BEOGRAD - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je u intervjuu za nedjeljni broj beogradske "Politike" da međusobne tužbe Hrvatske i Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde nisu odlučujuće za bilateralne odnose dviju zemalja, te ustvrdio da se Hrvatska neće služiti ucjenama. "Odluka o tome je na Vladama. Za nju treba imati i motiva i hrabrosti. Vrijeme ide. Važan je faktor i strah politike kako će javnost reagirati na povlačenje tužbi ili na neke uvjete koji bi se za to morali ostvariti. Ali ne mislim da su te tužbe odlučujuće za naše odnose", rekao je Josipović u intervjuu iz kojeg dijelove prenose srbijanske novinske agencije Beta i Tanjug. "Postupak u Haagu završit će se ovako ili onako, a život i potreba suradnje ići će dalje. Zapravo, s velikom sigurnošću bih mogao reći kako će se završiti postupak u Haagu, ali mi funkcija ne dopušta da to javno kažem", ustvrdio je Josipović. Hrvatski predsjednik, koji bi iduće nedjelje trebao doputovati u službenu posjetu Beogradu i sastati se sa srbijanskim predsjednikom Tomislavom Nikolićem, rekao je da se ulaskom Hrvatske u EU u suštinskom smislu u odnosima sa Srbijom ništa nije promijenilo, osim što će Hrvatska kao članica EU imati više mogućnosti pomoći zemljama regije, pa i Srbiji. Najave da će Hrvatska biti saveznik na europskom putu Srbije nisu samo prigodne izjave iz Zagreba, rekao je, jer nema razloga ni potrebe da se itko u Zagrebu služi time. "Naša je suverena procjena da je članstvo svih zemalja regije u EU prije svega i naš interes. A što se tiče rješavanja otvorenih pitanja na ravnopravnoj osnovi, Hrvatska se sigurno neće služiti ucjenama da bi došla do nekog neprimjerenog cilja", kazao je Josipović.
SARAJEVO - Predsjednica Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović u subotu je u Washingtonu otvorila predstavništvo tog bosanskohercegovačkog entiteta koje bi trebalo promicati politiku Banja Luke i njezine gospodarske interese. Kako su izvjestili lokalni mediji u BiH, Cvijanović je kazala kako se tim putem "nastoji uspostaviti suradnja s inozemnim partnerima i promovirati RS kao mjesto potencijalnih investicija". Voditelj tog predstavništva koje nema diplomatski status i neovisno je o službenoj diplomatskoj mreži BiH je Obrad Kesić, srpski lobist u Washingtonu, a otvaranju je nazočio i bivši predsjednik Srbije Boris Tadić. Washingtonski ured je osmo predstavništvo koje je RS otvorila u inozemstvu, a među njima su uredi u Beogradu, Moskvi, Bruxellesu, Solunu. Takva predstavništva zagovara predsjednik RS Milorad Dodik, a iz entitetskog proračuna za to je ove godine izdvojeno gotovo milijun i pol eura. Oproba smatra da je projekt skup i predstavlja nepotrebno trošenje novca.
SAMARA - Automobil bomba eksplodirao je u subotu u trgovačkoj ulici iračkoga grada Samare, a u eksploziji je poginulo najmanje 14 osoba, rekli su policija i medicinske službe. U eksploziji u većinski sunitskoj četvrti Samare al-Shurta ranjena je i 31 osoba. Još nitko nije preuzeo odgovornost za napad, no sunitski islamisti i druge pobunjeničke skupine, među kojima i al Kaida, ove su godine postali aktivniji. Više od 6000 ljudi ubijeno je u sektaškom nasilju od početka godine, a unutarnja iračka ravnoteža među sektama pritisku sve snažnije izlaže i građanski rat u susjednoj Siriji.
WASHINGTON - Čelnik demokratske većine u Senatu SAD Harry Reid rekao je u subotu kako bi želio da pregovori o proračunu s republikancima završe dogovorom do ponedjeljka iako su razgovori u vrlo ranoj fazi. Reid je novinarima rekao da želi sporazum "sada" kako bi se djelomice omogućio rad blokirane savezne Vlade, a da se granica američkog zaduživanja podigne do četvrtka, 17. listopada, kada istječe rok za dogovor o tom pitanju. Ne dogovore li se republikanci i demokrati do tada, najveće svjetsko gospodarstvo moglo bi postati nesolventno. "Kada kažem 'sada', mislim u idućih 48 sati", rekao je Reid novinarima. Ranije u subotu Reid je pozdravio početak pregovora s republikancima u Senatu kako bi se okončala 12-dnevna blokada Vlade, ali je dodao da je "još dug put" u razgovorima o fiskalnoj situaciji. Bijela kuća je od Kongresa u subotu, nakon što su republikanci odbili plan demokrata, zatražila da "obavi svoj posao" i pronađe rješenje za završetak spora oko povećanja granice zaduživanja SAD-a.
DUBROVNIK - NATO treba ustrajati na konceptu "pametne obrane" i udruživanju vojnih kapaciteta zemalja članica kako bi u uvjetima gospodarske krize održao visoku obrambenu sposobnost, ocijenili su u petak u Dubrovniku parlamentarci iz država članica Sjevernoatlanskog saveza. Odbor za obranu Parlamentarne skupštine (PS) NATO-a, koja prvi put zasjeda u Hrvatskoj, raspravljao je o konceptu koji je Savez osmislio prije nekoliko godina kada su zbog krize zemlje članice smanjile proračune za obranu. Radi se o učinkovitijem korištenju i udruživanju vojnih potencijala, ljudstva i borbene tehnike koja bi uz vojnu namjenu trebala služiti i u civilne svrhe. "Dobra posljedica ekonomske krize je što nas je prisilila da izađemo iz uskih okvira, da više surađujemo, da dijelimo ideje i troškove", rekao je hrvatski ministar obrane Ante Kotromanović. Načelnik Glavnog stožera HV-a general zbora Drago Lovrić govorio je o kupnji opreme koja ima civilno-vojnu svrhu, poput obalnih ophodnih brodova, brodova za slučaj ekoloških nesreća na moru, helikoptera i brodova za traganje i spašavanje, te protupožarnih zrakoplova.
ICHABURAM - Snažan ciklon Phailin zahvatio je u subotu navečer indijsku istočnu obalu i usmrtio najmanje pet osoba, dok je najmanje pola milijuna ljudi moralo potražiti zaklone u pretrpanim skloništima. Očekuje se da će Phailin do nedjelje ujutro ostati vrlo snažna ciklonska oluja s vjetrovima brzine do 210 kilometara na sat, te potom postupno slabiti kako će se kretati prema unutrašnjosti. Kiše i vjetrovi Phailina mogli bi pogoditi 12 milijuna ljudi, rekli su dužnosnici službi za izvanredna stanja. Phailin je najsnažniji ciklon koji je pogodio Indiju otkako je prije 14 godina u istoj regiji tajfun ubio oko 10.000 ljudi.
ATENA - Potres magnitude 6,4 pred obalom Krete izazvao je u subotu manje štete na grčkom otoku, no nema izvješća o žrtvama ili većim oštećenjima, rekli su policija i vatrogasci. Središte potresa koji se dogodio u 11 sati i 11 minuta po srednjoeuropskom vremenu, bio je na 40 kilometara ispod morskog dna i na 70 kilometara zapadno od Chanije na Kreti, rekao je Geološki institut SAD-a. Podrhtavanje se osjetilo i do Atene udaljene oko 275 kilometara te po cijeloj južnoj Grčkoj, rekao je atenski Geološki institut. Grčki je institut procijenio da je potres bio manje magnitude, odnosno 6,2, ali ga je stavio u kategoriju jakih potresa. Lokalni mediji na Kreti su izvijestili da je potres uzrokovao manje štete na trgovanima i kućama u Chaniji.