TUHELJSKE TOPLICE - Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović izjavio je danas kako je, ako se mađarska vlada odluči na prodaju dionica Ine koje su u vlasništvu MOL-a, na Vladi RH da s novim partnerom uredi odnose na fer, pravedan i za državu dobar način. "Ukoliko se mađarska vlada odluči na prodaju dionica Ine, na našoj je vladi da s novim partnerom uredi odnose na jedan fer, pravedan, i za Hrvatsku dobar način", rekao je Josipović kojega su novinari u Tuheljskim Toplicama, gdje je otvorio konferenciju Croenergy 2013, upitali za najave mađarske vlade o mogućoj prodaji Ininih dionica. Na upit o mogućoj odšteti koju bi mogla zatražiti mađarska strana, predsjednik kaže da i Hrvatska možda ima osnove za odštetu budući hrvatska strana smatra da svi dijelovi ugovora nisu ispunjeni do kraja. Upitan hoće li situacija oko Ine utjecati na odnose sa Mađarskom, Josipović je istaknuo da su i naše i mađarsko pravosuđe samostalni te da zakonito i legitimno postupanje pravosuđa ne može biti razlog loših diplomatskih odnosa.
ZAGREB - Premijer Zoran Milanović izjavio je danas kako nije sretan zbog svega što se događa u slučaju Ina-MOL te pozvao ministre da se suzdrže od komentara, jer je u tijeku postupak protiv predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija, na što Vlada ne može utjecati. "Sve što se događa u odnosima s MOL-om ne shvaćam kao ratno stanje. Tako nećemo komunicirati. Mađarsku vladu donekle mogu razumijeti, ali od sebe i vas svih tražim maksimalnu suzdržanost i bez komentara u javnosti. Ako itko to treba komentirati, onda smo to ja i šef pregovaračkog tima (Ivan) Vrdoljak", rekao je Milanović na početku sjednice Vlade. Komentara, kaže, za sada neće biti "jer se radi o kaznenom postupku koji je začet i pokrenut puno prije dolaska ove Vlade u Banske dvore". Naglasio je kako i MOL i Vlada imaju određene ugovorne obveze jedni prema drugima i zatražio da se zbog toga "važe svaka riječ". "Neka DORH u okviru međunarodne pravne suradnje napravi što mora napraviti. Ja mogu samo privatno reći da nisam sretan što se sve ovo skupa događa", ponovio je. "Nadam se da je poruka jasna javnosti i mađarskoj vladi. Hrvatska Vlada s ovim nema ništa, a kako ćemo i pod kojim okolnostima nastaviti razgovore s MOL-om dogovorit ćemo se", kazao je.
ZAGREB - Ministar gospodarstva i šef pregovaračkog tima hrvatske Vlade u pregovorima s MOL-om o Ini Ivan Vrdoljak izjavio je nakon današnje vladine sjednice da će Vlada RH o koracima za zaštitu hrvatskih interesa u Ini odlučiti nakon konkretizacije namjera mađarske vlade. Upitan hoće li, s obzirom na najnoviji razvoj događaja i preporuku mađarske vlade MOL-u da pripremi opciju prodaje Ininih dionica, sljedeći sastanak pregovarača Vlade RH i MOL-a biti o izlasku MOL-a iz Ine, Vrdoljak je odgovorio da su pregovori vrlo ozbiljno i odgovorno krenuli, da su dogovoreni strateških ciljevi i metodologija dogovora te da je stoga "malo iznenađen i začuđen" reakcijom mađarske vlade. "Što će biti naše odluke i daljnji koraci vidjet ćemo nakon konkretizacije njihovih namjera, a ne na osnovnu priopćenja. Kada se to bude dogodilo, tada ćemo odlučiti i postupati sukladno našim interesima", rekao je.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas da ne postoji cenzus nakon kojeg se kreće u prisilnu naplatu poreznog duga te ponovio kako je zakonska obveza svakog poreznog obveznika plaćati porez na vrijeme. Novinari su ministra financija ispred Banskih dvora zamolili za komentar prijedloga ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa da se obrtnicima kod najavljene prisilne naplate poreznih dugovanja cenzus podigne na deset tisuća kuna, na što je Linić rekao da nema komentar te poručio da je zakon vrlo jasan, odnosno da svatko treba plaćati porez. "Zakoni se ne mijenjaju pojedinačnom voljom, nego se moraju poštovati. Moj je posao da se zakoni poštuju, a pogotovo (imam) odgovornost prema svima onima koji svaki dan redovito plaćaju poreze", rekao je Linić. Istaknuo je i kako ne postoji limit za naplatu poreznog duga.
ZAGREB - Vlada je s današnje sjednice u drugo saborsko čitanje uputila konačni prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske kojim želi olakšati pokretanje investicijskog ciklusa ubrzavanjem rada državne administracije prilikom obrade prijavljenih projekata. Prema prijedlogu, strateški projekt može se realizirati samo ako je uslađen s dokumentima prostornog uređenja, a u odlučivanje o davanju statusa strateške investicije uključuju se predstavnici jedinica lokalne uprave. Dodatno se utvrđuje i odgovornost državnih službenika za brzo rješavanje administrativnih postupaka. "Ovaj zakon nije rješenje cjelokupne gospodarske situacije, ali je detalj koji će ubrzati investicije i naučiti administraciju kako treba funkcionirati kako bismo promijenili dugogodišnji imidž zemlje da smo spori, neefikasni i nesigurni za strane investitore“, rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
TUHELJSKE TOPLICE - Predsjednik Republike Ivo Josipović otvorio je danas u Tuheljskim Toplicama konferenciju o održivom financiranju i ulaganjima u energetici - Croenergy 2013., koja je okupila oko 350 sudionika i središnja joj je tema financiranje energetskih projekata putem inovativnih oblika osiguranja potrebnih sredstva. Pitanje energije i energetskog razvoja je važno pitanje cjelokupne politike, istaknuo je Josipović izražavajući zadovoljstvo što hrvatska vlada pridaje veliku važnost tom pitanju. Posebice je naglasio kako je važno osigurati dostupnosti energije svakom pojedincu. Moramo postići da svaki građanin može osigurati minimum potrebne energije, pogotovo kada su u pitanju mlade obitelju. Kako bi osigurali jedanakost šansi za sve, onima koji teže podmiruju troškove potrošnje energije te troškove treba subvencionirati, rekao je Josipović.
ZAGREB - Jedanaesta međunarodna izložba inovacija ARCA otvorena je danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici okupivši oko 150 domaćih i stranih izlagača s oko 200 inovacija, a otvarajući izložbu ministar poduzetništva i obrta Gordana Maras najavio je donošenje zakona o inovacijama do kraja godine. Tim zakonom ojačat će se ne samo zakonski i institucionalni okvir za inoviranje i poslovanje inovacijskih tvrtki nego i investicije u inovacije, što dodjelom potpora inovativnim projektima pomaže i Ministarstvo, naglasio je Maras. Do sada je to ministarstvo za 128 projekata jačanja inovativnog poduzetništva dodijelilo više od 78 milijuna kuna. Inovatorima je poručio i da je šansa u strukturnim fondovima EU iz kojih bi u razdoblju 2014. do 2020. trebalo biti dostupno 1,2 milijarde eura za poduzetništvo, od čega 240 milijuna eura za inovacije.
ZAGREB - Vodeće strukovne udruge u hrvatskom turizmu najavljeno povećanje međustope PDV-a na usluge u turizmu sa 10 na 13 posto smatraju u cijelosti neprihvatljivim te upozoravaju da bi takvo povećanje moglo donijeti dugoročne štete za razvoj u turizmu i za investicije, a kratkoročno poteškoće u poslovanju. Navode to uz ostalo u zajedničkom današnjem priopćenju Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA), Kamping udruženje Hrvatske (KUH), Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela (OMH) i Hrvatski ferijalni i hostelski savez (HFHS). Udruge podsjećaju da je ovogodišnje uvođenje smanjene stope PDV-a od 10 posto za ugostiteljske usluge bila najvažnija mjera za rast i razvoj turističkog sektora te da njeno mijenjanje odnosno povećanje na 13 posto može štetiti daljem razvoju, a značila bi i radikalnu promjenu uvjeta poslovanja.
ZAGREB - Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 6.379 kuna, što je nominalno za 0,4 posto ili 28 kuna manje nego za lipanj. Na godišnjoj razini pak, u odnosu na srpanj lani, prosječna je zagrebačka neto plaća za isti mjesec ove godine bila veća za 68 kuna ili nominalno za 1,1 posto, pokazuju podaci Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. Po visini neto plaće u Zagrebu prednjače upravljačke djelatnostimi; savjetovanje u vezi s upravljanjem, s prosjekom od 11.719 kuna. Najniže su pak neto plaće imali zaposleni u zaštitnim i istražnim djelatnostima, u iznosu od 3.169 kuna.
ZAGREB - Tvrtka iz sastava Dalekovoda d.d., Dalekovod Projekt potpisala je s britanskom kompanijom Costain ugovor za poslove projektiranja na projektu obnove dalekovoda. Costain je s UK Power Networks, jednim od operatora distribucijskog sustava Velike Britanije, potpisala ugovor za projektiranje i izvođenje radova na obnovi postojećih 132 kV dalekovoda i ugradnji optičkih užadi, a Dalekovod Projekt je u tomeu angažiran za projektiranje. Ugovor je za Dalekovod Projekt, ali i za Dalekovod, od velike važnosti jer je to jedan od većih inozemnih poslova koji će osigurati dugoročnu prisutnost na tom tržištu te predstavlja prvi korak za ulazak na to zahtjevno tržište, priopćeno je iz Dalekovoda.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi danas je zavladalo potpuno zatišje, pri čemu se nešto više trguje tek dionicama HT-a i Podravke, dok su Crobexi u blagom minusu. Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,18 posto, na 1.812 bodova, a Crobex10 0,36 posto, na 1.018 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 2,3 milijuna kuna, što je otprilike isto kao i jučer oko podneva. Dionicom HT-a do podneva je ostvareno 1,5 milijuna kuna prometa, a cijena joj je oslabila 0,35 posto, na 173 kune. Dionicom Podravke, pak, ostvareno je 308.000 kuna prometa. Cijena joj je pritom oslabila 0,36 posto, na 253,4 kune. U mirnom trgovanju, po likvidnosti slijedi dionica Dalekovoda, kojom je ostvareno svega 53.000 kuna prometa. Po skoku cijene za 7,31 posto, na 27 kuna, najveća je dobitnica.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju tečajnicu, kuna je ojačala prema svim važnijim inozemnim valutama, osim euru prema kojem je oslabila za 0,04 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, povećan je na 7,613770 kuna. Nasuprot tome, tečaj švicarskog franka smanjen je za 0,14 posto, britanske funte za 0,42 posto, a američkog dolara za 0,50 posto. Tako danas utvrđeni srednji tečaj franka iznosi 6,208734 kune, funte 9,086729 kuna, a dolara 5,596303 kune.