Petnaestočlano Vijeće sigurnosti UN-a podijeljeno je u stajalištu o Siriji još od 2011., kada je u toj zemlji izbila pobuna protiv režima predsjednika Bašara al-Asada. Tako su Rusija i Kina, dvije od pet stalnih članica vetom blokirale tri rezolucije koje su predlagale osudu al-Asada i kazne njegovoj vladi.
No SAD je u prošlosti intervenirao bez zelenog svjetla Vijeća sigurnosti UN-a (VS UN) pri čemu je najpoznatiji slučaj Kosova 1999. godine te bi to mogao učiniti ponovno.
Svaki napad koji bi SAD i njegove saveznice Velika Britanija, Francuska i druge države izvele bez jasna UN-ova mandata razljutio bi Rusiju koja bi takvu intervenciju proglasila nezakonitom, piše agencija Reuters i nabraja mehanizme za kojima bi SAD mogao posegnuti.
Mehanizmi
Zapadu nije potrebno UN-ovo odobrenje, jer "Vijeće sigurnosti UN-a nije jedina instanca koja odlučuje što je zakonito i opravdano", kaže Richard Haas, predsjednik instituta Američkog vijeća za vanjske odnose i podsjeća da je VS UN-a bilo "zaobiđeno u slučaju Kosova".
Ako bi rezolucija VS UN-a bio jedini instrument to ne bi bilo dobro jer "bi to u svakom slučaju omogućilo zemlji kao što je Rusija da bude arbitar za međunarodno pravo i šire za međunarodne odnose", kaže Haas.
Zakonski okvir za napad na Siriju mogla bi pružiti "koalicija voljnih", koja bi okupila zemlje koje zagovaraju napad na Asada. U njoj bi mogle biti arapske zemlje i mogle bi dobiti formalnu potporu NATO-a i drugih ustanova, smatra Haas.
SAD i njegovi saveznici podsjećaju na NATO-ovu akciju bombardiranja ciljeva u Srbiji čime je jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević bi primoran povući svoju vojsku i milicije s Kosova. Tada je SAD zaobišao VS UN-a kako bi izbjegao ruski veto i dobio je potporu NATO-a.
Vojnu intervenciju na Siriju mogla bi podržati i Arapska liga kao u Libiji 2011., kaže Richard Gowan, stručnjak za vanjsku politiku na Sveučilištu New York. No upozorava da možda neće biti lako dobiti jedinstvenu potporu Arapske lige i NATO-a.
Jedna od opcija za ozakonjenje napada je i Članak 51 UN-ove Povelje koji govori o "prirođenom pravu pojedinca ili zajednice na samoobranu ako se oružani napad izvede na članicu UN-a". U teoriji Turska ili Izrael mogli bi zatražiti SAD i njegove saveznice pomoć u "samoobrani" u slučaju nasilja koje bi prešlo njihove granice.
Postoji i rezolucija "Ujedinjeni za mir" iz 1950., koja dopušta Općoj skupštini UN-a da sazove izvanrednu sjednicu vezano uz pitanja međunarodnog mira i sigurnosti u slučaju da je nastupila blokada u Vijeću sigurnosti zbog neslaganja pet stalnih članica (SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska)
Na temelju te rezolucije SAD i njegovi saveznici spriječili su tadašnji Sovjetski Savez da iskoristi svoje pravo veta za prekid mandata UN-ovih snaga u Korejskom ratu 1950-53.
UN-ovi diplomati ne vjeruju da će SAD posegnuti za tom rezolucijom no SAD bi mogao od Opće skupštine UN-a zatražiti neobvezujuću rezoluciju koja bi pomogla ozakoniti napad na Siriju.
Ta rezolucija ne bi imala pravnu težinu kakvu ima mandat Vijeća sigurnosti, no ako Washignton ishodi veliku potporu među 193 članica Opće skupštine pokazao bi da svijet stoji uz njega.
Postoji i mehanizam Ženevskih konvencija. Međunarodni odbor Crvenog križa sukob u Siriji nazvao je građanskim ratom, što znači da se na njega primjenjuju Ženevske konvencije. Te konvencije zabranjuju uporabu bojnih otrova i to je ratni zločin ili čak zločin protiv čovječnosti.
SAD i njegovi saveznici više od deset godna izvodili su vojne akcije koje je Moskva odbacivala kao nezakonite, na Kosovu, u Iraku i u Libiji.
Reuters napominje kako je američki predsjednik Barack Obama nastojao razlikovati se od svoga prethodnika Georgea W. Busha u području vanjske politike i pokazati se otvoren za sve strane. Zbog toga bi Obama, mogao tražiti neki međunarodni zakonski okvir za napad na Siriju, prenosi Reuters no dodaje da su oštri komentari američkog državnog tajnika Johna Kerryja i pokretanje američkih pomorskih snaga bliže Siriji znak da je Obama sve bliže napadu na Asadove snage.
Glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney u ponedjeljak je izbjegao odgovor na pitanje hoće li Obama tražiti dopuštenje UN-a ili američkog Kongresa za napade na Siriju, veće je odgovorio da još ništa nije odlučeno.