"Došli smo do obrisa rješenja, što je veliki korak", kazao je u Sarajevu predsjednik HDZ 1990. Martin Raguž dodajući kako je načinjena "solidna osnova" za postizanje dogovora do 10. listopada i ujedno vraćanje BiH na europski put.
Na sličan način sastanak u Bruxellesu komentirao je i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda.
"Djeluje kao korak naprijed", kazao je Bevanda sugerirajući kako je ipak potrebno zadržati oprez prije konačnog dogovora.
"Veliki sam optimist", izjavio je po povratku u Sarajevo čak i predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP) Zlatko Lagumdžija, koji je u Bruxellesu oštro kritizirao rješenja za nov način izbora članova Predsjedništva BiH što su ih nudili predsjednici HDZ BiH Dragan Čović i zamjenik predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović.
Nazivajući ta rješenja "DB modelom" (po prvim slovima Čovićeva i Izetbegovićeva imena), Lagumdžija je ustvrdio kako su HDZ BiH i SDA predlaganjem dva izborna područja unutar Federacije BiH pokušali otvoriti vrata uspostavi trećeg entiteta, a nakon što je to spriječeno drži kako je moguće doći do rješenja koje će imati u vidu i hrvatsko pitanje, ali i pitanje statusa pripadnika manjinskih naroda.
HDZ BiH i SDA predlagali su rješenje po kojemu bi se u Federaciji BiH uspostavila dva izborna područja iz kojih bi se onda po preferencijalnom sustavu birali članovi Predsjedništva. To znači kako bi kandidat koji osvoji najviše glasova bio izabran, no drugi član Predsjedništva ne bi bio i onaj koji je drugoplasirani, nego onaj koji je dobio najviše glasova u drugom izbornom području. O tom prijedlogu nije bilo suglasnosti pa je odlučeno da se konačna rješenja potraže u idućih deset dana.
Ne upuštajući se u medijsku polemiku s Lagumdžijom, Izetbegović je pak kazao kako je BiH nakon sastanka u Bruxellesu "na pola puta" do rješenja problema provedbe presude "Sejdić-Finci". Važnim ipak drži to što su predstavnici EU na sastanku bili zadovoljni njegovim konačnim ishodom, odnosno potpisivanjem dokumenta koji sadrži načela za konačni dogovor temeljen na odluci da se članovi Predsjedništva BiH i ubuduće biraju izravno i to jedan iz Republike Srpske, a dva iz Federacije BiH.
Za predsjednika RS Milorada Dodika ta su načela potvrda kako su u tom entitetu od početka inzistirali na ispravnim stajalištima odnosno na izravnim izborima uz brisanje nacionalnog predznaka kandidata.
Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić kazao je sarajevskom "Oslobođenju" kako bit svih prijepora i dalje ostaje "hrvatsko pitanje".
"Sve se svelo na priču kako osigurati Hrvatima da mogu izabrati trećeg člana Predsjedništva BiH. Ostavljeno je do 10. listopada da se političari iz FBiH sastanu i usuglase oko te mogućnosti, a sastanak (u Bruxellesu) okončali su izrazima spremnosti da to završe", kazao je Bosić upozoravajući kako tek valja vidjeti je li sve ono što je dogovarano i potpisano u utorak bilo samo - prazna priča.
Novim sastankom u Bruxellesu 10. listopada ponovo će predsjedavati povjerenik Fuele, koji je u utorak obećao kako će poduzeti sve da do tada ne bude kaznenih mjera niti jednog tijela Europske unije prema BiH.
Političarima iz BiH u utorak je upućeno upozorenje kako se ozbiljno razmišlja o kaznenim mjerama koje uključuju suspenziju svake financijske pomoći kroz pretpristupne programe, ali i isključenje BiH iz Vijeća Europe.
Postojeći ustav i izborni zakon BiH predviđa da se za člana Predsjedništva BiH iz RS bira jedan član srpske nacionalnosti, dok se iz Federacije BiH biraju po jedan Hrvat odnosno Bošnjak. Način biranja je izravan, a on praktično onemogućava ne samo kandidiranje pripadnika nacionalnih manjina, nego i pripadnika konstitutivnih naroda koji ne žive u "odgovarajućem" entitetu.