LJUBLJANA - Isključenje neobvezujuće ponude slovenske Zavarovalnice Triglav iz postupka prodaje dionica Croatia Osiguranja znak je da je slovenski kapital Hrvatskoj nepoželjan, tvrdi u petak ljubljanski dnevni list "Dnevnik" u svom poslovnom prilogu. "Privatizacija u Hrvatskoj u punom je zamahu, ali je sve očitije da slovenske tvrtke pri tome nisu poželjne ni u slučaju kad je njihova ponuda najbolja. Tako je hrvatska vlada iz bitke za kupnju Croatia Osiguranja isključila Zavarovalnicu Triglav iako je ona za dionicu nudila preko 10 posto više nego poljski osiguravatelj PZU i rovinjska Adris grupa koji od samog početka važe za favorite", navodi list. Na pitanje "Dnevnika" hoće li od hrvatske vlade tražiti objašnjenje zašto neobvezuća ponuda Zavarovalnice Triglav nije bila prihvaćena, iz kabineta slovenske premijerke Alenke Bratušek stigao je odgovor kako ona vjeruje da hrvatska vlada svoje odluke donosi "transparentno" te da će svoju odluku znati "argumentirano objasniti". Hrvatska vlada u četvrtak je nakon analize prispjelih triju neobvezujućih ponuda za privatizaciju Croatia Osiguranja odabrala - Adris grupu i poljski PZU, dok ponuda Zavarovalnice Triglav nije prihvaćena.
BERLIN - Središnje banke trebaju biti neovisne u kreiranju monetarne politike a trebale bi nadzirati i stabilnost financijskih tržišta, ali uz političku superviziju, prenio je u petak njemački tisak izjave glavnog ekonomista Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). "Ako moramo izvući neku pouku iz krize, to je onda da nije dovoljno budno pratiti monetarnu stabilnost. Moramo pratiti i stabilnost financijskog sustava", prenio je Handelsblatt riječi glavnog MMF-ovog ekonomista Olivera Blancharda. "Neovisnost središnje banke treba stupnjevati, pri čemu klasična monetarna politika mora ostati neovisna, dok bi nadzor financijskih tržišta trebao biti stavljen pod svojevrsnu političku superviziju", dodao je. Blanchard je ponovo pozvao Europsku središnju banku (ECB) da podigne ciljanu stopu inflacije s oko dva na četiri posto, napominjući da bi se time stvorio prostor za smanjenje kamatnih stopa u razdobljima krize. U ECB-u bi trebali razmisliti i o mjerama za smanjenje troškova kredita malim i srednjim poduzećima, sugerira MMF-ov glavni ekonomist. Ujedno ga brine da bi europske zemlje mogle usporiti strukturne reforme u okolnostima poboljšane klime temeljem ocjene da je najgore prošlo u dužničkoj krizi eurozone.
WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama i kongresni republikanci na sastanku u četvrtak nisu pronašli put kako bi se maknuli s mrtve točke po pitanju zaduženosti i blokade vlade, izvijestila je u Bijela kuća. Jednoiposatni razgovor Obame i čelnika republikanaca u Predstavničkom domu američkog Kongresa u službenom je priopćenju opisan kao dobar sastanak na kojemu je predsjednik Predstavničkog doma John Boehner pojasnio prijedlog svoje stranke o kratkoročnom produljenju praga zaduženosti. "Nakon rasprave o mogućim putevima prema naprijed nikakva određena odluka nije donesena", navodi Bijela kuća u priopćenju. Dodaju i da predsjednika Obamu raduje kontinuirani napredak na obje strane. Reuters javlja da je vođa republikanaca u Predstavničkom domu Eric Cantor proračunski sastanak ocijenio vrlo korisnim. No, prenose i tvrdnje New York Timesa da je Obama odbio republikanski plan jer ne bi ponovno otvorio saveznu vladu. Nakon povratka na Capitol iz Bijele kuće Cantor je novinarima kazao da je sastanak bio "vrlo koristan" te da će se razgovori nastaviti večeras po lokalnom vremenu.
LONDON - Sjedinjene Države postat će iduće godine najveći svjetski proizvođač nafte izvan Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i istisnuti s te pozicije Rusiju zahvaljujući procvatu proizvodnje nafte iz škriljca, objavila je u petak Međunarodna agencija za energiju (IEA). U IEA-i sada procjenjuju da će SAD iduće godine u prosjeku proizvoditi 11 milijuna barela nafte dnevno a Rusija 10,86 milijuna. "U protekla dva tromjesečja proizvodnja je premašila 10 milijuna barela dnevno, što znači da je na najvišoj razini u proteklih nekoliko desetljeća, pa je (SAD) na dobrom putu da u drugom tromjesečju 2014. postane najveći proizvođač sirove nafte izvan Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i da pretekne Rusiju", ističe IEA u redovnom mjesečnom izvješću. Ta se prognoza nadovezala na ovotjednu procjenu vlade u Washingtonu da je SAD Kini ustupio poziciju najvećeg uvoznika nafte u svijetu, i to zahvaljujući revoluciji proizvodnje nafte iz škriljca koja je smanjila potrebe za uvozom. U IEA-i ističu da je rast proizvodnje u zemljama izvan OPEC-a tako snažan da su bili prisiljeni dodatno sniziti prognozu potražnje za OPEC-ovom naftom u idućoj godini za prosječnih 100 tisuća barela dnevno, na 29 milijuna barela dnevno, što je zapravo milijun barela manje od aktualne razine proizvodnje.
RIM - Posrnula talijanska zrakoplovna kompanija Alitalia primit će hitnu injekciju kapitala iz državnog poštanskog poduzeća, prenose europski mediji informaciju iz izvora bliskih pregovorima o spašavanju prijevoznika. Poste Italiane mogao bi uložiti oko 75 milijuna od ukupno planiranih 300 milijuna eura u spašavanje Alitalije, čime bi stekli vlasnički udio od 10 do 15 posto, izvijestila je talijanska novinska agencija ANSA, pozivajući se na neimenovane izvore. Talijanska vlada nije službeno objavila koliko će poštansko poduzeće uložiti u aviokompaniju. Alitalia je u kolovozu podnijela zahtjev za zaštitu od vjerovnika, pritisnuta visokim troškovima rada, radnim sporovima i naglim poskupljenjem nafte. Sada im prijeti opasnost da im sutra bude obustavljena isporuka goriva. Jučer su iz ureda talijanskog premijera Enrica Lette poručili da vlada "smatra Alitaliju strateškom imovinom za zemlju", prenosi BBC. Mnogi smatraju da je spajanje s Air France-KLM-om najbolje rješenje ali francuska se grupa, inače vlasnik 25 posto udjela u Alitaliji, još nije oglasila. Alitalia je u 2008. objavila stečaj a u 2009. ponovo započela s radom.
LONDON/PARIZ/FRANKFURT - Europske dionice blago su u petak porasle u očekivanju dogovora ključnih političkih aktera u Washingtonu o limitu zaduživanja države. Londonski FTSE porastao je 0,79 posto na 6.479 bodova, frankfurtski DAX za 0,37 posto na 8.716 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 0,06 posto i iznosio 4.221 bod. Cijene dionica na tržištima širom svijeta pada su protekla tri tjedna zbog zastoja u pregovorima o američkom proračunu. U četvrtak je američki predsjednik Barack Obama razgovarao s republikanskim čelnicima o prekidu blokade. Neimenovani viši dužnosnik republikanaca rekao je da bi sporazum mogao biti postignut danas. "Pitanje je kakav će dogovor biti postignut? Privremeno rješenje značilo bi tek nastavak pregovora u idućim tjednima i dodatni stres za tržišta, tako da se još nismo izvukli i još prijeti opasnost sniženja američkog kreditnog rejtinga", tumači David Thebault iz tvrtke Global Equities. "Činjenica da najveće svjetsko gospodarstvo ima problema s podizanjem granice zaduživanja također vraća fokus na druge zemlje koje muku muče s dugom", dodaje Thebault. Među današnjim su se dobitnicima na tržištu izdvajali GlaxoSmithKline i Unilever koji su dobili na vrijednosti jedan odnosno 1,1 posto.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros skočile na najvišu razinu u tri tjedna, zahvaljujući napretku u Washingtonu, premda je i dalje otvoreno pitanje hoće li demokrati i republikanci na vrijeme postići dogovor o financiranju države. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 1,1 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Šangaju, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Australiji porasle između 0,7 i 1,5 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na dobitku 1,3 posto, dosegnuvši najvišu razinu u tri tjedna. Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji skok cijena dionica na Wall Streetu za više od 2 posto, najviše u posljednjih devet mjeseci, što se zahvaljuje nadi ulagača da će američki predsjednik Barack Obama i republikanci pronaći rješenje kako bi se prekinula obustava rada državnih službi i povećala razina dozvoljenog zaduživanja države.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica porasle više od 2 posto u najvećem dnevnom skoku u devet mjeseci, jer se ulagači nadaju da će se u američkom Kongresu na vrijeme postići dogovor o povećanju zaduživanja države. Dow Jones skočio je 2,18 posto, na 15.126 bodova, a za toliko je porastao i S&P 500 indeks, dosegnuvši 1.692 boda. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 2,26 posto, na 3.760 bodova. Skok indeksa potaknula je nada ulagača da će predsjednik Barack Obama i republikanci pronaći rješenje kako bi se prekinula obustava rada državnih službi i povećala razina dozvoljenog zaduživanja države. Uoči jučerašnjeg sastanka u Bijeloj kući republikanci su predložili plan prema kojemu bi se u idućih nekoliko tjedana omogućilo dodatno zaduživanje države kako bi vlada i nakon 17. listopada mogla isplaćivati sve svoje financijske obveze. Time bi se dobilo na vremenu za nastavak pregovora o proračunu i financiranju državnih službi, koje ne rade već devet dana.