BERLIN - Cornelius Gurlitt, vremešni Nijemac koji je u svom stanu u Muenchenu skrivao nacističko blago, neće ga se odreći bez borbe, piše u nedjelju internetski portal France 24. Gurlitt (80) je u intervjuu tjedniku Der Spiegel rekao da je njegov otac, utjecajni trgovac umjetninama u nacističkom režimu, do slika došao legalnim putem i da je zajedno s ostalim potomcima zakoniti vlasnik. "Ništa neću vratiti dobrovoljno", rekao je. "Nadam se da će se čitava stvar brzo riješiti i da će mi slike konačno biti vraćene", istaknuo je. Gurlitt, koji ima srčanih problema, tvrdi da je državnim tužiteljima što su ga istraživali zbog utaje poreza i pronevjere dao dovoljno dokumenata koji dokazuju njegovu nevinost. Kaže da je šokiran zbog neželjene pozornosti, uključujući fotoreportere koji ga opsjedaju kad izađe iz kuće, pa čak i kada kupuje namirnice u supermarketu. "Ja nisam Boris Becker, što ti ljudi žele od mene?", pita se Gurlitt. "Sve što želim je živjeti s mojim slikama", dodao je. Gurlitt je sin Hildebranda Gurlitta, jednog od trgovaca umjetninama koje su nacisti ovlastili da prodaju oduzete i opljačkane umjetnine kako bi se domogli stabilnih stranih valuta. I dok je brojne slike prodao, dobar dio zadržao je za sebe. Vjerovalo se da je većina umjetnina izgubljena ili uništena, no pojavila se tijekom rutinske porezne inspekcije u Gurlittovom stanu u veljači 2012. Trenutno se nalaze na tajnoj lokaciji. Njemačke vlasti provode istragu tvrdeći kako žele spriječiti pojavu lažnih vlasnika blaga, među kojima su slike Picassa, Matissea, Chagalla, Renoira i Delacroixa. Židovske obitelji i muzeji, koji tvrde da su slike prije više od 60 godina otete iz njihovih kolekcija, kritizirali su činjenicu da je bio potreban njemački tjednik Focus da bi se napravilo to spektakularno otkriće ovoga mjeseca.
LOS ANGELES - Američkoj glumici Angelini Jolie u subotu je na 5. holivudskoj svečanosti Governers Awards uručen počasni Oscar za humanitarni rad. Jolie je dobila humanitarnu nagradu Jean Hersholt, jednako "tešku" poput klasičnog Oscara pred brojnim holivudskim zvijezdama, poput Toma Hanksa, Jake Gyllenhaal, Diane Keaton, Emme Thompson, Harrisona Forda, Amy Adams, Matthewa McConaugheya, Georgea Lucasa i brojnih drugih.
Vrlo angažirana u humanitarnom radu, 38-godišnja glumica je od 2012. posebna izaslanica UN-ova visokog povjerenstva za izbjeglice, za koji je od tada obavila više od 40 misija u cijelome svijetu. Nagradu Jean Hersholt primila je iz ruku redatelja Georgea Lucasa, a govor o njezinu radu prethodno je održala glumica Gena Rowlands. "Tek nakon što sam počela putovati shvatila sam koliku odgovornost imam prema drugima. Kad sam se susrela s osobama koje su preživjele ratove, s glađu, s pričama o silovanjima..., shvatila sam kako živi većina ljudi na ovom našem planetu i spoznala činjenicu da sam sretna što imam što za jesti, krov nad glavom, sigurno mjesto na kojemu živim i sreću što imam zdravu obitelj", rekla je glumica među ostalim pred oko 600 uzvanika u dvorani Akademije filmskih umjetnosti i znanosti. Tri počasna Oscara za životno djelo u subotu navečer dodijeljena su talijanskom kostimografu Pieru Tosiju, komičaru Steveu Martinu i britanskoj glumici Angeli Lansbury.
BANGKOK - Tisuće Tajlanđana i turista širom zemlje u subotu navečer uživalo je u vjerskom festivalu svjetla, stoljećima staroj tradiciji kojom se lebdećim papirnatim fenjerima odnosi nesreća i Budi šalju želje za sretnu budućnost. Festival se slavi na dan 12. punog mjeseca po tajlandskom lunarnom kalendaru, a točan datum objavljuje se tek nekoliko tjedana ranije. U okviru festivala organiziraju se živopisne parade i raskošni plesovi u tradicionalnim kostimima uz plešuće papirnate zmajeve. Kulminacija festivala puštanje je u zrak desetaka tisuća papirnatih fenjera u pokrajini Chiang Mai na sjeveru zemlje koji, po vjerovanju, odnose nesreću iz života stanovnika. Čitava pokrajina tih je dana ukrašena cvijećem i palminim lišćem, fenjerima i svijećama.
FIRENCA - Firenca se priprema proslaviti 500. godišnjicu nastanka "Vladara" Niccole Machiavellija tematskom izložbom o procesu nastajanja i konteksta u kojem je napisano to djelo koje se smatra temeljem političkih znanosti. Nakon samo deset mjeseci rada Machiavelli (1469-1527.) je 10. prosinca 1513., dovršio pisanje svog djela što je i obznanio u pismu prijatelju Francescu Vettoriju. Uz "Pinokija" Carla Collodija, "Vladar" je najprevođenija knjiga s talijanskog jezika, rekao je Valdo Spini, predsjednik firentinskog Odbora zaduženog za proslavu 500. obljetnice. Izložba "Put 'Vladara' Niccole Machiavellija" odat će počast "utemeljitelju političkih znanosti koji je prije sviju shvatio da je moć prolazna te da nije Božji dar nekim ljudima", rekao je Spini koji je na konferenciji za novinare u Rimu ukazao na veliku suvremenost Machiavellijeva djela u današnjem svijetu koji proživljava ozbiljnu krizu. Organizatori se nadaju da će izložbom razbiti "stereotip o makijavelizmu kakav se proširio Italijom i svijetom", odnosno o beskrupuloznosti u postizanju osobnih ili općih ciljeva. Pripadnik aristokratske firentinske obitelji, Machiavelli je nakon studija prava postao tajnik Druge kancelarije (za unutrašnje i vanjske poslove i rat) Firentinske Republike (1494.-1512.) za vrijeme vladavine dominikanca Girolama Savonarola za kojega obavlja diplomatske misije. Kad se obitelj Medici vratila na vlast, Machiavelli je uhićen i pod optužbom za kovanje urote i mučen no nije priznao ništa. U egzilu, daleko od Firence, piše svoju raspravu "Vladar", u kojoj savjetuje novog vladara i zagovara čvrstu, apsolutnu monarhiju te jedinstvo Talijana protiv stranih zavojevača.