Ističući prijateljstvo s Izetbegovićem, bivši je hrvatski predsjednik ocijenio kako je rat u nekadašnjoj Jugoslaviji bilo nemoguće izbjeći zbog nakane Slobodana Miloševića da stvori veliku Srbiju.
"U tome je imao potporu i nekih snaga u Hrvatskoj kojima nije bilo mrsko malo proširiti hrvatske granice", kazao je Mesić koji je zajedno s francuskim filozofom Bernardom Henri-Levyijem bio govornik na komemorativnom skupu koji su organizirali Stranka demokratske akcije (SDA) i Muzej "Alija Izetbegović".
"Izetbegović je pozvao mladiće iz BiH da ne sudjeluju u mobilizaciji jer je buktio rat u Hrvatskoj", kazao je Mesić dodajući kako se taj njegov poziv u Hrvatskoj nerijetko zlonamjerno interpretirao a Izetbegović bio žrtva neutemeljenih objeda.
Mesić drži kako je ideja ujedinjene Europe na tragu onoga što je zagovarao Izetbegović.
"Na žalost, ima još onih koji misle da je moguće širiti granice no ja tvrdim da je arhitektura naših prostora definirana. Promjena granica nema, BiH ostaje i to je ono u što je Alija Izetbegović vjerovao", poručio je Mesić pozdravljen burnim pljeskom.
Alija Izetbegović je na prvim demokratskim izborima 1990. izabran za člana Predsjedništva tadašnje SR BiH. Na čelu Predsjedništva BiH koja je u međuvremenu postala neovisna država ostao je cijelo vrijeme rata da bi 1996. godine na prvim poratnim izborima ponovo bio izabran za člana i predsjedatelja kolektivnog šefa države.
Na toj je dužnosti ostao sve do listopada 2000. godine kada se povukao u dobi od 78 godina.
Umro je u bolnici u Sarajevu od posljedica srčane slabosti 19. listopada 2003. godine.