U Republici Srpskoj 21. studenoga je neradni dan i entitetski praznik, dok je u Federaciji BiH običan radni dan u kojemu se malo tko osvrnuo na ono što se prije osamnaest godina zbivalo u američkoj vojnoj bazi "Wright-Patterson" u Daytonu, kada su tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, predsjedatelj Predsjedništva BiH Alija Izetbegović i predsjednik tadašnje SR Jugoslavije Slobodan Milošević stavili svoje potpise na dokument kojim je okončan rat i stvorena nova složena država BiH, sastavljena od dva entiteta.
Ista će se situacija ponoviti i za četiri dana kada će se u Federaciji BiH 25. studenoga obilježavati kao praznik u znak sjećanja na dan kada je 1943. godine odlukama ZAVNOBiH-a uspostavljena državnost BiH u okviru buduće jugoslavenske zajednice.
Način na koji se u BiH osamnaest godina poslije Daytona odnose prema tom događaju najbolja je ilustracija potpuno različitog odnosa prema cjelokupnom daytonskom sporazumu kojega se u jednoj polovici BiH doživljava kao potrošeni dokument kojega valja što prije odbaciti, dok se u drugom dijelu on apsolutizira kao jedini temelj na kojemu ta država može opstati.
Tako je uoči obljetnice potpisivanja Daytonskog sporazuma predsjednik RS Milorad Dodik ovaj dokument nazvao temeljem funkcioniranja BiH, uz ocjenu kako je u proteklim godinama previše ovlasti oduzeto entitetima i dano državi, za što je opet okrivio međunarodnu zajednicu. Najavio je i jačanje "autonomije RS" nazivajući je "međunarodno priznatim entitetom". Za Dodika nije protivno Daytonu ni to što je proteklih dana počeo zagovarati transformaciju BiH u konfederaciju sastavljenu od tri etničke teritorijalne jedinice te tvrdi kako bi se time jamčila prava Hrvata koji žive u BiH.
Jedan od izravnih sudionika pregovora vođenih u Daytonu, sveučilišni profesor Kasim Trnka kazao je pak kako je to što se u RS danas apsolutno inzistira na Daytonu rezultat činjenice da je taj sporazum zapravo legalizirao do tada ilegalni entitet od kojega neki u Banjoj Luci danas pokušavaju stvoriti državu, iako je to protutustavno.
Za Trnku je sasvim jasno kako je mirovni sporazum iz 1995. godine iscrpljen te kako je došlo vrijeme da se ustav BiH, koji je tada sačinjen, postupno prilagodi suvremenim demokratskim standardima.
"Iz daytonskog paketa nužno je isključiti diskriminatorne i dezintegracijske elemente i stvoriti uvjete za jačanje demokratskih standarda na kojima inzistira Europska unija", kazao je Trnka, a prenosi u četvrtak "Dnevni avaz".
Upravo je to gotovo nerješivi problem o kojemu se već mjesecima pregovora u BiH u pokušaju da se iz ustava i izbornog zakona barem uklone odredbe koje diskriminiraju pripadnike nacionalnih manjina na temelju presude što ju je još 2009. godine donio Europski suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci".
Predstavnici Europske komisije i ovog tjedna bez posebnog uspjeha vode pojedinačne pregovore s čelnicima političkih stranaka iz BiH o preinakama ustava i izbornog zakona. Riječ je o pokušaju uspostave novog izbornog modela kojim bi se osiguralo da svatko može biti kandidiran na izborima bez obzira na nacionalnu pripadnost, ali i da se osigura zaštita interesa svakog konstitutivnog naroda i nacionalnih manjina, što je u zemlji kakva je BiH iznimno komplicirano.
"Na kraju smo tamo gdje smo i počeli. Znamo što nećemo, a dogovora nema", izjavio je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović nakon posljednjeg kruga pregovora s izaslanstvom Europske komisije održanog u srijedu.
Čović ističe kako je donja crta ispod koje njegova stranka neće ići ta da jedan narod ne bira drugome predstavnike u vlasti, čime je aludirao na to što je Željko Komšić dva puta izabran za člana Predsjedništva BiH kao kandidat iz reda hrvatskog naroda iako su za njega glasovali pretežito Bošnjaci.
Trenutačni je problem to što se hrvatske i bošnjačke političke stranke ne mogu dogovoriti o preciznom mehanizmu koji bi jamčio da će hrvatsko biračko tijelo moći izabrati onog kandidata za Predsjedništvo BiH kojega želi. Bošnjačke političke stranke strahuju da bi bilo koji model koji bi to i formalno jamčio predstavljao uspostavu neke vrste "trećeg entiteta" odnosno dodatnu podjelu zemlje po nacionalnoj osnovi.