Na društvenim mrežama u BiH ovog se tjedna pojavio video uradak zbog kojega je morao interventirati i ured ombudsmana ocijenivši kako je su na neprimjeren način djeca iskorištena u propagandne svrhe.
Na spornom uratku, kojega je plasirao Omladinski kulturni centar iz Gradačca u sklopu kampanje "Budi Bošnjak da ne bi bio 'ostali' ", troje djece raspravljaju o tome kako se izjasniti na popisu. "Vrijeme je da ponosno kažemo da smo Bošnjaci. Ma kakav, ba, Bosanac, ja sam Bošnjak", kaže dječak osnovnoškolskog uzrasta predstavljen kao Abdurahman.
Nakon polemika na društvenim mrežema što ih je potaknuo taj video spot, pojavio se novi uradak u kojemu djevojčica sa šeširićem na pitanje o tome tko je ona odgovara da je dijete, a na ono koji joj je jezik umjesto odgovora plazi jezik. "Izjasni se kao čovjek", poruka je na kraju tog spota.
Na brojne medijske upite iz gradačačkog omladinskog centra objasnili su kako je autor zapravo otac dječaka i dvije djevojčice koje se tamo pojavljuju te da u njemu ne vide ništa sporno. Predsjednik tog centra Nisad Drndić kazao je kako je cilj bio utjecati na bošnjački narod da se "pravilno" izjasni na predstojećem popisu.
"Dječak je sasvim slučajno u maskirnim hlačama, a s obzirom na to da se u njihovoj obitelji prakticira islam djevojčice su pokrivene. Njihov otac, koji je naš kamerman, ih je snimao", kazao je Drndić "Dnevnom avazu".
Voditeljica odjela za prava djece pri Uredu ombudsmana za BiH Aleksandra Marin-Diklić kazala je kako nema dvojbe da i djeca imaju pravo iskazati svoja stajališta, no u konkretnom se slučaju radi o zloporabi.
"Ovo je zloporaba djece jer su ona instruirana poslati određene političke poruke. Čak i ukoliko su roditelji to uradili oni trebaju biti svjesni da su prekršili prava djece i mi pozivamo institucije da reagiraju", kazala je Marin-Diklić.
I predsjednik Helsinškog komiteta BiH Srđan Dizdarević smatra kako se radi o političkoj zloporabi djece. "Naš prostor užasno je zagađen ovakvim i sličnim porukama", kazao je Dizdarević "Nezavisnim novinama" dodajući kako je krajnje vrijeme da tijela vlasti u BiH reagiraju na slučajeve zloporabe djece.
Pitanje nacije, vjere i jezika tako je postalo ključnim pitanjem u raspravama uoči provedbe popisa u BiH, a gotovo sve političke, nacionalne i vjerske organizacije konstitutivnih naroda u BiH izrazito su angažirane u promicanju potrebe za "ispravnim" izjašnjavanjem uglavnom izjednačavajući nacionalnu i vjersku pripadnost.
Stanovitu pomutnju za sada izaziva samo pretpostavka kako bi se dio Bošnjaka mogao izjasniti Bosancima što bi u konačnici dovelo do toga da se takve svrsta u kategoriju "ostalih" i time umanji ukupni broj Bošnjaka u zemlji.
Činjenica gdje živi i koliko pripadnika određenog naroda biti će ključan faktor za određivanje nacionalnog balansa u tijelima vlasti nakon izbora 2014. godine.
Posljednji popis u BiH proveden je još 1991. godine. S o bzirom na demografske gubitke prouzročene ratom pretpostavlja se kako u njoj danas živi oko 3,8 milijuna stanovnika, a samo se nagađa koliko je među njima Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Za provedbu dvotjednog popisa angažirano je gotovo 19 tisuća popisivača.