Prvi put su objavljene potankosti o proračunu 16 američkih obavještajnih agencija, takozvani crni proračun Sjedinjenih Država, što omogućuje da se shvati kako su raspoređena sredstva unutar goleme obavještajne zajednice.
Vlada svake godine objavljuje tek ukupan iznos proračuna. U 2012. je bio 55 milijarda dolara. Za 2013. proračunsku godinu vlada je tražila od Kongresa 52,6 milijarda a za 2014. 48,2 milijarde.
Tome se pridodaju vojnoobavještajni programi Pentagona (23 milijarde u 2013. i 14 milijarda zatraženih za 2014.).
Ukupno je 107 035 zaposlenih u jednoj od tih američkih agencija među kojima gotovo 35 000 radi na šifriranim poslovima, uključujući i Agenciju za nacionalnu sigurnost (NSA), zaduženu za praćenje komunikacija u svijetu i za elektronički nadzor.
Nakon CIA-e (14,7 milijarda dolara), najveći proračun imaju NSA (10,8 milijarda) i Nacionalni ured za izviđanje (NRO, 10,3 milijarde). NRO je zadužen za američke špijunske satelite.
U jednom poglavlju dokumenta navodi se da SAD "neprestano" nadzire Sjevernu Koreju pomoću fotografskih snimki, uzimanja uzoraka zraka i snimanja infracrvenim kamerama kako bi otkrio nuklearnu aktivnost komunističkog režima.
Iz dokumenta proizlazi da je nakon napada 11. rujna 2001. ukupni proračun namijenjen obavještajnim službama udvostručen i procjenjuje se na više od 500 milijarda dolara od 2001.
"Današnji svijet je nestabilniji no ikad u zadnjih 50 godina", rekao je za Washington Post James Clapper, direktor za nacionalno obavještavanje. "Čak i uz povećanje troškova za obavještajnu zajednicu, SAD troši manje od 1 posto BDP-a za obavještavanje".
Snowden je trenutačno u Rusiji gdje je dobio privremeni azil. Dokumentima kojih se domogao dok je radio za NSA kao računalni administrator, pomalo su se koristili The Guardian i Washington Post nakon prvih otkrića u lipnju.