ZAGREB - Ministar pravosuđa Orsat Miljenić odbacio je danas HDZ-ove zahtjeve da se Ustavom posebno propiše nezastarijevanje zločina jugoslavenskog komunističkog režima te da se onemogući pokretanje postupaka pred hrvatskim pravosuđem za djela za koja je neka članica EU već izdala europski uhidbeni nalog. "Kao ministar pravosuđa ove zemlje ne mogu nikada pristati na to da našim sudovima isključimo mogućnost postupanja koji imaju sve europske zemlje, da mi ne provodimo jednu europsku odluku na način na koji svi drugi provode, mislim da je to potpuno neprihvatljivo", rekao je Miljenić u Saboru, reagirajući na izlaganje Vladimira Šeksa, koji je podršku ustavnim promjenama uvjetovao prihvaćanjem dvaju HDZ-ovih uvjeta. Miljenić je naglasio da je okvirnom odlukom Europskog vijeća kojom je reguliran europski uhidbeni nalog propisana prednost matičnog pravosuđa te da je tako uređeno i Zakonom o pravosudnoj suradnji iz 2010. Prijedlog da se nezastarijevanje posebno propiše za ubojstva počinjena u ime komunističkog režima Miljenić smatra suvišnim jer se "nezastarijevanje odnosi na sva teška ubojstva i to podrazumijeva i politička ubojstva, bilo tko da ih je počinio". Na Šeksovo je izlaganje reagirao i SDP-ov Peđa Grbin. "Kad sam slušao što govorite, svojim ušima nisam mogao vjerovati da to čujem i to iz vaših usta. Ovaj dom još nije čuo ovakav prijedlog narušavanja Hrvatske od njezine samostalnosti", spočitnuo je Grbin Šeksu, optuživši ga da želi dati prednost stranim pravosudnim tijelima pred domaćima. Šeks je odbio takva tumačenja, ističući da HDZ želi spriječiti pokretanje postupka u Hrvatskoj ako se već vodi u drugoj zemlji EU i ako je izdan uhidbeni nalog. "Ne bi se smjelo dogoditi da se promjenama Ustava eskivira i izigra europski uhidbeni nalog i da se kaže - e sada, kada je ta zemlja već izdala nalog, mi nećemo postupiti po tome, nego mi sada pokrećemo postupak", poručio je Šeks.
ZAGREB - Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Nenad Stazić ustvrdio je danas kako je SDP-ova inicijativa promjene Ustava odgovor na histeriju koja unosi duboku podjelu u hrvatsko nacionalno biće i treba je zaustaviti. „HDZ nas napada da štitimo ubojice i udbaše, a mi u SDP-u želimo skinuti zastaru da se takve može progoniti. Kad bih to napisao u komediji, neki bi gledatelji rekli da sam pretjerao“, rekao je Stazić u poslijepodnevnom nastavku saborske sjednice. HDZ-ov zastupnik Miroslav Tuđman ocijenio je kako aktualna vlast nije spremna da osudi totalitarni režim. Oko pitanja treba li u hrvatskom Ustavu stajati da teška ubojstva ne zastarijevaju, nema trgovine i ucjena, poručio je HDSSB-ov zastupnik Josip Salapić. Zatražio je da se istodobno otvori i pitanje regionalizacije Hrvatske. Nezavisna zastupnica Jadranka Kosor u raspravi je poduprla jutrošnji zahtjev Hrvatskih laburista da ustavne promjene stupe na snagu isti dan kada i zakon o europskom uhidbenom nalogu. Time će se, ustvrdila je, ukloniti sve sumnje u razloge zbog kojih se rade izmjene Ustava.
ZAGREB - Saborski Odbor za pravosuđe jednoglasno je danas podržao izvješće o prošlogodišnjem radu državnih odvjetništava. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić pohvalio je zakonsko rješenje po kojem su bagatelna kaznena djela prebačena u zonu prekršaja, zbog čega je lani značajno pao broj kaznenih prijava. U 2011. godini primljena je 90.631 prijava, a 2012. godine 81.987 prijava, dok je porast prijava za tri posto zabilježen jedino protiv nepoznatih počinitelja. Bajić je naglasio da su imovinski i krvni delikti ostali na razini prethodnih godina, te da je Hrvatska po broju ubojstava među sigurnijim zemljama u Europi. Istaknuo je da su državna odvjetništva, unatoč preuzimanju obveza u istražnim postupcima, zadržala postignutu razinu ažurnosti. Smanjen je broj odbačenih prijava, a neposrednim optuženjem završilo je 51 posto predmeta. Upozorio je i da sporazumijevanje u sporovima javnost još uvijek nije prepoznala kao dobar i pošten institut, zbog čega je svega 567 presuda doneseno na temelju sporazuma. Na krivu percepciju javnosti požalio se i kad je u pitanju parcijalni imunitet, tzv. oprosnica, kojih je, kaže Bajić, u posljednje četiri godine izdano svega šest ili sedam.
OSIJEK - Koordinacija župana istočne Slavonije ocijenila je danas u Osijeku kako je prijedlog novog zakona o regionalnom razvoju loš, nerazumljiv i nejasan te da će učiniti dodatnu štetu županijama i njihovim razvojnim agencijama. Virovitičko-podravski župan i predsjednik Hrvatske zajednice županija (HZŽ) Tomislav Tolušić rekao je na konferenciji za novinare kako u donošenje zakona nije uključena nijedna županija, grad ni općina, što smatra lošim potezom te primjerom jednostranog donošenja propisa, bez komunikacije. "Zakon donose samo oni koji su u Zagrebu, a nerazvijenih hrvatskih područja nisu ni vidjeli", istaknuo je, dodajući da bi voljeli više povratnih informacija i razumijevanja od središnje vlasti jer, dodao je, imamo niz loših zakona koji su doneseni bez usklađivanja s hrvatskim županijama. Upozorio je kako po svim dokumentima koje su dosad slali u Europsku uniju, a koji vrijede do 2014. ili 2015. godine, postoje dvije statističke regije, a novim se zakonom predlaže pet regija. O tome, istaknuo je, ovisi i privlačenje financijskih sredstava iz europskih fonodva. Tolušić je istaknuo je kako vjeruje da će prijedlozi koje će iznijeti predstavnici županija te sastanak s potpredsjednikom Vlade RH Brankom Grčićem, koji je najavljen za idući tjedan, dati rezultate.
ZAGREB - Glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman ocijenio je na današnjoj tematskoj sjednici saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije kako je stanje na HRT-u dobro, a suprotnog stava bila je većina članova odbora, kao i predstavnici novinara te kuće, dok je potporu Radmanu dao SDP. Stanje na HRT-u je dobro, premda neki političari i mediji žele uvjeriti javnost da je stanje izvanredno, rekao je Radman na sjednici odbora koji će zaključak o "stanju na HRT-u" donijeti na idućoj sjednici. Pred HRT-om je još puno rada kako bi dosegao najviše europske standarde, dodao je Radman uvjeren u sposobnost HRT-a da se "nosi s izazovima". Financijsko stanje je stabilno, istaknuo je i naveo da je HRT 2012. završio s gubitkom od 29 milijuna, dok je u prvih osam mjeseci ove godine dobit 96 milijuna kuna. Broj zaposlenih smanjen je za 25 od kada sam preuzeo dužnost, a programom restrukturiranja predviđeno je smanjenje broja zaposlenih za 600-700, naveo je. Njegove su ocjene izazvale potpuno suprotne stavove većine članova odbora, kao i novinarke HRT-a Elizabete Gojan, predstavnice Ogranka HND-a na HTV-u, no Radman na njih tijekom dvosatne sjednice nije odgovorio. Gojan je pozvala Radmana da kaže koliki je broj novozaposlenih od kada je on glavni ravnatelj, navodeći da je primljeno 30 ljudi, od kojih su, ustvrdila je, neki Radmanovi prijatelji, a svi su dobili visoke koeficijente, odnosno plaće. Prozvala ga je i zbog najave donošenja pravilnika kojim bi se omogućila kontrola komunikacije putem mailova i sms-ova nazvavši to špijuniranjem, kao i zbog izvanrednog otkaza jednoj djelatnici koja je u javnosti govorila o razlozima samoubojstva zaposlenice restorana na HRT-u. "Stanje na HRT-u je izvanredno i ljudi se boje pričati", ustvrdila je. Da je situacija na HRT-u loša, smatra predsjednik odbora Branko Vukšić (Laburisti) i Jasen Mesić (HDZ) te Goran Beus Richembergh (HNS). No Šime Lučin (SDP) misli da restrukturiranje nije lako provesti i istodobno osigurati ispunjavanje uloge javnog servisa. Na sjednici je bila i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić koja je istaknula da HRT treba biti mjerilo novinarstva u Hrvatskoj te dodala da se ne slaže sa stranačkim kolegom Beusom Richemberghom jer, rekla je, u proizvodnji programa odgovorni su svi, a ne samo jedan čovjek.
RIJEKA - Predsjednica HNS-a Vesna Pusić rekla je danas da rejting stranke raste i da je od proljeća, kad je bio na najnižoj razini u posljednjih petnaestak godina godina, s tadašnjih 1,7 posto onih koji bi glasovali za HNS, stigao do 5,6 posto. Smatramo da treba biti bolji, rekla je Pusić na stranačkoj konferenciji za novinare u Rijeci. "U sljedećem razdoblju imamo dvije kontrolne točke - izbore za Europski parlament te parlamentarne izbore u Hrvatskoj, a cilj nam je dosegnuti rejting između sedam i osam posto", istaknula je predsjednica HNS-a. "To ne znači da ćemo na izbore izlaziti samostalno. I kao koalicijski partner moramo imati snagu koja bitno doprinosi koaliciji", dodala je. Na novinarsko pitanje o tome što misli o ukidanju poticaja na stambenu štednju, odgovorila je da u koaliciji upravo traju razgovori o toj temi. "O tome ima različitih mišljenja, i to ne između stranaka, nego i među ljudima u istoj stranci, ali se nadam da ćemo doći do zajedničkog stava i kvalitetnog rješenja", rekla je. Na pitanje o sastanku predsjednika Hrvatske i Srbije Ive Josipovića i Tomislava Nikolića u Beogradu, Pusić je rekla kako je vrlo dobro što su se sastali. "Susreti predsjednika imaju veliko i simboličko značenje te su još uvijek neka vrsta testa ili lakmusovog papira za odnose dviju zemalja", dodala je. O mogućem povlačenju međusobnih tužbi Hrvatske i Srbije za genocid, odgovorila je kako "tek treba stvoriti uvjete za otvaranje mogućnosti za razgovor o tom pitanju".
ZAGREB - Senat Sveučilišta u Zagrebu podržao je pismo što ga je rektor Aleksa Bjeliš uputio predsjedniku Hrvatskoga sabora Josipu Leki istaknuvši da Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju s konačnim tekstom zakona "drastično odgađa uspostavljanje funkcionalnoga sustava znanosti i visokog obrazovanja". Rektor Bjeliš izvijestio je novinare na današnjoj konferenciji o pismu upućenom predsjedniku Sabora Josipu Leki za što je jučer na sjednici Senata dobio jednodušnu potporu. U pismu stoji kako je taj nacrt hrvatska Vlada uputila sa sjednice 10. listopada ove godine u saborsku proceduru, predlagač - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) traži hitnu proceduru, a javna rasprava o Nacrtu bila je otvorena od 4. do 19. rujna. Rektor u pismu navodi da predlagač "nije uvažio ni jednu pristiglu primjedbu, uz obrazloženje da su načelne ili se ne odnose na predmet javne rasprave, a uvrstilo je odredbe koje uopće nisu bile predmet javne rasprave". Takvim postupanjem Ministarstva, ističe rektor, "pojmovi sudjelovanje, povjerenje, otvorenost i odgovornost, djelotvornost Iz Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, gube svaki smisao ". Senat, uz ostalo, predlaže da se u zakonu zadrži i nedvosmisleno osnaži odredba da sastav Nacionalnoga vijeća za visoko obrazovanje Saboru predlaže Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu".
ZAGREB - Bivšem dekanu splitskog Pravnog fakulteta Borisu Buklijašu, kojeg Uskok tereti da je tom fakultetu prouzročio milijunsku štetu, i trojici suosumnjičenika poslijepodne je na zagrebačkom Županijskom sudu određen jednomjesečni istražni zatvor zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke tijekom istrage. Uz Buklijaša istražni zatvor određen je Ivanu Nikoliću, Renatu Doždoru i Branku Perici, kojima je bivši dekan navodno pogodovao. Istragom je obuhvaćen i Saša Gadžić, no Uskok za njega nije zatražio istražni zatvor pa će se od optužbi braniti sa slobode. Kao pravna osoba pod istragom je tvrtka Perex Perica. Bivšeg dekana splitskog pravnog fakulteta Uskok tereti da je fakultetu prouzročio milijunsku štetu lažiranjem putnih naloga, korištenjem službenog terenskog vozila za privatne svrhe, ali i napuhivanjem cijene radova na fakultetskoj zgradi, pri čemu je navodno pogodovao obrtima i tvrtki svojih suoptuženika. U priopćenju objavljenom na Uskokovoj internetskoj stranici stoji da se Buklijaš zlouporabama položaja, ali i primljenim mitom okoristio za najmanje 416.000 kuna, a trojica njegovih "suradnika" za po najmanje 300.000, 140.000 i 80.000 kuna. Splitski pravni fakultet navodno je oštećen za najmanje 1,1 milijun kuna.
SPLIT - Protiv sada već bivšeg načelnika PU splitsko-dalmatinske Zorana Petričevića pokrenut je stegovni postupak zbog kojeg je privremeno udaljen iz službe sve do okončanja postupka, a takvo je rješenje donio glavni ravnatelj policije Vlado Dominić, doznaje se danas u MUP-u. U MUP-u ne navode o kakvim se prekršajima radilo, već podsjećaju da je na prijedlog ministra Ranka Ostojić to mjesto preuzeo dojučerašnji Petričevićev zamjenik Marko Srdarević. Smijenjeni bivši načelnik Zoran Petričević na toj je funkciji bio nešto više od godinu dana. Prije toga je vodio Prvu policijsku postaju u Splitu.
SPLIT - Sudac istrage Županijskoga suda u Splitu odredio je istražni zatvor inspektoru Državnog inspektorata osumnjičenom zbog primanja mita, koji je uhićen jučer kada mu je direktor jednog trgovačkog društva predao traženu svotu, ali istodobno ga je i prijavio policiji. Kako se doznaje na Županijskome sudu, 55-godišnji inspektor osumnjičen je za kazneno djelo primanja mita od 22. travnja do 15. listopada ove godine. Osumnjičeni inspektor otkrio je tijekom nadzora poslovanja jednog trgovačkog društva da ono ne radi po zakonu, a umjesto podizanja prijave, nekoliko je puta zatražio mito. Dva je puta tražio da mu se kupi osobni automobil ili preda od 3500 do 3700 eura, nakon čega je tražio četiri tisuće eura te je pristao na to da mu se novac ne isplati odjednom. Direktor trgovačkog društva predao mu je u utorak 3500 eura, a tada je, neslužbeno se doznaje, inspektor i uhićen jer je direktor sve prijavio policiji.
GOSPIĆ - Načelnik općine Karlobaga Ivan Tomljenović (HDZ) i još jedna neimenovana osoba uhićeni su danas i nad njima ličko-senjska Policijska uprava provodi kriminalističko istraživanje zbog sumnje na povredu službene dužnosti, potvrdila je za Hinu općinska državna odvjetnica iz Gospića Vera Magdić-Bižanović. U policiji se doznaje se da su u uhićenje bili uključeni i djelatnici PNUSKOK-a.Državna odvjetnica Vera Magdić-Bižanović rekla je da taj predmet nije uskočki već da je PNUSKOK, istražujući jedan uskočki predmet, naišao na to kažnjivo djelo. Dvojica osumnjičenika u večernjim su satima još bili u policiji na kriminalističkom istraživanju. Neslužbeno se doznaje da je Ivan Tomljenović pokušao utjecati na službenu osobu u policiji radi otkrivanja službene tajne. Tomljenović je prošle nedjelje, 13. listopada, na izvanrednim prijevremenom izborima, kao jedini kandidat, izabran za načelnika općine Karlobaga. Prijevremeni izbori održani su pošto je Tomljenović ljetos dao ostavku nakon što je bio uhićen prvi put. Osim Tomljenovića, tada je priveden bio i vlasnik građevinske tvrtke GS "Gradnja" Mario Brkljačić. Tomljenovića se sumnjičilo da je pogodovao Brkljačiću u dobivanju oko 700 tisuća kuna vrijednih radova na šetnici na karlobaškoj rivi, a Brkljačića se teretilo za pomaganje u pogodovanju.
BAPSKA - Analizom uzoraka pronađenih ove godine u arheološkim istraživanjima na lokalitetu Gradcu, nedaleko od Bapske, mjesta u blizini Iloka, u blizini složene kupolaste peći, arhitektonski svojstvene vinčanskoj kulturi i kasnome neolitiku, utvrđeno je korištenje željezne rude, što je najstariji trag metalurgije u prapovijesno doba na tlu Hrvatske. "Naravno, još smo od metalurgije željeza udaljeni nekoliko tisuća godina, međutim, analiza je pokazala da u neolitičkom sloju imamo dokazano eksperimentiranje sa željeznim karbonatima, to jest sideritom, poznatim pod nazivom barsko željezo, radi dobivanja crvenih pigmenata za bojenje", ističe voditelj istraživanja u Bapskoj, arheolog Marcel Burić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dodaje kako taj nalaz pokazuje prve kontakte tadašnjih zajednica s najranijim oblicima metalnih ruda. "Zato je po mojemu skromnom mišljenju samo pitanje vremena kada ćemo u kasnoneolitičkim slojevima Hrvatske otkriti i prve proizvode od bakra, kako je to slučaj u nekim okolnim zemljama. Koliko mi je poznato, radi se o najranijemu dokazanom eksperimentiranju željeznim rudama na tlu Hrvatsku, što istočnu Hrvatsku, tj. područje Srijema stavlja u krug najelitnijh zajednica koje su poznavale tehnologije dobivanja boja iz minerala i oksida", ističe arheolog Burić.