"Zapelo je na zahtjevima ovih stranaka za nekakvim 'dodatnim mehanizmima' koji bi jamčili da neće biti nametanja izborne volje odnosno da brojniji narod neće birati predstavnike malobrojnijim. Nisam uvjeren da je moguće ponuditi takve mehanizme a da se ne uđe u prostor novih diskriminacija i bojim se da ćemo zbog pretvrdog stajališta dva HDZ-a i ovaj put ostati nedovršenog posla", izjavio je Izetbegović, koji je i zamjenik predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA).
Ova je izjava uslijedila uoči novog kruga pregovora o provedbi presude "Sejdić-Finci" koji bi tijekom dana trebali biti nastavljeni u Bruxellesu na razini stručnjaka. Ukoliko bi oni došli do usuglašenog rješenja uslijedio bi novi sastanak stranačkih lidera koji trebaju potvrditi dogovor, a rok koji je za to postavljen je 18. studenog. Dogovor o današnjem sastanku stručnjaka i utvrđeni konačni rok za rješenje bili su i jedini rezultat pregovora o ovom pitanju što su ih 31. listopada u Budimpešti posljednji put vodili najviši dužnosnici HDZ BiH, HDZ 1990, SDA te Socijaldemokratske partije (SDP BiH) i Saveza za bolju budućnost (SBB).
Izetbegović tvrdi kako su u Budimpešti Europska unija odnosno njen povjerenik za proširenje Štefan Fuele ponudili model koji je svima prihvatljiv, a temelji se na presjeku svega onoga o čemu se razgovaralo proteklih mjeseci.
"Model je prihvatljiv svima, uključujući i EU, osim HDZ-ima koji, uvjeren sam, traže previše", tvrdi Izetbegović dodajući kako se sada očekuje da se dva HDZ-a "vrate u prostor mogućeg i realnog".
Točan sadržaj prijedloga razmatranog u Budimpešti i dalje je nepoznat javnosti jer je takav dogovor svih sudionika pregovaračkog procesa. Nagađa se ipak kako je sporno to što HDZ BiH i HDZ 1990. inzistiraju na uvođenju mehanizma koji bi osigurao da se jedan od dva člana Predsjedništva BiH s teritorija Federacije BiH bira na temelju glasova iz županija s hrvatskom većinom.
Presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci" donesena je još 2009. godine i od vlasti BiH traži da izmijene ustav i izborni zakon u odredbama koje onemogućuju kandidiranje pripadnika nacionalnih manjina za članove Predsjedništva BiH ili za zastupnike u Domu naroda parlamenta BiH.
Provedba presude u međuvremenu je postala i temeljni uvjet na kojemu inzistira EU kako bi stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s BiH (SBB), a ta zemlja mogla podnijeti zahtjev za odobravanje statusa kandidata za članstvo.