VATIKAN - Zemlje stare demokracije postupno i stalno u institucije ugrađuju načela pravednosti, a zemljama poput Hrvatske, koje su doživjele povijesne "prekide", to je znatno teže, rekao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović u četvrtak u Vatikanu na predavanju o odnosu politike i morala u tranzicijskoj Hrvatskoj. "U društvima koja nisu imala povijesne prekide", rekao je, "osjećaj pravde u kontinuitetu se ugrađuje u institucije, ali povijest Hrvatske i susjednih zemalja nije imala takav stabilan poredak ili sustav vrednota". "Danas politički lijeva Hrvatska baštini tekovine antifašizma i ideju socijalne pravde, ali i teret političke represije. Nasuprot njoj, rekao je Josipović, desna Hrvatska "koju se često, nekad s pravom, a nekad i ne, povezuje s katoličkom crkvom, baštini antitotalitarizam i sklonost demokratskome društvu i otvorenom tržištu, ali nosi teret pakta s nacizmom, nacionalizma optužbi za ekonomsko predatorstvo i socijalnu neosjetljivost", rekao je na predavanju predstavnicima diplomatskog zbora u papinskoj akademiji znanosti. Hrvatsko društvo, želi li biti pravedno, "mora pomagati onima koji su ne svojom krivnjom postali žrtve rata ili tranzicije iz jednog u drugi ekonomski sustav, a ne smije ignorirati one koji su došli u društveno inferioran položaj izravnom ili neizravnom krivnjom politike
PARIZ - Francuski predsjednik Francois Hollande i hrvatski premijer Zoran Milanović naglasili su u četvrtak u Parizu izvrsne odnose dviju zemalja, svoje međusobne odlične odnose te puno zajedničkih tema koje su im na dnevnom redu otkad je Hrvatska članica EU-a. Hollande je u izjavi novinarima nakon sastanka rekao da su odnosi Hrvatske i Francuske izvrsni i to "na ekonomskom planu, na polju infrastrukture, energije, kulture i frankofonije". Francuski je predsjednik novinarima rekao da je s Milanovićem razgovarao i o stanju na Balkanu. Na pitanje o tome kada očekuje da će Hrvatska ući u Schengen, Hollande je rekao da je to pitanje on postavio Milanoviću. "Ako dobro surađujemo, zajedno radimo na poštivanju i kontroli granica, na sigurnosti, to se može dogoditi u razumnom roku, što bi bilo dvije godine nakon ulaska u EU", rekao je Hollande. On je također rekao da je sa šefom hrvatske vlade razgovarao o "budućnosti Europe jer Hrvatska je danas punopravna članica Europske unije". Među temama bili su energetika, nezaposlenost mladih i europski izbori.
ZAGREB - Iran ima važnu ulogu u rješavanje teškoća u Siriji, Iraku i Afganistanu, rekla je u srijedu prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u razgovoru s predsjednikom iranskog parlamenta Alijem Laridžanijem s kojim je razgovarala i o bilateralnim odnosima. Stanje u široj regiji južnog Mediterana i Bliskog istoka te iransko pravo na civilni nuklearni program bile su uz bilateralna pitanja teme razgovora ministrice Pusić i predsjednika Islamske savjetodavne skupštine Laridžanija koji boravi u dvodnevnom službenom posjetu Hrvatskoj. Problemi u kriznim žarištima kao što su Sirija ili Irak teško se mogu riješiti bez sudjelovanja Irana, a njegova će uloga biti važna i u Afganistanu s obzirom na predviđeni završetak međunarodne misije ISAF u 2014., rekla je Pusić. Gost iz Islamske Republike Iran rekao je kako je rješavanje kriznih žarišta u interesu svih, a Iran je spreman politički pomoći jer je u njegovu interesu borba protiv terorizma i sprječavanje djelovanja terorističkih skupina.
BUDIMPEŠTA - Hrvatske vlasti su zanemarile iskaz predsjednika MOL-a Zsolta Hernadija u svom kaznenom postupku, a njihova optužnica je uvelike utemeljena na pristranim informacijama, piše u četvrtak mađarski tjednik Heti Valasz nakon uvida u Hernadijev iskaz mađarskom tužiteljstvu. Hrvatske su vlasti, piše list, optužile Hernadija na temelju pristranog svjedočenja "ključnog svjedoka", nekoliko sastanaka između Hernadija i bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera i snimke sigurnosne kamere u restoranu Marcellino u Zagrebu. List tvrdi da je Središnji istražni ured glavnog tužitelja poslao vlastima u Zagrebu Hernadijev iskaz u pisanom obliku od 29. studenoga 2011. te da u njemu Hernadi tvrdi da je Robert Ježić, ključni svjedok u tom slučaju, "najpristraniji igrač u priči o Mol-u". Sud u Budimpešti je u ponedjeljak odlučio da neće primijeniti uhidbeni nalog koji je za Hernadija izdalo hrvatsko državno odvjetništvo, jer je nalog izdan za slučaj koje je mađarsko tužiteljstvo prethodno istražilo i odlučilo obustaviti postupak jer nije počinjeno nikakvo kazneno djelo.
BEOGRAD - Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivan Mrkić izjavio je u četvrtak da će Srbija povući tužbu za genocid nakon što to prethodno učini Hrvatska, jer je Zagreb prvi i podnio tužbu protiv Srbije Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu (ICJ). Upitan za komentar o neslužbenim saznanjima hrvatskih medija da je Hrvatska odustala od povlačenja tužbe, Mrkić je novinarima, nakon sjednice parlamentarnog odbora za vanjske poslove, rekao da je o tužbama već postignut dogovor. "Nema tu nikakve tajne, mi smo sve dogovorili. Hrvatska je prva podnijela tužbu i kad je ona ona povuče, to ćemo učiniti i mi", prenosi agencija Tanjug Mrkićevu izjavu.
SARAJEVO - Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić najavio je u četvrtak kako će Europska unija predložiti rješenje za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci" koje će ponuditi uspostavu dvije izborne jedinice u Federaciji BiH. "Praktično će postojati dvije izborne jedinice u Federaciji BiH ali formalno-pravno ne", izjavio je Komšić novinarima u Sarajevu komentirajući neuspjeh lidera sedam političkih stranaka iz BiH da tijekom dana na sastanku s predstavnicima EU u Bruxellesu dogovore rješenje o novom modelu izbora članova Predsjedništva BiH. Komšić je pojasnio kako je ovu informaciju dobio iz izvora u Bruxellesu a dodao je kako će novo rješenje zapravo biti na tragu ranijeg prijedloga Stranke demokratske akcije (SDA). Ta je stranka ponudila model po kojemu bi se za izbor dva člana Predsjedništva BiH unutar Federacije BiH stvorila dva multietnička izborna područja. To je pak odbacila Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) uz ocjenu kako je to uvod u uspostavu trećeg entiteta.
MOSTAR - Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je u četvrtak u Mostaru kako bi odmah prihvatio kompromisni prijedlog što ga je u Bruxellesu iznio povjerenik za proširenje Europske komisije Štefan Fuele kako bi se promijenio izborni sustav u toj zemlji oko čega se ne mogu mjesecima dogovoriti predstavnici sedam političkih stranaka, dodajući da se jedan politički tome suprotstavio. "Kako sam ja razumio taj prijedlog, HDZ BiH i ja bi ga odmah prihvatili. Ali jedan pojedinac se odmah pobunio oko toga odbijajući ovaj prijedlog EU-a", rekao je Čović na konferenciji za novinare u Mostaru nakon povratka iz Bruxellesa. Pri tome nije želio pojasniti tko se usprotivio tome prijedlogu. Ni na upit je li to čelnik SDP-a Zlatko Lagumdžija koji je ustvrdio za medije u Sarajevu da je spasio BiH od podjele, Čović nije odgovorio. "Mi dajemo sve do sebe da izborimo rješenje koja može funkcionirati", dodao je čelnik HDZ-a BiH i naveo da se čeka pisani prijedlog EU-a oko kompromisnog rješenja.
BERLIN - Konzervativci njemačke kancelarke Angele Merkel i Zeleni dogovorili su se u četvrtak da će idući i tjedan održati novi krug razgovora na kojima će ispitati mogućnost za formiranje prve nacionalne koalicijske vlade između dugogodišnjih političkih protivnika, rekli su stranački izvori. Kršćanski demokrati (CDU) i njihova bavarska sestrinska stranka Kršćansko-socijalna unija (CSU) osvojili su najviše glasova na saveznim izborima 22. rujna, ali nedovoljno za većinu te traže koalicijskog partnera. Prve razgovore o formiranju buduće vlade CDU/CSU je održao sa socijaldemokratima (SPD), a u ponedjeljak će ponovno razgovarati sa SPD-ovim vodstvom. Većina stručnjaka očekuje formiranje "velike koalicije" CDU/CSU sa SPD-om. No i Zeleni su sada opcija za Merkel, unatoč političkim razlikama i ranijim verbalnim sukobima između vrlo konzervativnog CSU-a i Zelenih koji potječu iz mirovnih i protunuklearnih pokreta iz 70-ih godina. Neki članovi Zelenih i CDU-a vjeruju da je to povijesno otvaranje za obje stranke.
WASHINGTON - Američko ministarstvo obrane predložilo je u Den Haagu gdje je sjedište Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW) da se sirijsko kemijsko oružje uništi u pokretnom pogonu američke izrade koji bi se postavio u Siriji. Pentagon je takav prijedlog iznio na briefingu u sjedištu OPCW-a koji odlučuje kojom će se tehnologijom sirijsko kemijsko oružje uništiti do sredine 2014. Taj je rok određen sporazum što ga je predsjednik Bašar al-Asad postigao sa SAD-om i Rusijom, a zauzvrat izbjegao američki kazneni vojni napad. Prvotni američko-ruski dogovor predviđao je izvoz tog oružja u inozemstvo gdje bi bilo uništeno, no kako je uvoz kemijskog oružja nezakonit za brojne zemlje, prevagnula je opcija uništenja oružja u samoj Siriji. OPCW i Sirija moraju do 15. studenoga odlučiti koju će tehnologiju primijeniti.
BEOGRAD - U Kosovskoj Mitrovici u četvrtak je održan prosvjed s kojeg je upućen poziv na bojkot lokalnih izbora na Kosovu zakazanih za 3. studenog, a službeni Beograd optužen je da pozivom Srbima da sudjeluju na izborima izravno priznaje neovisnost Kosova. Prosvjed je, prenose srbijanski mediji, organizirao stožer za bojkot izbora takozvane Privremene skupštine Autonomne pokrajine Kosova i Metohije, u čijem imenu je sadržan nekadašnji službeni naziv Kosova iz doba SFRJ, a potom i SRJ, i kojim se šalje izravna poruka da sudionici ne priznaju neovisnost Kosova. Odbor za bojkot izbora ocjenjuje da se sporazumom iz Bruxellesa gase srpske institucije na Kosovu odnosno da buduća zajednica srpskih općina neće biti u sklopu institucija Srbije nego "neovisnog Kosova".
KUALA LUMPUR - SAD će razmotriti nastavak pružanja pomoći Egiptu na temelju poteza koji potiču demokraciju putem izbora, izjavio je u četvrtak američki državni tajnik John Kerry nakon što su Sjedinjene Države obustavile dio vojne i gospodarske pomoći toj zemlji. "Želimo da ova vlada uspije, ali također želimo da to bude vlada koju će Amerikanci rado podržavati", poručio je Kerry, istaknuvši u više navrata da će nastavak pomoći Egiptu ovisiti o mjerama koje vlada poduzima prema političkoj tranziciji. Po dolasku u Maleziju, Kerry je pojasnio da uskraćivanje dijela pomoći svom savezniku na Bliskom istoku ne znači da Washington prekida veze s provojnom vladom zbog svrgavanja predsjednika Mohameda Mursija 3. srpnja.
TRIPOLI - Libijski premijer Ali Zeidan je u četvrtak pozvao na smirenje nedugo nakon oslobođenja nakon što ga je otela skupina bivših pobunjenika koja ga je držala nekoliko sati. "Nadam se da će problem otmice biti riješen razumno i mudro, izbjegavanjem eskalacije", rekao je Zeidan u govoru koji je prenosila televizija nakon sastanka sa svojom vladom i članovima Libijske nacionalne skupštine. Premijer se obratio izbjeglicama i strancima koji žive u Libiji kojima je zajamčio da oni nisu na udaru. U četvrtak ujutro je skupina naoružanih ljudi otela Zeidana u hotelu Corinthia gdje živi. Ćelija revolucionarnih operacija Libije je preuzela odgovornost za tu otmicu i navela da je uhitila premijera na temelju naloga državnog tužiteljstva.
PARIZ - Francuski predsjednik Francois Hollande izrazio je u četvrtak u Parizu veliku zabrinutost zbog stanja u Libiji. "Vrlo smo zabrinuti zbog stanja u Libiji. Otmica premijera koji je u međuvremenu oslobođen dodatno povećava našu zabrinutost", rekao je Hollande u izjavi novinarima nakon sastanka s hrvatskim premijerom Zoranom Milanovićem. Bivši libijski ustanici pustili su u četvrtak na slobodu premijera Alija Zeidana kojeg su oteli i zatočili na nekoliko sati u znak odmazde zbog akcije američkih specijalaca koji su prije pet dana zarobili čelnika libijskog ogranka Al Kaide. Hollande je naglasio da je Francuska uvijek bila spremna pomoći Libiji na području sigurnosti, a da je to sada potrebno više nego ikad.
WASHINGTON - Međunarodni monetarni fond neće tražiti nove mjere proračunske štednje u Grčkoj i neće zahtijevati "nediferencirana" rezanja mirovina i plaća, izjavila je u četvrtak izvršna direktorica MMF-a Christine Lagarde. "Ako nove mjere budu potrebne, mogu vam reći jedno: to neće biti u obliku novih proračunskih mjera ili općih i nediferenciranih rezanja plaća i mirovina", kazala je Lagarde na konferenciji za novinare u Washingtonu. Trojka međunarodnih vjerovnika Grčke (MMF, Europska komisija, Europska središnja banka) provodi novu reviziju grčkih financija prije nego odluče hoće li deblokirati novu tranšu pomoći u sklopu plana spašavanja odobrenog Ateni u proljeće 2012. zbog kojeg grčka vlada mora provoditi drastičnu štednju.