"ICTY je pokazao kako je moguće suditi i u najsloženijim predmetima, uključujući inkriminacije za najgore zločine, te protiv najviših vojnih i političkih vođa i to u velikom broju predmeta", kazao je Meron sudjelujući na konferenciji posvećenoj 20. obljetnici rada ICTY-a te njegovim postignućima.
Meron je istaknuo kako je odluka o utemeljenju Haaškog tribunala, koju je 1993. godine donijelo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, od povijesnog značenja.
"Nakon pola stoljeća nedjelovanja i nakon suđenja nacističkim ratnim zločincima međunarodna je zajednica dala snažan odgovor na zvjerstva počinjena tijekom žestokih ratnih sukoba", kazao je Meron.
Podsjetio je kako su mnogi sumnjali u učinkovitost suda, a neke presude su bile i sada su proturječne. "Neki tvrde da presude Tribunala nisu donijele pravdu žrtvama, dok se drugi pitaju o njegovu doprinosu povijesti. Moramo se ipak prisjetiti da je mandat Tribunala prilično ograničen i daje zadaću proglasiti optužene krivima samo kada je ta krivnja dokazana izvan svake razumne sumnje i na temelju dokaza. Pridržavanjem tog načela ICTY je u dvadeset godina je otklonio sve početne sumnje i nadmašio očekivanja", ocijenio je Meron.
Dodao je kako ICTY može biti ponosan jer je poštovao pravičnost suđenja, pri čemu se svatko smatra nedužnim dok mu se ne dokaže krivnja. Također je podsjetio kako je Tribunal prikupio iznimno velik broj dokaza tijekom suđenja, a ta će arhiva služiti brojnim generacijama te je istaknuo kako su sudovi poput Međunarodnog kaznenog suda (ICC) izravno nasljeđe onoga što je započeo ICTY.
Predsjednik ICTY-a podsjetio je i na uspostavu tzv. rezidualnog mehanizma koji će dovesti do kraja eventualne žalbene postupke u slučajevima Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Vojislava Šešelja i Gorana Hadžića. "Mi do tada ostajemo fokusirani na odgovoran završetak rada ICTY-a", poručio je Meron uz konstataciju kako je sada sve više posla u procesuiranju ratnih zločina pred nacionalnim pravosuđima država regije, a posebice u BiH.
Pojava suca Merona na konferenciji u Sarajevu izazvala je nezadovoljstvo skupine nevladinih aktivista koji su uoči njegova istupa napustili dvoranu u kojoj se konferencija održavala noseći transparent s napisom "RIP Justice".
"Ne želimo biti dijelom cirkusa koji dopušta sucu Theodoru Meronu pranje ruku od odgovornosti da objasni svoje katastrofalne odluke koje je donosio tijekom godine", kazala je novinarima Hana Obradović, jedna od organizatorica prosvjeda kojega osiguranje nije ometalo. Ona je ustvrdila kako je konferencija prilika za promicanje "praznih riječi" o dostignućima Haškog tribunala, dok izostaju odgovori na pitanja o proturječnim preranim oslobađanjima osuđenih za ratne zločine.
Među onima koji su nezadovoljni dosadašnjim učincima Haaškog tribunala, ali i izravno Meronovim djelovanjem je i Munira Subašić, predsjednica udruge "Majke Srebrenice". Učinke ICTY-a ona dijeli na dvije faze, a prijelomnicom smatra suđenje Slobodanu Miloševiću.
"Bili smo zadovoljni Haaškim tribunalom sve do trenutka kada je umro Milošević. Kada je umro Milošević, umrla je i pravda za žrtve", kazala je za Hinu Subašić, uz ocjenu kako je ICTY morao naći mehanizam po kojemu bi se Miloševiću ipak presudilo zbog počinjenih zločina.
"Bojimo se da sličan scenarij ne bude ponovljen u slučaju Mladića i Karadžića", kazala je Subašić, uz ocjenu kako ICTY u posljednje vrijeme "ne radi baš ništa", jer ne doprinosi ni pravdi ni pomirenju. Ona je nedopustivim ocijenila i prijevremeno puštanje osuđenih ratnih zločinaca na slobodu nakon izdržane dvije trećine kazne. "To sve radi Meron", kaže Subašić.
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović kazao je na konferenciji kako je njegovo mišljenje o radu ICTY-a podijeljeno.
"Ne mogu se oteti dojmu da postoje dva Haaška tribunala", kazao je Izetbegović pojašnjavajući kako je "prvi tribunal" utemeljen 1993. slao jasnu poruku da zločini moraju biti kažnjeni i da na ovom svijetu ipak ima pravde.
Najznačajnijim je ocijenio sudske presude o genocidu u Srebrenici, o opsadi Sarajeva te o sustavnim silovanjima kao ratnom zločinu.
"Na žalost, u vremenu koje je uslijedilo sud se od toga udaljio. Sud se umorio i sebi postavio za cilj samo da završi posao", ocijenio je Izetbegović dodajući kako su dvojbene drugostupanjske oslobađajuće presude najviše rangiranim vojnim i političkim dužnosnicima odgovornim za ratne zločine.
"Kako objasniti da su oni koji su prvostupanjskim presudama osuđeni na po 20 i više godina u drugostupanjskim oslobođeni", postavio je pitanje Izetbegović upozoravajući kako takve presude posebice pogađaju žrtve.
Izrazio je nadu kako će u preostalim suđenjima u Den Haagu Tribunal "na pravedan način" okončati svoj posao.
Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso je kazala kako je ICTY značajno doprinio uspostavi posebnog odjela za ratne zločine pri Sudu BiH koji ima zadaću procesuirati počinitelje najtežih ratnih zločina.
"Pravila postupka, organizacija rada i praksa ICTY-a imale su velik utjecaj na uspostavu tog odjela", kazala je Kreso navodeći kao primjere uspostavu mehanizama zaštite svjedoka kakvoga koristi ICTY, ali i praksu suđenja u slučajevima tzv. udruženog zločinačkog pothvata te suđenja po zapovjednoj odgovornosti.
"Nadam se da će Sud BiH i njegov odjel za ratne zločine i dalje imati ovakvu potporu za budući rad", kazala je Kreso.
Direktorica Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe (ICMP) Kathyrine Bomberger podsjetila je kako je pretpostavka suđenjima u Den Haagu bilo prikupljanje velikog broja dokaza, u čemu je sudjelovala i "cijela vojska forenzičara i antropologa" koji su ekshumirali tijela žrtava iz brojnih masovnih grobnica.
"Ekshumirano je više od tri tisuće masovnih grobnica na području bivše Jugoslavije", kazala je Bomberger dodajući kako će ta iskustva biti korištena u svim budućim konfliktima, uključujuću primjerice rat u Siriji.
Stručnjaci ICMP-a su, sudjelujući u istragama haaškog tužiteljstva, pomogli utvrditi što se točno dogodilo sa 70 posto od više od 40 tisuća osoba koliko ih je prijavljeno kao nestalo tijekom ratova na području bivše Jugoslavije.
Konferencija koju je u Sarajevu organizirao ICTY okupila je predstavnike haškog tribunala, pravosudnih tijela u BiH te brojnih nevladinih udruga iz cijele regije koje okupljaju žrtve zločina i članove obitelji nestalih.