan utjecaj na maloljetne zatvorenike. Tada je, naime, izjavio da su u protekle dvije godine maloljetni zatvorenici zbog pomanjkanja smještajnih kapaciteta uz odobrenje suca smještani u ćelije s odraslim zatvorenicima, ali samo pod uvjetom da su to osobe koje neće imati negativan utjecaj na njih, što znači da ih ne smiju smjestiti u sobu s homoseksualcima, ovisnicima i recidivistima kaznenih djela. Udruga Kontra je zbog te izjave podnijela tužbu protiv Cvitanušića temeljem Zakona o suzbijanju diskriminacije.
ZAGREB - Majka preminule Nore Šitum, Đana Atanasovska ocijenila je kako su rezultati nadzora Ministarstva financija potvrdili njezine sumnje da je udruga "Hrabro dijete" na nezakonit način prikupljala novac u humanitarnoj akciji za pomoć u liječenju djevojčice, dok iz Udruge tvrde da izvješće nadzora još nisu dobili, no da su objavili sve podatke o novcu prikupljenom u humanitarnoj akciji. Atanasovska najveću nepravilnost vidi u tome što je Ministarstvo financija utvrdilo da je u humanitarnoj akciji prikupljeno 4,38 milijuna kuna, ističući da je ona dobila podatak da je prikupljeno 2,19 milijuna kuna. "Podatak da je prikupljeno 4,38 milijuna kuna govori o tome da su cijeloj hrvatskoj javnosti zatajili oko 2 milijuna kuna", kazala je Atanasovska Hini. Dodaje tome i da su državnome odvjetništvu poslane brojne prijave građana koje, kako je rekla, dokazuju da su im članovi udruge davali brojeve svojih privatnih računa da uplaćuju novac za liječenje njene kćeri. "Napisali bi u zagradi 'član udruge' i ispriku da broj računa udruge ne radi. Za sve postoje dokazi i trenutno je istraga u tijeku", dodala je. Izrazila je zahvalnost svim institucijama na odrađenom poslu, ali i ocijenila kako cijelog nadzora ne bi bilo da nije bilo pritiska javnosti, odnosno medija.