PARIZ - Većina čelnika zemalja članica EU-a, 24 od njih 28, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović okupila se u utorak u Parizu na konferenciji o zapošljavanju mladih, gorućem problem s kojim je suočen dobar dio zemalja članica. Riječ je o nastavku sastanka iz Berlina koji je održan 3. srpnja i na kojem se okupilo 16 šefova država ili vlada, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy i predsjednik Parlamenta Martin Schulz. U sklopu konferencije, čiji je domaćin francuski predsjednik Francois Hollande, odvojeno su se sastali i ministri rada zemalja članica, među njima i hrvatski ministar Mirando Mrsić. Po posljednjim podacima Eurostata iz rujna ove godine, u 28 zemalja članica ima 5,6 milijuna mladih do 25 godina bez posla, što predstavlja stopu nezaposlenosti od 23,5 posto. Najteža situacija je u Grčkoj gdje je stopa nezaposlenosti mladih 57,3 posto, zatim Španjolskoj 56,5 posto i Hrvatskoj 52,8 posto. Iza Hrvatske slijede Cipar s 43,9 posto, Italija (40,4 posto) i Portugal (36,9).
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović sudjelovat će u srijedu na predstavljanju prijevoda knjige "Vladavina prava: Vodič za političare" na Sveučilištu u Ljubljani na poziv bivšeg slovenskog predsjednika Danila Tuerka, priopćio je u utorak Pantovčak. Prije predstavljanja knjige, predsjednik Josipović neformalno će se sastati sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom s kojim će razgovarati o bilateralnim odnosima i regionalnoj suradnji.
BRUXELLES - Europske institucije postigle su u noći na utorak politički dogovor o proračunu za 2014. nakon što su države članice pristale na povećanje od 500 milijuna eura. Po kompromisu, proračun za 2014. iznosit će 142,6 milijarda eura u obvezama i 135,5 milijarda eura u stvarnim plaćanjima. Riječ je o političkom dogovoru koji Europski parlament i države članice još moraju formalno usvojiti. Zastupnica Anne Jensen (ALDE, Danska), koja vodi to pitanje kroz Parlament, ocijenila je da je to "štedljiv proračun" s obzirom na to da je gotovo šest posto manji u odnosu na ovogodišnji.
SARAJEVO - Pravosudne vlasti BiH već su dostavile nekoliko predmeta pravosudnim institucijama Hrvatske i Srbije kako bi se u ovim zemljama procesuirali ratni zločini, rekao je u utorak u Banjoj Luci glavni državni tužitelj BiH Goran Salihović. "Mi u pripremi imamo osamdesetak predmeta, a već su dva do tri prebačena Srbiji i Hrvatskoj na procesuiranje", rekao je Salihović u Banjoj Luci, gdje sudjeluje u razgovorima o reformi pravosuđa u BiH na kojima sudjeluju ministri pravosuđa iz BiH i dva entiteta, predsjednik Suda BiH i glavni državni tužitelj te predstavnici EU.
PODGORICA - Crnogorska vlada ne očekuje da će ulaskom Hrvatske u EU doći do pogoršanja uvjeta pristupa tom tržištu, jer je europsko tržište već neko vrijeme liberalizirano za proizvode koje Crna Gora izvozi pa to vrijedi i za tu državu, izjavio je u utorak crnogorski ministar gospodarstva Vladimir Kavarić na konferenciji o promjenama u regionalnoj trgovini nakon pristupanja Hrvatske EU. Konferenciju je u Podgorici organizirala crnogorska Privredna komora (PKCG) u suradnji s komorama regije (DIHK-CEFTA) i Međunarodnom finacijskom korporacijom (IFC). On je dodao da se od ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja ove godine između dvije zemlje primjenjuje asimetrična liberalizacija, odnosno da su prilikom izvoza na hrvatsko tržište crnogorski proizvodi oslobođeni plaćanja carina, dok je za uvoz hrvatskih proizvoda na crnogorsko tržište zadržana određena razina zaštite.
MOSTAR - Dvojica bivših pripadnika Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) osuđeni su u utorak pred Županijskim sudom u Mostaru na ukupno tri godine i četiri mjeseca kazne zatvora zbog zločina počinjenih tijekom rata nad bošnjačkim civilima zatočenim u logoru Dretelju kod Čapljine. Kako je izvijestila Balkanska informativna mreža (BIRN) koja prati procesuiranje ratnih zločina, sudsko vijeće županijskog Hercegovačko-neretvanskog suda osudilo je Miju Banovića na godinu i deset mjeseci, a Gojka Granića na godinu i pol za zlostavljanja zatočenih Bošnjaka.
BERLIN - Kršćanski demokrati njemačke kancelarke Angele Merkel protive se održavanju referenduma o krupnim pitanjima europske politike, kao što se to predlaže u koalicijskim pregovorima jer bi to, drže, potkopalo parlamentarnu demokraciju, rekao je u utorak jedan zastupnik CDU-a. Guenter Krings je reagirao na nacrt dokumenta koji se pojavio u pregovorima o sastavljanju koalicijske vlade sa socijaldemokratima. Spiegel je objavio na internetu: "CDU-ova je pozicija jasna: protivimo se potkopavanju parlamentarizma". Prijedlog je djelo jedne radne skupine koja sudjeluje u sastavljanju koalicijske vlade konzervativaca Angele Merkel i SPD-a, stranke lijevoga centra.
ZAGREB/KIJEV - Ukrajina vjerojatno neće prije kraja godine obnoviti uvoz ruskog plina koji je obustavljen zbog spora oko cijene, ali ima dovoljno zaliha i može održati isporuke Europi, piše u utorak ruski dnevnik Kommersant. Rusko-ukrajinski spor izazvao je bojazan od novog plinskog rata koji podsjeća na zime 2006. i 2009. kada su bile prekinute isporuke plina Europi. Napetosti su porasle i zbog sporazuma o slobodnoj trgovini između Ukrajine i EU-a koji bi Kijev trebao potpisati ovoga mjeseca na summitu Istočnog partnerstva u Vilniusu, unatoč protivljenju Rusije.
JERUZALEM - Izraelski ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman je u utorak, tek što se vratio na prijašnju dužnost, rekao da je došlo vrijeme da se "stane na loptu" u odnosima sa Sjedinjenim Državama u vezi s traženjem rješenja za iranski nuklearni program. "Što se tiče naših nedavnih prijepora sa SAD-om, došao je trenutak da se stane na loptu", rekao je Lieberman na svečanosti kojom je obilježen njegov povratak na dužnost nakon godinu dana. "Moj prvi radni sastanak jutros bio je posvećen američkom veleposlaniku u Izraelu Danu Shapiru (...) Veze sa SAD-om su ključne (za Izrael) i bez njih ne možemo povlačiti poteze na svjetskoj pozornici", istaknuo je.
SOFIJA - Bugarski predsjednik Rosen Plevnelijev i premijer Plamen Orešarski zajednički su u utorak upozorili na porast ksenofobije u Bugarskoj, zemlji koja se suočava s priljevom sve većeg broja izbjeglica, i naglasili da ksenofobija i pseudonacionalizam uništavaju bugarsko društvo, pišu bugarski mediji. "Poticanje straha, mržnje i sukoba između različitih skupina društva ne smije se tolerirati", poručili su Plevnelijev i Orešarski u rijetkoj zajedničkoj izjavi. "Ksenofobija i pseudonacionalizam uništavaju bugarsko društvo i mogu štetiti bugarskom ugledu", kazala su dvojica vodećih bugarskih političara, pozvavši narod da iskaže tipičnu bugarsku toleranciju i solidarnost s ljudima u nevolji koji su ušli u zemlju kako bi pobjegli pred razornim ratom u Siriji.
ZAGREB/PEKING - Plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Kine (KPK) okončan je u utorak zaključkom da je u idućem desetljeću potrebno provesti "duboke opće reforme" te posebice omogućiti tržištima da igraju jednu od "ključnih" uloga u raspodjeli resursa te reformirati javne financije, javljaju agencije. Kina ima za cilj do 2020. ostvariti "odlučujuće rezultate" te će u središtu "sveobuhvatnih" reformi biti gospodarske promjene kako bi drugo gospodarsko svijeta bilo predvodnica budućeg rasta, priopćio je KPK nakon četverodnevnog sastanka iza zatvorenih vrata 205 članova Centralnog komiteta. Predsjednik Xi Jinping i premijer Li Keqiang, prenosi Reuters, moraju osloboditi nove pokretače rasta jer gospodarstvo, nakon tri desetljeća jačanja, pokazuje znakove posrtanja zbog prekapacitiranosti, gomile dugova i sve slabije konkurentnosti.
ISTANBUL/AMAN - Sirijska Nacionalna koalicija imenovala je u utorak privremenu vladu za područja pod vlašću pobunjenika unatoč američkim bojaznima, izjavili su u Istanbulu članovi te oporbene grupacije koju podržava Zapad. Washington i njegove europske saveznice nadaju se da će predložena mirovna konferencija u Ženevi dovesti do uspostave prijelazne vlade koja bi mogla pomoći u okončanju oružanog sukoba koji bjesni u Siriji od 2011. godine - što je scenarij koji bi ova odluka koalicije, kako strahuju, mogla ugroziti. "SAD je protiv privremene vlade jer smatra da će to potkopati konferenciju u Ženevi", izjavio je jedan oporbeni političar koji je bio uključen u imenovanje vlade.
BEJRUT - Naoružana skupina muškaraca na motociklima ubila je u utorak u Tripoliju libanonskog sunitskog imama koji je podupirao šijitski militantni pokret Hezbolah, izvijestili su sigurnosni izvori. Na Sadedina Gijeha, dužnosnika Islamske fronte pucano je više puta kada je automobilom napuštao dom. Gijeh je bio sunit, no podupirao je Hezbolah, a bio je blizak i istaknutim dužnosnicima u Tripoliju, sklonim predsjedniku susjedne Sirije Bašaru al-Asadu.