Raspravno vijeće koje je izreklo presudu zaključilo je kako je tijekom dokaznog postupka nedvojbeno dokazano da je Milić sudjelovao u ubojstvima civila i u nečovječnom postupanju prema njima.
Otegotnom okolnošću sud je ocijenio činjenicu da su žrtve Milićevih zločina bili jedna žena, malodobne osobe, starac te invalid, a nitko od njih nije bio pripadnikom neke vojne postrojbe.
Miliću je suđeno zajedno s još jednim pripadnikom HVO-a, Zoranom Marinićem, kao supočiniteljem tih zločina, no on je u preminuo ranije ove godine.
Zoranu Miliću Sud BiH presudio je na temelju odredbi Kaznenog zakona bivše SFRJ iz 1973. godine koje predviđaju blaže kazne za ratni zločin u odnosu na Kazneni zakon BiH iz 2003. godine, po kojemu se ranije sudilo u sličnim slučajevima.
Europski sud za ljudska prava ranije ove godine ocijenio je kako je retroaktivna primjena Kaznenog zakona BiH na slučajeve povezane s ratom od 1992. do 1995. godine neprihvatljiva, jer optuženike stavlja u nepovoljniju poziciju o odnosu na odredbe zakona koji je bio na snazi u vrijeme kada su zločini počinjeni.
Zbog takvog je pravorijeka Europskog suda s izdržavanja kazne moralo biti pušeno deset osoba koje su ranije pravomoćno osuđene na kazne dugotrajnog zatvora zbog počinjenih ratnih zločina, uključujući tu i genocid u Srebrenici.
Sada je u tijeku obnova procesa tim osobama kako bi im se izrekle nove kazne sukladno zakonu iz 1976. godine.