Zbijeno mnoštvo, okupljeno po sitnoj kišici, odalo mu je počast minutom šutnje u 12.30 sati (19.30 sati po srednjoeuropskome vremenu) a gradska zvona su zazvonila u spomen na dosad najmlađeg predsjednika u Bijeloj kući ustrijeljena na Dealey Plazi 22. studenoga 1963.
Diljem zemlje su bile organizirane mise i predavanja o Johnu Fitzgeraldu Kennedyju a minutom šutnje mu je odana počast u prigodi 50. obljetnice ubojstva koja je obilježena i u Berlinu, gdje će se položiti vijenac ispred gradske vijećnice u četvrti Schoeneberg gdje je održao glasoviti govor u zapadnom Berlinu "Ich bin ein Berliner".
Jednako će biti i u Londonu, gdje muzej suvremene umjetnosti Tate Modern izlaže jedinu zasad poznatu suvremenu sliku ubojstva JFK-a u Dallasu.
Vijenac je položen i na grob 35. američkog predsjednika na vojnom groblju u Arlingtonu, blizu Washingtonu, gdje gori vječna vatra koju je na dan njegova ukopa zapalila Kennedyjeva supruga Jackie.
"Učinimo plodnim njegovo nasljeđe danas i u idućim desetljećima", pozvao je predsjednik Barack Obama u proglasu kojim je naredio da se zastave tog dana u zemlji spuste na pola koplja.
Trenutak kada je objavljena vijest o Kennedyjevoj smrti i snimke njegova ubojstva u automobilu sa spuštenim krovom, dok je uz njega bila Jackie u ružičastom chanel kostimu i dalje su dio kolektivnog sjećanja Amerikanaca.
JFK je rođen u bogatoj i utjecajnoj obitelji u Bostonu. Bio je najmlađi izabrani predsjednik i prvi katolik na predsjedničkoj dužnosti, a utjelovljavao je vrijeme puno nade za naraštaj baby-booma.