ZAGREB
Na prvom narodnom referendumu više od 65 posto izašlih birača izjasilo se da u Ustav uđe odredba po kojoj je brak zajednica između žene i muškarca, pokazuju neslužbeni rezultati nakon što su obrađena gotovo sva biračka mjesta. Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavilo je u 22,50 sati da je od izašlih na referendumu 65,79 posto ili 942.665 birača glasovalo za, dok je 33,59 posto ili 481.314 birača bilo protiv uvrštavanja u Ustav takve definicije braka. Podaci se temelje na više od 99,8 posto obrađenih biračkih mjesta, a konačni rezultati objavit će se sutra u podne do kada će biti obrađena sva birališta, uključujući i ona u inozemstvu, zatvorima i na brodovima. Od večeras obrađenih glasačkih listića važećih je bilo 99,43 posto, a nevažećih 0,57 posto. Glasovanje je, prema ocjeni predsjednika DIP-a Branka Hrvatina, proteklo na zadovoljavajuć način, no odaziv je bio slab jer se na referendum odazvalo nešto više od trećine birača. Na obrađenim glasačkim mjestima izlaznost je 37,84 posto, što je najmanji postotak izašlih birača do sada.
ZAGREB
Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavit će potpune, ne i konačne rezultate referenduma o ustavnoj definiciji braka. Do podneva bi trebali imati podatke sa svih mjesta, rekao je predsjednik DIP-a Branko Hrvatin, pojasnivši kako zbog vremenske razlike glasovanje još traje na 12 glasačkih mjesta, očekuju se podaci sa jednog broda, te sa 43 redovna glasačka mjesta. Hrvatin je potvrdio da je odaziv birača na referendum bio slab, na obrađenim glasačkim mjestima izlaznost je 37,85 posto. To je najmanji postotak izašlih birača do sada, rekao je predsjednik DIP-a.
ZAGREB
Za ustavnu definiciju braka kao zajednicu žene i muškarca izjasnila se većina birača u gotovo u svim županijama, dok su tek u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji prevladali birači koji su bili "protiv". Ti podaci, koje je Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavilo na svojim internetskim stranicama temelje se na gotovo sto posto obrađenih biračkih mjesta. Najviše birača glasovalo je "za" u Vukovarsko-srijemskoj županiji 80,79 posto. U jedanaest županija za se odlučilo više od 70 posto glasača, Brodsko-posavskoj županiji (79,80), Ličko-senjska (79,50), Dubrovačko-neretvanska (77,11), Splitsko-dalmatinska (77,69), Požeško-slavonska (78,85), Zadarska (75,72), Virovitičko-podravska (74,47), Šibensko-kninska (74,14), Krapinsko zagorska (71,70), Osječko-baranjska (71,20) i Bjelovarsko-bilogorska (70,21). Više od 60 posto birača glasovalo je "za" u pet županija, a to su Zagrebačka (69,82), Karlovačka (68,73), Koprivničko-križevačka (68,61), Sisačko-moslavačka (68,55) i Varaždinska (61,49). Referendum prolazi i u Gradu Zagrebu gdje se 55,90 posto birača izjasnilo "za" i u Međimurskoj županiji gdje je "za" bilo 54,42 posto birača. Tek u dvije županije većina birača bila je protiv, a to su Istarska (58,23 posto) i Primorsko-goranska (53,30 posto). Na razini čitave države "za" se izjasnilo 65,50 posto birača. Od nešto više od 8000 birača koji su glasali u inozemstvu njih 73,33 posto izjasnilo se "za".
ZAGREB
Zagreb i većina ostalih gradova i sjedišta županija glasovali su za ustavnu definiciju braka kao zajednice muškarca i žene, a jedino su građani Rijeke, Pule, Varaždina i Čakovca u većini glasali protiv. U Rijeci i Čakovcu je protiv glasovalo 59 posto birača, Varaždinu 57 posto, a u Puli 63 posto. U Zagrebu je za na glasačkom listiću zaokružilo 56 posto birača, a 44 ih je bilo protiv. Za uvrštavanje u Ustav odredbe o braku u Splitu je glasovalo 68 posto, a u Osijeku 63 posto. Najveći postotak onih koji su glasovali za bilježi Gospić (82 posto), a slijede Požega (72 posto), Slavonski Brod (71 posto), Velika Gorica i Dubrovnik (69 posto), Vukovar (68 posto) te Krapina, Križevci, Šibenik i Virovitica sa po 66 posto. U Zadru je gotovo 65 posto birača zaokružilo za, u Bjelovaru 62 posto, Karlovcu 61 posto, Sisku 58 posto, a u Koprivnici 55 posto.
ZAGREB
Predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Branko Hrvatin ocijenio je sinoć da je državni referendum na kojem su se građani izjasnili za ustavnu definiciju braka kao životne zajednice žene i muškarca, protekao na zadovoljavajući način. Sve je manje-više proteklo na zadovoljavajući način, nije bilo većih ometanja glasovanja, rekao je Hrvatin za Hinu. Primjedbama, a ne nepravilnostima, Hrvatin naziva pritužbe s terena da su štandovi inicijative "Vukovar – bez ćirilice" bili na više mjesta preblizu postavljeni glasačkim mjestima na kojima se odlučivalo o ustavnoj definiciji braka. To svakako nije dobro, ali nije se dogodilo ništa što bi dovelo u pitanje zakonitost referendumskog izjašnjavanja, izjavio je predsjednik DIP-a. Hrvatin priznaje da je bilo prilično teško provoditi državni referendum s obzirom na nedorečenosti postojećeg zakona koji ga uređuje. Pitanje financiranja, sankcija, referendumske šutnje, samo su neka koja će trebati urediti za budućnost, pobrojao je Hrvatin. Svakako će, ističe, trebati preciznije propisati načine i okolnosti u kojima se mogu prikupljati potpisi za različite inicijative. "To ne bi trebala biti mjesta i događaji na kojima se okuplja velik broj ljudi i onda se ta činjenica koristi da se paralelno skupe potpisi za neku drugu inicijativu", rekao je Hrvatin.
ZAGREB
Dvotrećinsko "za" na referendumu o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene predsjednika Republike Ivu Josipovića nije iznenadilo, no očekuje da takav rezultat ne bude razlog novih dubokih ideoloških podjela u društvu, a ni motiv za sprječavanje pravednog zakonskog uređivanja prava istospolnih zajednica. "Rezultati referenduma možda jesu za mnoge razočaravajući, ali sigurno nisu iznenađenje. S obzirom na to kako su tekle pripreme i kako se stvar odvijala do danas, rezultati zaista nisu iznenađenje", rekao je večeras Josipović novinarima u svome Uredu komentirajući rezultate referenduma o ustavnoj definiciji braka koji je inicirala Građanska inicijativa "U ime obitelji". Predsjednik naglašava da se rezultati moraju poštivati, no očekuje da ti rezultati ne budu razlog novih dubokih ideoloških podjela u društvu. "S druge strane, da ne budu ni motiv nekima da se sutra, kada budemo razgovarali o zakonodavstvu koje će na pravedan i dobar način urediti položaj istospolnih zajednica, ponašaju na način da sprječavaju to zakonodavstvo ili da ga ne prihvaćaju. Na kraju krajeva, podsjetit ću da su i inicijatori referenduma govorili da ne žele nikoga diskriminirati", istaknuo je Josipović dodavši kako želi da prava svih građanki i građana budu zaštićena na odgovarajući način. U rezultatima referenduma ne iščitava nikakvu političku poruku, jer referendumsko pitanje bilo je "tipično svjetonazorsko". "Ono nije političke naravi i mislim da jako griješe oni koji ga žele shvatiti kao politiku ili glasanje o Vladi, predsjedniku, državi i državnom sustavu", rekao je.
ZAGREB
Predstavnici Inicijative "Građani glasaju protiv" izjavili su nakon objave prvih neslužbenih rezultata referenduma o ustavnoj definiciji braka da nisu iznenađeni rezultatima jer su svojim slabim odazivom građani omogućili da u Ustav uđe vjerska koncepcija braka i naruši ustavno načelo ravnopravnosti svih građana. "Bilo je premalo institucionalne podrške da se građanima objasni da svojim neizlaskom daju vjetar u leđa onima koji ovim referendumom pokušavaju nametnuti jedan partikularni i isključivi napad na Ustav i ustavno pravo na ravnopravnost", rekla je u ime inicijative Marina Škrabalo na konferenciji za novinare u prepunom referendumskom stožeru Inicijative "Građana glasaju protiv" u Klubu arhitekata na središnjem zagrebačkom trgu. Iako većina građana ne podržava ove ustavne promjene, one će zbog slabog odaziva stupiti na snagu, istaknula je. Rezultati referenduma pokazuju i da u Hrvatskoj jedino vjerske zajednice provode vrijednosni odgoj, te da su u pogledu građanskog odgoja institucije potpuno zakazale, rekla je Škrabalo. Prisutnima se u ime Inicijative obratio i Gordan Bosanac, koji je izrazio nadu da je ovo prvi i zadnji put da je "grupa ljudi izigrala demokratske procedure ove zemlje". Poručio je kako očekuje da se što prije donese zakon o partnerstvu, da se izmijeni zakon o referendumu te da građanski odgoj "konačno zaživi u ovoj zemlji".
ZAGREB
Zagreb Pride ustvrdio je večeras da inicijativa "U ime obitelji", koju su nazvali klerikalnim pokretom, referendumom nije ništa promijenila, osim što je stvorila atmosferu podjele hrvatskih građana i građanki na "normalne" i "nenormalne", te potaknula "nevjerojatnu količinu netrpeljivosti i homofobije", na što je prema procjenama stručnjaka potrošeno više od 50 milijuna kuna. "S obzirom na izrazito nisku izlaznost građana i građanki jasno je da pitanje ustavne definicije braka nije uopće važno kako nas se pokušalo uvjeriti te da ovakve podjele i diskriminacija nisu nikome potrebne", priopćio je Zagreb Pride. Udruga navodi da brak ne ugrožava nitko, a i raznospolnu i istospolnu obitelj štiti država, dok su sve ostalo zablude i manipulacije. "Budimo hrabri i hrabre, bez straha, zauzmimo se za sebe i svoju obitelj. Svojim primjerom pokažimo da je ovo zemlja za sve nas, da mi, LGBTIQ osobe ne idemo nikuda i da ćemo unatoč svim preprekama ostvariti svoja prava, zaštititi svoje obitelji i živjeti slobodno svoje živote", poručio je Zagreb Pride. I izvanbračna i istospolna zajednica predstavljaju obiteljski život, sve su te zajednice obitelj, koja je i puno šire od toga, poput jednoroditeljske obitelji, obitelji bez djece ili obitelji djeda, bake i unučadi, kažu u udruzi.
ZAGREB
Potpredsjednica Vlade i potpredsjednica SDP-a Milanka Opačić izjavila je sinoć da joj je žao što je na "nepotreban i suvišan referendum" potrošeno 48 milijuna kuna iz državnog proračuna, te najavila daljnji razvoj prava LGBT osoba. "Žao mi je što je potrošeno 48 milijuna kuna iz državnog proračuna na ovaj nepotreban i suvišan referendum i što je Hrvatska pokazala da je zemlja u kojoj postoji većina vrlo netolerantna prema ljudskim pravima", rekla je Opačić novinarima u središnjici stranke. Dodala je kako se nada skorom donošenju ustavnih promjena koje će onemogućiti daljnje referendumsko umanjivanje prava manjina. Najavila je da će Vlada, u skladu sa svojim izbornim programom, dati maksimalna prava LGBT zajednici, te da će na sjednici Vlade u četvrtak vjerojatno biti prihvaćen prijedlog zakona o životnom partnerstvu, koji će dati određena prava homoseksualnim zajednicama. Kazala je, također, kako će se sljedeće školske godine kao redoviti predmet uvesti zdravstveni odgoj, koji je ove godine u školama bio kao pilot-projekt. "Mislim da je ovo pokazalo da mlade generacije moramo educirati da imaju puno veću toleranciju od one koju pokazuju odrasli u ovom trenutku", rekla je Opačić.
ZAGREB
Potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner rekao je sinoć kako HDZ smatra da rezultat referenduma o ustavnoj definiciji braka ni na koji način ne ugrožava i ne smije ugroziti prava bilo koga. "Protivno spinovima da se referendumom netko diskriminira, to se neće dogoditi. Radilo se o političkoj igri, što nije dobro", kazao je Reiner novinarima nakon obrađene većine glasova na referendumu. Istaknuo je da se "naši prijatelji, susjedi i rodbina" drugačije spolne orjentacije ne trebaju brinuti jer njihova ljudska prava moraju biti zaštićena, te će HDZ biti prvi koji će ih štiti, ako i pravo na različitost. "Njihov položaj i bilo kakvo zakonsko riješenje ne smije biti poligon za politiziranje kao bi se prikrio nerad, neznanje i nesposobnost sadašnje Vlade. A o tome se zapravo radilo u dobrom dijelu kampanje koju je predvodila Vlada, suprotno europskom ponašanju i preporukama Venecijanske komisije Vijeća Europe", ustvrdio je. Reiner je ocijenio da je kampanja bila vrlo neprimjerena i izuzetno jednostrana, a većina medija zalagala se "protiv". Također, mnogi političari koji su bili protiv, koristili su neprimjeren rječnik. Podsjetivši kako je to treći referendum u Hrvatskoj i prvi koji su pokrenuli građani, istaknuo je da su se građani na njemu odlučili za "poštivanje tradicionalnih vrijednosti naroda i države".
ZAGREB
Prva potpredsjednica Vlade i predsjednica HNS-a Vesna Pusić ocijenila je da 35 posto onih, koji su na jučerašnjem referendumu prepoznali važnost slobode i izjasnili se protiv diskriminacije, nije dovoljan, ali niti mali broj ljudi, te da se mora dalje raditi na temama borbe protiv diskriminacije. „Trideset pet posto ljudi koji su izašli na referendum prepoznalo je liberalnu ideju i važnost slobode. Čak i u tako, na prvi pogled blagom i neutralnom pitanju, 35 posto ljudi u Hrvatskoj reklo je 'ne, mi smo za slobodu, a ne za diskriminaciju'. To nije dovoljno, ali nije ni malo. To znači da je pred nama vrijeme u kojem ćemo morati i htjeti i dalje raditi na temama slobode i borbe protiv svakog oblika diskriminacije“, izjavila je Vesna Pusić nakon objave prvih neslužbenih rezultata današnjeg referenduma, kojim je izglasano da se u Ustav unese odredba da je brak životna zajednica žene i muškarca. „Ja sam sigurna da među 65 posto ljudi koji su glasali, u ovom slučaju 'za', mnogi ne prepoznaju da se zapravo radi o glasu za diskriminaciju i da bi, kad bi ih se jasno pitalo, mnogi od njih također bili protiv. Nećemo posustati, radit ćemo dalje. Hvala svima koji su stali u obranu moderne Hrvatske i nadam se da će nam se i drugi, u vremenu koje je pred nama, pridružiti“, poručila je predsjednica HNS-a.
ZAGREB
Predstavnici manjih parlamentarnih stranaka izrazili su jučer razočaranost niskim odazivom na prvi ustavotvorni referendum u Hrvatskoj. "Iznenađen sam i ražalošćen jako slabim odazivom. Prvi ustavotvorni narodni referendum trebao je biti festival demokracije, ali se zbog necivilizirane kampanje pretvorio u festival mržnje i duboke podjele društva, koja je jedan od razloga lošeg odaziva", rekao je Hini predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar. Naglasio je da su rezultati referenduma, kakvi god da budu, pravno valjani i temelje se na Ustavu te da ih se mora poštovati. Potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac smatra da odaziv na današnji referendum "doista ne može biti uzet kao relevantni ustavotvorni izlazak". "Kad se sve sabere i oduzme, ovo je Pirova pobjeda onih koji su pokrenuli inicijativu", rekao je Pupovac. Nizak odaziv razočarao je i predsjednicu HSP AS Ružu Tomašić. "No, zadovoljna sam rezultatom, sad su ljudi pokazali da je obitelj temelj društva. Sada idemo dalje, vidjeti od čega ćemo živjeti", rekla je Tomašić. Predsjednik HDSSB-a i osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić izjavio je da su rezultati referenduma bili očekivani jer je Hrvatska zemlja s tradicionalnim poimanjem braka i obitelji. Takav stav imamo HDSSB i ja osobno, pa mi je drago da će zbog agresivne kampanje i pritisaka s druge strane konačno mnogima biti jasno kakvo je opredijeljenje hrvatskih građana u većini, rekao je Šišljagić.
PULA
Potpredsjednik IDS-a i pulski gradonačelnik Boris Miletić izjavio je kako je Istra na jučerašnjem referendumu, na kojemu su se birači Istarske županije većinom izjasnili protiv unošenja u Ustav definicije braka, još jednom pokazala svoju otvorenost prema svima. "IDS se već više od dvadeset godina zalaže za otvoreno društvo i ljudska prava. Smatram da je i ovaj referendum pokazao posebnost Istre od ostalih regija i stoga sam osobno sretan i ponosan što živim u Istri", poručio je večeras Miletić. "Mislim da je ovo bio nepotreban referendum, kojim se ništa novoga nije definiralo, već su samo uzaludno potrošena velika sredstva iz državnog proračuna," kazao je Miletić za Hinu. Smatra da su, s obzirom na slabu izlaznost, očito i građani to shvatili. "Očito da su i oni shvatili kako je referendum bio nepotreban te da im to predstavlja gubljenje vremena," rekao je. Na današnjem referendumu većina je glasača koji su izašli na birališta u Hrvatskoj glasalo je za to da se u Ustav RH unese odredba da je brak životna zajednica žene i muškarca. Samo u dvije županije birači su većinom bili protiv - u Istarskoj 58,23 posto izašlih, dok je 41,07 bilo "za", a u Primorsko-goranskoj je protiv bilo 53,3 posto, dok se za ustavnu definiciju braka izjasnilo 46,15 posto izašlih birača.
ZAGREB
Rezultat referenduma je prema mišljenju analitičara pokazao da je Hrvatska pretežno konzervativno orijentirano društvo , zaostalo u svjetskim trendovima koje se ustavnom zabranom izjednačavanja gay i straight brakova smjestilo bliže Balkanu nego Zapadnoj Europi, iako se Hrvatska svim silama trudila da izađe iz tog geografskog prostora. "Hrvatska će ostati sa Poljskom, Mađarskom, Bugarskom i Rumunjskom na istočnom krilu Europske unije. To po sebi nije tragično, ali cementira jedan odnos. Simbolički se pokazuje ta katolička, konzervativna narav hrvatskog društva i pokazuje da se, ono što smatramo liberalnom ili lijevo orijentiranom Hrvatskom, vrti negdje oko trećine stanovništva. Ništa se neće promijeniti osim što će simbolički pritisak biti veći, a to može značiti i više batina", rekao je Hini politički komentator Žarko Puhovski. Ipak, smatra da će se s druge strane dogoditi i nešto izrazito povoljno za drugu stranu, a to je da se Vlada sada osjetila prozvanom izaći u javnost s punom verzijom Zakona o registriranom partnerstvu tako da će zakon biti povoljniji nego što bi bio prije poraza na referendumu. "Referendum se", istaknuo je Puhovski, održao jer je "tvrdoglavi premijer odbio tražiti mišljenje Ustavnog suda jer ima mišljenje da je to institucija koju treba ukinuti. Zato nije htio da Ustavni sud ima ulogu u mogućem odbijanju tog pitanja i time je pomogao da do referenduma dođe."