"Naš kapacitet je ograničen, a kad govorimo o tome koje predmete procesuiramo treba znati da je to odluka tužitelja, a oni su neovisni i mislim da rade odličan posao", kazao je Meron.
Tijekom rasprave vođene na konferenciji u povodu dvadesete obljetnice rada ICTY-a predstavnici bošnjačkih, hrvatskih i srpskih udruga uglavnom su iskazali nezadovoljstvo brojem presuda protiv počinitelja zločina nad pripadnicima njihovih naroda.
Predsjednica udruge "Majke u Domovinskom ratu" Marija Slišković upozorila je kako brojni počinitelji zločina ni danas nisu procesuirani što uključuje i one odgovorne za silovanja. "U svemu je previše politike, a pitam se kako ćemo uspostavljati dobre odnose i povjerenje ako nismo doista vidjeli pravdu", kazala je Slišković.
Merona su tijekom rasprave predstavnici srpskih udruga pitali i zašto je u ponedjeljak posjetio baš grobnicu Tomašica kod Prijedora.
"Smatram to uvredom za mene i za sve druge koji su preživjeli Drugi svjetski rat", kazao je Meron dodajući kako nije u redu optuživati ga da nema suosjećanja sa svim žrtvama jer je netko nezadovoljan radom ICTY-a.
Posjet grobnici Tomašici opisao je kao logičan jer je ona najveća koja se trenutačno ekshumira, dodajući kako to ne znači nikakvo umanjivanje važnosti drugih žrtava.
Obećao je da će tijekom svakog posjeta BiH odati počast svim žrtvama zločina. "Shvaćam da žrtve nisu zadovoljne, no želim vas uvjeriti da mi definitivno pokušavamo raditi sve što je u našoj moći", kazao je Meron podsjetivši kako je ICTY ad hoc sud.
"Znam da ste razočarani nedavnim presudama, no nemojmo dopustiti da dva ili tri oslobađanja umanje značenje svih rezultata postignutih proteklih godina", poručio je Meron članovima udruga zatraživši još malo vremena i strpljenja da bi se rad ICTY-a priveo kraju.
Uz kritike Meron je u Sarajevu mogao čuti i pohvale na račun djelovanja Haaškog suda.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) iskorak je u međunarodnoj pravdi jer je poslao snažnu poruku da lokalni tirani više neće moći nekažnjeno djelovati, no u njegovu radu postoje i manjkavosti poput nejasnog načina na koji se osuđujuće prvostupanjske presude u konačnici preinačene u oslobađajuće, kazao je Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava.
Sudjelujući na konferenciji posvećenoj dvadesetoj obljetnici rada ICTY-a Pusić je kazao kako je djelovanje tog suda i kažnjavanje najodgovornijih za ratne zločine na području bivše Jugoslavije najbolji put da se spriječe novi slični ratovi i takva vrsta sukoba pošalje u povijest.
"ICTY je uvijek imao potporu nevladinih udruga iz Hrvatske iako su one zbog toga često optuživane zbog navodnog manjka patriotizma", kazao je Pusić.
Predsjednica koalicije za REKOM Nataša Kandić kao najveće dostignuće ICTY-a istaknula je to što je uspio prekinuti praksu nekažnjivosti najodogovornijih političkih i vojnih lidera za ratne zločine. "Nitko nije očekivao da će se pred ICTY-em naći potpisnici mirovnih sporazuma", kazala je Kandić tijekom rasprave.
Ona je ocijenila i kako zadaća ICTY-a zapravo nije "donijeti povjerenje" nego utvrditi činjenice. Kandić drži kako je pomirenje proces kojega moraju provesti ljudi koji žive u regiji na temelju nedvojbeno utvrđenih činjenica, a to bi mogao postići baš REKOM, inicijativa koja zagovara osnivanje regionalne i nezavisne komisije s mandatom utvrđivanja i javnog iznošenja činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava na području bivše Jugoslavije, uključujući i sudbinu nestalih.