Na temelju zakona kojega je prošle godine donio parlament BiH, popis provodi Agencija za statistiku BiH (ASBH), čiji je direktor Zdenko Milinović potvrdio u ponedjeljak da su obavljene sve pripreme, potvrdivši kako je tiskan i razdijeljen sav popisni materijal te obavljena obuka popisivača.
Za provedbu popisa angažirano je točno 18.879 popisivača, koji će svoj posao morati obaviti do 15. listopada.
Po navodima ASBH, popisane će biti sve osobe koje stalno borave u BiH odnosno nisu odsutne iz zemlje duže od 12 mjeseci.
Državljani BiH koji žive u inozemstvu a žele sudjelovati u popisu mogu to učiniti popunjavanjem posebnih obrazaca dostupnih na internetskoj stranici Agencije, koje bi potom trebali poslati poštom u Sarajevo.
U konačan popis neće biti uvršteni oni koji su stalno nastanjeni u inozemstvu, jer su već uvršteni u popise stanovnika u tim državama.
Zakonom je predviđeno da popisivači koji u vrijeme dolaska na adresu u stanu ili kući ne zateknu nikoga ostave obavijest o idućem terminu dolaska, a krajnja mogućnost za osobe koje žele biti popisane je da konačan termin dolaska popisivača dogovore s popisnim povjerenstvom u općini u kojoj su prijavljeni.
Provedba popisa u BiH godinama je bila predmetom prijepora jer se političke stranke nisu mogle dogovoriti treba li čekati cjelovitu provedbu Aneksa VII Daytonskog sporazuma koji predviđa pravo na bezuvjetan povratak prijeratnim domovima svih prognanih i izbjeglih. Neke političke stranke i udruge, uglavnom one koje okupljaju pretežito Bošnjake, i dalje se protive provedbi popisa jer smatraju kako će se time samo potvrditi rezultati etničkog čišćenja.
Uz stanovništvo popisivat će se stanovi, kuće i imanja te činjenice važne za utvrđivanje socijalnog i gospodarskog statusa, no najviše rasprava ipak je izazvalo izjašnjavanje o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti te jeziku.
Na temelju preporuka Ureda Europske unije za statistiku (EUROSTAT) vlasti BiH usvojile su naputak da se pitanja o tome postave u tzv. otvorenoj formi odnosno da izjašnjavanje bude neobavezno i da se provodi bez ikakva sugeriranja odgovora. Iz ASBH s tim u vezi su objasnili kako to znači da je popisivač dužan upisati i odgovor "Marsovac" ukoliko se ispitanik tako izjasni, a moraju prihvatiti i to da se ispitanik uopće ne želi izjasniti.
Biskupska konferencija BiH tim je povodom uputila poziv Hrvatima u BiH da se na popisu jasno očituju svojim nacionalnim imenom, da kao svoj jezik navedu hrvatski, a da se, ako su katolici, tako i izjasne jer su dužni očitovati se o svojoj vjeri. "Radi se o vrlo važnom događaju koji će svojim statističkim podacima, a posebice onim demografskim, ne samo ponuditi informacije o sadašnjem stanju, nego bi rezultati mogli uvjetovati budućnost društva BiH u cijelosti, a time i hrvatskog naroda i Katoličke crkve u BiH", istaknuli su biskupi u svojim porukama kojima su pozivali na sudjelovanje u popisu.
Otvorena forma izjašnjavanja o pitanjima koja zapravo trebaju utvrditi poratnu etničku sliku BiH najviše negativnih reakcija izazvala je među bošnjačkim organizacijama u kojima se strahuje zbog konfuzije koju bi mogla donijeti uporaba termina Bosanac ili pak Musliman, koji je i bio službeni termin u upotrebi pri zadnjem popisu iz 1991. Prema zakonu o popisu, osobe koje bi se tako izjasnile bile bi svrstane u kategoriju "ostalih", čime bi se utjecalo i na ukupan broj Bošnjaka kao konstitutivnog naroda.
U kampanji kojom su pozivali građane na očitovanje pod imenom 'Bošnjak' neke su nevladine udruge posezale i za video spotovima u kojima su za te svrhe koristili djecu, što je ured ombudsmana ocijenio kao teško narušavanje prava djece i njihovu zloporabu.
Prema popisu iz 1991. godina u BiH je živjelo 4.377.033 osoba uz gotovo isti udjel žena i muškaraca, a najbrojniji dio populacije po starosnoj strukturi bio je onaj u dobi od 25 do 29 godina.
Prema tom popisu Hrvata u BiH je bilo 760.852, što je predstavljalo udjel od 17,4 posto u ukupnom broju stanovnika.
Statistika govori kako je to bilo tek za dvije tisuće više Hrvata u BiH nego 1981. godine, a za gotovo 12.000 manje nego za popisa 1971. godine.
Iako su apsolutne brojke varirale, pri čemu je Hrvata u BiH 1971. godine bilo više od 772.000, statistika govori i kako je od Drugog svjetskog rata ukupan udjel Hrvata među stanovništvom BiH bio u blagom ali konstantnom padu pa je tako 1961. godine on bio 21,7 posto da bi završio na 17,4 posto 1991. godine.
Procjena je kako je broj Hrvata u BiH nakon posljednjeg rata prepolovljen, no riječ je tek o podacima prikupljenim na temelju blagoslova kuća koje provodi Crkva, a točno stanje utvrdit će tek popis.
Najbrojniju etničku skupinu u BiH 1991. godine činili su tadašnji Muslimani kojih je bilo 1.902.958, odnosno 43,5 posto, dok je Srba bilo 1.366.104 ili 31,2 posto.
U usporedbi s 1961. godinom udjel Muslimana u stanovništvu BiH porastao je s 25,7 posto na 43,5 posto, dok je udjel Srba s 42,9 posto pao na 31,2 posto.
Četvrtu najveću nacionalnu skupinu uoči posljednjeg rata u BiH su činile osobe koje su se tada izjašnjavale kao Jugoslaveni, a njih je bilo više od 275.000 ili 5,6 posto.
Zanimljivo je da je u BiH 1961. godine bilo čak 8,2 posto onih koji su se izjašnjavali Jugoslavenima, dok je 1971. godine ta brojka dramatično pala na tek 1,2 posto.
Agencija za statistiku BiH procjenjuje kako bi u toj zemlji sada moglo živjeti oko 3,8 milijuna stanovnika, no etnički sastav i dalje je nepoznanica.
Za cjelovitu obradu podataka koji se prikupe popisom bit će potrebno do godinu i pol dana, a sve pojedinačne informacije do kojih se dođe ostaju tajne i zaštićene šifriranjem.