ZAGREB - Hrvatski sabor danas će glasovati o dosad raspravljenim točkama, no još nije poznato hoće li se izjašnjavati i o zakonu o potrošačkom kreditiranju, kako se to ranije najavljivalo, jer je ministar financija Slavko Linić jučer izvijestio da su banke odustale od novog prijedloga. Vlada je, naime, u saborsku proceduru jučer poslala dva 'tehnička' amandmana, ali nije raspravljala o amandmanu koji se odnosi na umanjenje kamatne stope na stambene kredite uz valutnu klauzulu u švicarskim francima tijekom trajanja razdoblja privremeno izmijenjenih okolnosti, odnosno aprecijacije švicarske valute za više od 20 posto. Ministar Linić je podsjetio da su banke po tom pitanju "u zadnji tren" same ponudile rješenje kojim bi se izbjegla mogućnost sudskih sporova i zbog toga taj zakon prošlog tjedna nije izglasan u Saboru. Taj je problem trebao biti riješen smanjenjem početne kamatne stope na te kredite za 30 posto, pri čemu bi Hrvatska narodna banka (HNB) temeljem podataka, koje sakupi od banaka, izračunala prosječnu kamatnu stopu koja bi se tako umanjila. Dogovor s bankama nije postignut, kazao je Linić, pokušat će ga postići HNB, jer Ministarstvo financija više nema povjerenja u banke, jer su one Ministarstvu dostavljale podatke o kamatama iz brošura, a ne iz stvarnih ugovora. Ako se HNB dogovori s bankama, pokušat ćemo se dogovoriti oko toga, dodao je, ali i naglasio da je danas zadnji dan da se izmjene ZPK-a izglasaju.
ZAGREB - Vlada predugo čeka sa strukturnim reformama, a sad pravila prilagođava sebi, ocijenili su HDZ-ovi saborski zastupnici u raspravi o izmjenama i dopunama zakona o fiskalnoj odgovornosti, dok su iz SDP-a poručili kako nemaju čarobni štapić da sve riješe "preko noći". Zamjenik ministra financija Boris Lalovac ocijenio je prijedlog zakona "dosta tehničkim", pogotovo kad se govori o fiskalnoj održivosti napominjući da će se i kroz proračun za 2014., koji će uskoro doći na saborske klupe, nažalost, ogledati strukturni problemi koji stvaraju dodatni pritisak na javne financije. Zato je naglasak, dodao je, na strukturnim reformama kako bi javne financije dugoročno bile održive. "Tim zakonskim prijedlogom realizira se ideja da se proračunski novac može trošiti prema vlastitoj agendi, a odgovornost će snositi netko drugi", smatra Martina Dalić (HDZ). Zato bi, navodi, kad dolazi do rebalansa proračuna zbog probijanja sredstava za mirovine, ministar rada morao ili jasno objasniti koji su i koliki troškovi mirovina ili sustav promijeniti ili podnijeti političku odgovornost jer financijska stabilnost države nije samo i jedino posao ministra financija. No, dodala je, brišući takvu odredbu, Ministarstvo financija šalje lošu poruku javnosti da se odustaje od zahtijevanja političke odgovornosti izabranih dužnosnika za resore i poslove koje obavljaju. "Puno je lakše prilagoditi pravila sebi nego sebe pravilima", rekla je Dalić i ponovila da Vlada dosad nije prepoznala priliku za pokretanje reformi koje se tiču rashodne strane proračuna pa premijer sada, nakon dvije godine, govori da se mora pristupiti fiskalnoj konsolidaciji i strukturnim reformama.
ZAGREB - Osim nekretnina, bankovnih računa, umjetničke zbirke i druge imovine bivšeg predsjednika Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadana Vidoševića u postupku je i blokada imovine članova njegove obitelji, koju je navodno koristi kao paravan za gomilanje bogatstva. U istrazi u slučaju Remorker Vidošević će zbog zakonskih odredbi o proširenom oduzimanju imovinske koristi morati dokazivati me samo kako je stekao imovinu čiji je on vlasnik nego i porijeklo nekretnina i drugih vrijednosti u vlasništvu njegove supruge, djece i majke, doznaje se iz izvora bliskog istrazi. Tijekom istrage i mogućeg suđenja morat će dokazati da je sve što ima, osim nasljedstvom, stekao "redovnim prihodima" ili plaćom, udjelom u dobiti i nagradama za sudjelovanje u nadzornim odborima, kao što je navodio u imovinskoj kartici.
ZAGREB - Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić podnio je sinoć Saboru izvješće o obavljanju policijskih poslova u 2012. te je, referirajući se na tumačenje da je po tim pokazateljima najneuspješniji ministar unutarnjih poslova od 2001., objasnio kako od 2011. postoji drugi način mjerenja uspješnosti rada ministra, a ne policije. Napomenuo je da kao ministar za to izvješće nije odgovoran jer ne upravlja policijom pa bi o tome, dodao je, bolje mogao govoriti glavni ravnatelj policije. "Ne upravljam policijom, ne zapovijedam policijom niti imam ingerencije da se na bilo koji način mogu u taj dio miješati, no dužnost mi je osigurati uvjete za rad policije", rekao je Ostojić. Ocijenio je dobrim što se pristupilo drugačijem načinu izvještavanja i vrednovanja rezultata "bez friziranja i pokušaja da se jedno kazneno djelo prikaže kao njih 10, a zapravo se radi o tome da netko, recimo, 10 mjeseci nije isplatio plaću pa mu je svaki mjesec pisana po jedna kaznena prijava". "Nikad nisam želio stvarati sliku o radu MUP-a ili policije na način da to bude lažno prikazano, već temeljem stvarnih rezultata", kazao je Ostojić napominjući da je najbitniji indikator osjećaj sigurnosti građana i da je on i dalje visok, a Hrvatska sigurna zemlja.
RIJEKA - Tradicionalna manifestacija "Vukovar u Rijeci", kojom je jučer obilježen Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, završio je sinoć mimohodom više stotina sudionika do Mosta hrvatskih branitelja. Glavni dio programa održan je u sušačkoj gimnaziji u kojoj su vukovarski heroji s učenicima i ostalim građanima podijelili svoja ratna svjedočanstva, a svi su se nakon prigodnog programa uputili prema Mostu branitelja. Istodobno su se u Vukovarskoj ulici, kod murala posvećenog Vukovaru, okupili građani koji su formirali još jednu kolonu prema Mostu hrvatskih branitelja, na kojemu su se nešto kasnije obje kolone susrele, a sudionici mimohoda se zajednički prisjetili branitelja i žrtava Vukovara. Manifestaciju Vukovar u Rijeci organizirali su Klub gimnazijalaca „Ivan Merz“ Prve sušačke hrvatske gimnazije u Rijeci, Zdrug katoličkih skauta Riječke nadbiskupije, Klub navijača „Armada“ Rijeka i Zajednica udruga iz Domovinskog rata Primorsko-goranske županije.
VUKOVAR - Predstavljanjem zbornika radova "Vukovar 91. - istina i/ili osporavanje (između znanosti i manipulacije)" s prošlogodišnjega 15. znanstveno-stručnog skupa "Vukovar '91. – dvadeset i prva godina poslije" u Vukovaru je sinoć počelo obilježavanje 22. godišnjice stradanja toga grada u Domovinskom ratu i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine. Po riječima Dražena Živića, jednog od urednika zbornika i voditelja vukovarskog centra Instituta "Ivo Pilar", koji je bio organizator prošlogodišnjega znanstvenog skupa, u novije vrijeme u Hrvatskoj nije toliko problem istraživanje same istine i usustavljivanje znanja o tome što se točno dogodilo 90-ih godina prošloga stoljeća u vrijeme stvaranja neovisne i suverene Republike Hrvatske, koliko da se ta istina marginalizira i pokaže kao da nam više nije potrebna. "Kao da mi više ne trebamo znati što se događalo u Vukovaru 1991. godine, tko je pokrenuo agresiju i tko je počinio zločine. Kao da se ta istina ne samo ne istražuje, nego i da ono što je istraženo nije više dovoljno društveno relevantno. I to je memoricid, pokušaj da se iz hrvatskog sjećanja isključe oni elementi za koje držimo ne samo da su paradigma, već i temelji hrvatskoga nacionalnog identiteta", ocijenio je u izjavi novinarima Živić.
ZAGREB - Multimedijska izložba "Miroslav Krleža (1893.-1981.-2013)", otvorena sinoć u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u povodu 120. obljetnice rođenja toga velikog hrvatskog književnika, nije, kako je rečeno, tek prigodan kulturni događaj "par excellence" već i jezgra Atrija Miroslava Krleže s trajnim postavom koji će biti uređen u toj knjižnici. Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić istaknuo je da je to veliki događaj za Akademiju, ali i za hrvatsku kulturu i umjetnost u cjelini. Ukazao je na to da će izložba približiti javnosti i neke njoj manje poznate podatke o Krleži koga smatra najvećom, ili jednom od najvećih, ličnosti hrvatske književnosti. Izložba autorski potpisuju akademik Krešimir Nemec i član suradnik HAZU Tomislav Sabljak, voditelj Akademijina Odsjeka za povijest hrvatske književnosti, a likovni postav arhitekt Mario Beusan. Tajnik Razreda za književnost HAZU akademik Ante Stamać primjetio je da se puno govori o Krležinoj osobnosti, ali malo o njegovu djelu i istaknuo kako se "izgubio smisao za Krležinu autentičnu riječ". Odnosno, rekao je, "o Krleži se govori kao da je parlamentarac, a trebalo bi se vratiti njegovoj autentičnoj riječi". Izložba se može razgledati do kraja godine.
RIJEKA - Izložba o radu trojca - Janeza Janše, Janeza Janše i Janeza Janše, koja daje uvid u „slučaj Janša“ i njihov rad od 2007. do danas u nekoliko dijelova - od osobnih dokumenata, radova do reakcija medija, otvorena je sinoć u riječkom Malom salonu. Izložba se održava u sklopu projekta riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti "Antologije krijumčarenja". Projekt Janši je, kako stoji u najavi izložbe, performativan projekt u kojem umjetnici koriste vlastito trajanje, tijelo i lik kao medij te svojim djelovanjem propituju simboličku moć imena i pretresaju granice između politike, umjetnosti i svakodnevice. Trojica, prije poznati kao Davide Grassi, Emil Hrvatin i Žiga Kariž, su 2007. prisvojili ime tadašnjeg premijera i predsjednika Slovenske demokratske stranke (SDS). Učlanili su se u tu stranku, simbolički preuzimajući i geslo stranke „Što nas je više, brže ostvarujemo cilj“.