ZAGREB - Ujednačena kvaliteta proizvoda za istočno i zapadno tržište Europske unije bila bi poželjna s obzirom na želju za jačanjem jedinstvenog tržišta, ali proizvođači nisu u prekršaju sve dok su proizvodi unutar granica sigurnosti te dok su deklaracije na njima točne, rekao je danas u Zagrebu europski povjerenik za zaštitu potrošača Neven Mimica na zajedničkoj konferenciji za novinare s ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom. Dodao je da "neujednačena kvaliteta nije praksa koja ide u smjeru jačanja jedinstvenog tržišta". "Interes je da na jedinstvenom tržištu i kvaliteta proizvoda bude jedinstvena", naglasio je. Europska politika zaštite potrošača, objasnio je, počiva na tri stupa: zaštiti prava potrošača, nadzoru nad sigurnosti proizvoda, te jačanju svijesti potrošača o njihovoj ulozi u funkcioniranju jedinstvenog tržišta. Govoreći o zaštiti potrošača u Hrvatskoj, ministar Vrdoljak je kazao kako se više od polovice pritužbi građana odnosi na telekomunikacijski sektor, dok su na drugom mjestu komunalne usluge. U Hrvatskoj od 1. srpnja postoji i Europski potrošački centar, a udrugu za zaštitu potrošača potrebno je dodatno konsolidirati, rekao je Vrdoljak.
ZAGREB/BRUXELLES - Europska ekonomska klima osjetno se poboljšala u rujnu, izvijestila je danas Europska komisija, čije istraživanje pokazuje pojačani optimizam u gotovo svim sektorima te čak i u zemljama zahvaćenima krizom, poput Italije i Španjolske, dok su u Hrvatskoj očekivanja pogoršana. Indeks ekonomske klime (ESI) u Europskoj uniji uvećan je za 2,4 boda i iznosi 100,6 bodova, što je njegova najviša vrijednost od srpnja 2011. U Hrvatskoj je indeks ekonomske klime u rujnu umanjen za 2,4 boda u odnosu na prethodni mjesec i iznosi 102,4 boda. Pritom su pogoršana očekivanja u svim sektorima osim uslužnog, uz izrazito negativan trend u maloprodaji. Hrvatski indeks uključen je u istraživanje o europskoj ekonomskoj klimi od 1. srpnja.
ZAGREB - U Hrvatskoj je ključno pitanje kako potaknuti investicije privatnog sektora u uvjetima kada je velik dio hrvatskog privatnog sektora insolventan, ali i u neizvjesnosti kome će se novi proizvodi prodati, s obzirom da je i domaća i inozemna potražnja još niska, kazao je profesor na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske odnose Vladimir Gligorov na 5. konferenciji časopisa Lider "Dan velikih planova - Kako pripremiti tvrtku za poslovanje u 2014. godini". Dok se to pitanje ne riješi, smatra Gligorov, oporavak će biti jako spor. Hrvatska je pak Vlada jučer objavila kako u 2014. očekuje rast BDP-a za 1,3 posto, u 2015. godini za 2,2 posto, a 2016. za 2,5 posto. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić na konferenciji je kazao kako te procjene nisu preoptimistične - posljednjih mjeseci jačaju potrošački i industrijski optimizam, pad BDP-a je usporen na 0,7 posto i po prvi put nakon pet godina bilježi se rast u svim važnim komponentama BDP-a, a zabilježen je i blagi pozitivni pomak konkurentnosti Hrvatske. Iako se osnovni problemi, visok deficit i javni dug, ne mogu riješiti preko noći, Vlada je izradila novi paket reformskih mjera, koji će iduće godine koštati proračun, ali će se slijedećih godina od njih vidjeti koristi, rekao je Grčić.
ZAGREB - Predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović kazao je danas kako misli da će se država dogovoriti s MOL-om oko izmjena dioničarskog ugovora za Inu, jer puno je teže tražiti novog partnera. U sklopu konferencije "Dan velikih planova" Pejnović je kazao kako se pregovori vode na temeljima ideje zašto se uopće 2003. godine išlo u privatizaciju, a to je da se ostvare razvojni ciljevi ne samo u Ini, već i u državi. No, istaknuo je, to je narušeno, odnosno većina razvojnih ciljeva nije postignuta, primjerice smanjeno je crpljenje i prerada nafte, pala je proizvodnja plina u kontinentalnom dijelu Hrvatske, smanjen je regionalni tržišni udio Ine. Mađarski su vlasnici bitno poboljšali interno poslovanje Ine, ali dosadašnje uprave i nadzorni odbori nisu ostvarili planirane razvojne ciljeve i na njima je odgovornost za to, kao i na politici, koja nije reagirala. Ipak, mislim da ćemo se dogovoriti s MOL-om, istaknuo je Pejnović koji s ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom čini Vladin tim za pregovore oko izmjena dioničarskog ugovora za Inu. Prvi razgovor s predstavnicima MOL-a održan je 18. rujna, a dogovoreno je da će se pregovarački timovi nalaziti jednom mjesečno.
ZAGREB - Hrvatske željeznice do prosinca 2014. imaju odgodu primjene odredbi europske uredbe o obvezi isplate odštete putnicima u slučaju kašnjenja vlaka, a ta se odgoda može tražiti dva puta po pet godina, izjavili su danas ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić i predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Dražen Ratković. Prijelazno razdoblje maksimalno će se iskoristiti kako bi se ojačali kapaciteti HŽ Putničkog prijevoza. Kada prođu procese restrukturiranja i kada budu spremni za liberalizaciju, 2017. godine, onda će se poštovati uredba, kazao je Hajdaš Dončić upitan za komentar presude Europskog suda pravde da sve europske željeznice moraju svojim putnicima isplatiti odštetu u slučaju kašnjenja vlaka te da li će odredbe europske uredbe stupiti na snagu i u domaćem putničkom prijevozu. Ratković ističe da ta tvrtka za obvezu odštete zbog kašnjenja vlakova ima odgodu do prosinca 2014. te da se ta odgoda može tražiti dva puta po pet godina. Ova prva odgoda istječe početkom prosinca 2014. godine, a s obzirom na sadašnje stanje infrastrukture i dotrajalog voznog parka tražit će odgodu još pet godina.
ZAGREB - Na 50. općoj skupštini Europske zajednice željezničkih i infrastrukturnih poduzeća (CER), koja se danas održava u Zagrebu, raspravlja se o aktualnim temama s područja poslovanja i razvoja europskih željeznica. Riječ je o redovnom godišnjem sastanku stotinjak generalnih i izvršnih direktora željezničkih poduzeća, koji se obično održava u Bruxellesu, ali je za 50. generalnu skupštinu kao mjesto održavanja izabran Zagreb, a povod je bio ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Hrvatske željeznice članica su CER-a od 2003., a tri neovisne željezničke tvrtke (HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo) primljene su u članstvo početkom ove godine. Sudionike skupa pozdravio je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić koji je izrazio zadovoljstvo što je Hrvatska izabrana za domaćina skupa. Ponovio je kako je u tijeku investicijski ciklus u željezničkom prometu, početkom studenog vjerovatno će biti potpisan ugovor s domaćim proizvođačem za nabavu 44 nova vlaka za HŽ Putnički prijevoz.
ZAGREB - Hrvatska turistička zajednica (HTZ) svim aktivnostima i programima na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini podupire projekte i pridonosi očuvanju i zaštiti okoliša, prirode i voda što je i njena obveza s ciljem razvoja održivog turizma. Naglasila je to na današnjem susretu s novinarima u povodu Svjetskog dana turizma, 27. rujna, direktorica Glavnog ureda HTZ-a Meri Matešić dodajući da će HTZ i dalje davati potpore projektima koji štite prirodu i pridonose razvoju ponude. Stalni razvoj ponude i novih turističkih proizvoda važan je i za produljenje sezone u hrvatskom turizmu te širenje turizma i na nerazvijena turistička područja. U tome bi u budućnosti još veću ulogu trebao imati sustav turističkih zajednica čiji smjer daljeg razvoja ide ka destinacijskim menadžment organizacijama za što je ove godine već održano niz edukacija, kazala je Matešić.
ZAGREB - Uz i nadalje skroman obujam trgovanja, na Zagrebačkoj burzi Crobexi su oko podneva bili u blagom plusu, pri čemu su uz HT, u fokusu bila i izdanja brodarskih kompanija te Adrisa. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,8 posto, na 1.820 bodova, a Crobex10 0,47 posto, na 1.028 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 3 milijuna kuna, što je otprilike isto kao i jučer u ovo doba. Najveći promet ostvaren je dionicom HT-a, od 1,06 milijuna kuna. Cijena joj je oslabila 0,08 posto, na 174,62 kune. Slijedi dionica Valamar Adrije, s 874.000 kuna. Cijena joj se također spustila 0,08 posto, na 160 kuna. U fokusu investitora su i brodarske dionice, čije su cijene danas znatnije korigirane naniže nakon snažnih dobitaka od početka tjedna.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, kuna je oslabila prema svim važnijim svjetskim valutama, a prema euru je oslabila za najmanjih 0,07 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,611593 kune. Kuna je na tjednoj razini najviše, za 0,59 posto, oslabila prema britanskoj funti, dok je tečaj švicarskog franka istodobno porastao za 0,57 posto, a američkog dolara za 0,29 posto. Tako srednji tečaj funte iznosi 9,074384 kune, franka 6,210503 kune i dolara 5,642397 kuna. I u odnosu na jučerašnju tečajnicu HNB-a ti su tečajevi povećani, i to tečaj eura i dolara za neznatnih 0,006 posto, funte za 0,22 posto, a franka za 0,30 posto.