Tako je FAO-ov indeks koji mjeri kretanje cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao u listopadu za 1,3 posto u odnosu na rujan, na prosječno 205,8 bodova. Od početka godine cijene hrane pale su 5,3 posto.
FAO-va košarica obuhvaća žitarice, meso, mlijeko i mliječne proizvode, biljna ulja i masnoće te šećer.
Glavni je razlog listopadskog rasta oštro poskupljenje šećera, te više cijene žitarica i biljnih ulja i masnoća dok su cijene mesa uglavnom i nešto više cijene žitarica, koji su ipak ublažile niže cijene ostalih prehrambenih proizvoda.
Indeks koji mjeri cijene žitarica porastao je u listopadu jedan posto u odnosu na prethodni mjesec, na prosječnih gotovo 197 bodova. Na godišnjoj razini cijene žitarica pale su u listopadu čak 22 posto. U FAO-u kao razlog rasta cijena navode poskupljenje pšenice zbog snažne potražnje i pogoršanja prognoze proizvodnje u Argentini i crnomorskoj regiji.
Biljna ulja i masnoća poskupjeli su u prosjeku dva posto, uglavnom zbog viših cijena palminog ulja uslijed manje od očekivanja proizvodnje u jugoistočnoj Aziji.
Cijene mesa ostale su u listopadu gotovo nepromijenjene.
Izrazitije su pak u prošlom mjesecu porasle cijene šećera, čak 7,4 posto u odnosu na rujan, zbog nepovoljnih vremenskih prilika koje ometaju žetvu u Brazilu, ključnom proizvođaču te namirnice.
U odvojenom je izvješću FAO danas blago naviše izmijenio prognozu proizvodnje žitarica u ovoj godini, na 2.498 milijuna tona, što je oko 10 milijuna tona više no što su prognozirali u listopadu, i to ponajprije zbog oporavka uroda kukuruza u Sjedinjenim Državama i rekordne žetve pšenice u Zajednici Nezavisnih Država (ZND).